Razlika između izmjena na stranici "Tercijar"

Dodano 580 bajtova ,  prije 1 godinu
m
Fauna tercijara definirana je [[masovno izumiranje|masovnimm izumiranjem]] kreda – [[paleogen]] na prelazu u [[kvartar]], uslijed čega su, između ostalog, izumrli [[dinosaur]]i i [[amoniti]] izumrli. Tokom tercijara [[sisari]] postaju domunantna grupa kopnenuh [[kičmenjak]]a, a [[ptice]] u tom periodu cvjetaju. Krajem tercijara, iz primitivnjih [[primat]]a, evoluiraju [[hominidi]] .
 
===Tercijarna flora==
Iako su se pojavile još u [[kreda|kredi]], u tercijaru je zabilježena snažna evolucijska radijacija i [[biogeografija|biogeografso]] širenje [[skrivrnosjemenjača]]. Za [[paleogen]] je bila posebno obilježavajuća pofava rasprostiranja [[tropi|tropskih]] i suptropskih biljaka, kso što su [[lovor]]i, [[palme]], [[magnolija|magnolije]] i neke druge porodice [[Magnoliophyta]]. Taj proces odvijao se na cijeloj sjevernoj hemisferi, osobito u central im područjima [[Evropa|Evrope]]. Od biljki koje preferiraju umjerenu klimu, posebno su se raširili [[hrast]]ovi, [[bukva|bukve]], [[breza|breze]] [[kesten]]i, i [[topola|topole]]. [[Areal]] tropskih i suptropskih biljaka, tokon [[neogen]]a postepeno se smanjivao, pa je prema kraju [[neogena]]a bio u današnjim okvirima. U donjem tercijaru, u Evropi, [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], istočnoj [[Azija|Aziji]] raširili su se crnogorični predstavnici rodova ''[[Sequoia]] i [[Taxodium]], a nakon toga su uznapredovali i evropske vrste [[bor (botanika)|borova]], [[smreka]], [[jela]], [[smrča]] i ostalih današnjih četinara. Od nižih biljaka najznačajnije su bile raznobojne i raznorodne [[alge]]: zelene (''[[Chlorophyta]]''), smeđe (''[[Phaeophyta]]''), crvene (''[[Rhodophyta]]''), kremene alge (''[[Diatomeae]]'') i ostale. Među njima, posebno napreduju [[crvene alge]] iz porodice ''[[Corallinaceae]]'', sa rodovima ''[[Lithophyllum]]'' i ''[[Lithothamnium]]'' , koje su ponegdje bile toliko brojne da su iz njihovih krečnjačkih [[talus]]a nastali pravi krečnjački [[greben]]ovi.
 
[[Areal]] tropskih i suptropskih biljaka, tokon [[neogen]]a postepeno se smanjivao, pa je prema kraju [[neogena]]a bio u današnjim okvirima. U donjem tercijaru, u Evropi, [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], istočnoj [[Azija|Aziji]] raširili su se crnogorični predstavnici rodova ''[[Sequoia]]'' i ''[[Taxodium]]'', a nakon toga su uznapredovali i evropske vrste borova, [[smreka]], [[jela]], [[smrča]] i ostalih današnjih četinara. Od nižih biljaka najznačajnije su bile raznobojne i raznorodne [[alge]]: zelene (''[[Chlorophyta]]''), smeđe (''[[Phaeophyta]]''), crvene (''[[Rhodophyta]]''), kremene alge (''[[Diatomeae]]'') i ostale.
 
Među njima, posebno napreduju [[crvene alge]] iz porodice ''[[Corallinaceae]]'', sa rodovima ''[[Lithophyllum]]'' i ''[[Lithothamnium]]'' , koje su ponegdje bile toliko brojne da su iz njihovih krečnjačkih [[talus]]a nastali pravi krečnjački [[greben]]ovi.Tokom eocena pojavile su se velike [[travnjak|travnate]] ravnice, za koji se donedavno mislilo da se tada razvijale. Međutim, nalazi trava iz [[kreda|krednog razdoblja]] pokazuju da su se pojavile ranije, ali još ne masovno kao (lokalno) preovlađujuća [[vegetacija]]. Tercijarnaa se klima promijenila na takav način da su stvoreni optimalni uvjeti za trave, što je uzrokovalo eksplozivno širenje vegetacije trave. Kao rezultat toga, došlo je i do eksplozivnog rasta i diverzifikacije biljojedanih sisara, posebno kopitara, koji su živjeli na travi i mesožderima koji su ih lovili.
 
===Tercijarna fauna==
39

izmjena