Otvori glavni meni

Izmjene

nema sažetka izmjene
{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}
[[Datoteka:Biological classification L Pengo bs.svg|mini|desno|200px|Položaj koljena u [[Taksonomija|taksonomskoj]] hijerarhiji živih bića.]]
'''Koljeno''' ([[latinski jezik|lat.]] φῦλον - ''phylon'' = rasa, grana u vezi sa φυλή - ''phyle'' = pleme , klan) – je [[taksonomski rang]] – u [[biosistematika|biosistematici]]: u [[botanika|botanici]], [[zoologija|zoologiji]] i [[bakteriologija|bakteriologiji]]. Ponekad se dijeli na potkoljena (''subphyla'', jednina ''subphylum''). Više koljena, se u nekim slučajevima, se povezuje u natkoljeno (''superphylum''), a taksonomski rang koji tada obuhvata sva pripadajuća koljena.
 
[[Takson]] koljeno nalazi se između [[carstvo (biologija)|carstva]] i [[razred (biologija)|razreda]].<ref name="Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref>
|quote=Phyla in the plant kingdom are frequently called divisions.}}</ref><ref name="Berg2007">{{cite book|last=Berg|first=Linda R.|title=Introductory Botany: Plants, People, and the Environment|url=https://books.google.com/books?id=I71WWH9ZmfsC&pg=PA15|accessdate=23 July 2012|edition=2|date=2007-03-02|publisher=Cengage Learning|isbn=9780534466695|page=15}}</ref>
 
Carstvo [[Animalia]]i ([[životinje]]) obuhvata približno 35 koljena, [[Plantae]] ([[biljke]]) 12, a [[Fungi]] ([[gljive]]) oko 7.
Novija [[filogenetika|filogenetička]] istraživanja odnosa u ovom [[taksonomski rang|taksonomskom rangu]], svrstavaju ih u veće [[kladus|grane]], kao što su [[Ecdysozoa]] i [[Embryophyta]].
 
== Opći opis i poznati primjeri ==
Od vremena Linneove taksonomije, definicije zoološkog koljena su značajno promijenjene, osobito nakon podjele u šest klasa i četiri razgranavanja ("embranchements") [[Georges Cuvier|Georgesa Cuviera]]. Pojam '''koljeno''' (''phylum''), uveo je [[Ernst Haeckel]] , na osnovu grčke riječi ''phylon '' (='pleme' ili 'grana'). U biljnoj taksonomiji, [[Njemačka|njemački]] botaničar [[August Wilhelm Eichler]] (je [[1883]].) klasifikujegodine podijelio biljke u pet grupa, svaku pod nazivom '''divizija'''.<ref>Collins AG, Valentine JW (2001). [http://si-pddr.si.edu/jspui/bitstream/10088/7403/1/Collins_Valentine_EvDev2001.pdf "Defining phyla: evolutionary pathways to metazoan body plans."] Evol. Dev. 3: 432-442.</ref><ref>{{cite book |author=Naik, V.N. |year=1984 |page=27 |title=Taxonomy of Angiosperms |publisher=Tata McGraw-Hill |isbn=9780074517888 |url=https://books.google.ca/books?id=GanmtXAyU0gC}}</ref>
 
Neformalno, koljeno se može smatrati većom grupom organizama nižih taksonomskih rangova, koji su povezani zajedničkim, općim i/ili specijaliziranim,posebnim planaplanom tijelesnetjelesne građe.<ref>{{cite book |last=Valentine |first=James W. |year=2004 |title=On the Origin of Phyla
|publisher=University Of Chicago Press|location=Chicago |isbn=0-226-84548-6 |page=7}}</ref>
 
KlasifikacijeRazvrstavanje organizama u hijerarhijske sisteme, je u upotrebi su od XVII i XVIII stoljeća. Obično su organizmi bili grupiranigrupisani u skladu sa njihovim morfološkim sličnostima, kako su ih vidjeli ti rani autori, a grupe su zatim povezivane prema njihovim sličnostima, da se formiranapravi hijerarhijska vertikala. Na najosnovnijoj razini, koljeno se može se definiratiprotumačiti na dva načina:
* kao grupa organizama sa određenim stepenom morfoloških ili razvojnih sličnosti (u [[fenetika|fenetičkojfenetičkom]] definicijitumačenju), ili
* grupa organizama sa određenim stepenom [[Evolucija|evolucijske]] povezanosti (u [[filogeneza|filogenetskoj]].<ref name="Budd2000">{{cite journal|author=Budd, G.E. |author2=Jensen, S. |year=2000 |title=A critical reappraisal of the fossil record of the bilaterian phyla |journal=Biological Reviews |volume=75 |issue=2 |pages=253–295 |doi=10.1111/j.1469-185X.1999.tb00046.x |url=http://www.journals.cambridge.org/abstract_S000632310000548X|accessdate=2007-05-26 |pmid=10881389}}</ref>
 
Bilo je pokušaja da se definiraprotumači nivo Linneove hijerarhije, bez (evolucijske) srodnosti, koji su bili nezadovoljavajući, ali fenetičkafenetičko definicijatumačenje je korisnakorisno onda kada se bavi pitanjima morfološke prirode, kao što su ona koliko su relativno (ne)uspješniji drugačiji planovi tijelesnetjelesne građe.
 
=== DefinicijaTumačenje na temelju genetičkih odnosa ===
Najvažniji cilj definicije datog taksona u genetičkoj definicija je mjera "određenog stupanja" srodnosti i kako nevezani organizmi moraju biti pripadnici različitih koljena. Minimalni uvjet je da bi svi organizmi u ovom taksonomskom rangu trebalo da budu jasno uže međusobno povezani, nego bilo koja druga grupa. Čak i ovo je problematično, jer ovisi o poznavanju odnosa organizama. Kako postaje dostupno više podataka, posebno iz molekulskih istraživanja, pružaju se bolje mogućnosti za prosuđivanje odnosa između grupa. Tako se koljena mogu spojiti ili podijeliti, ako postane jasno da su međusobno srodniji ili ne, odnosno da su srodniji nekim drugim [[takson]]ima. Na primjer, [[Siboglinidae|bradati crvi]] (''Siboglinidae'') su opisani kao novo koljeno (u [[Pogonophora]]), sredinom 20. stoljeća, ali molekulska istraživanja, gotovo pola stoljeća kasnije, utvrdila su da su oni grupa [[Annelida]], tako da su sada mekadašnji filum bradatih crva spojen sa annelidima (kao [[porodica (biologija)|porodica]]).<ref>{{cite journal | author=Rouse G.W. |title=A cladistic analysis of Siboglinidae Caullery, 1914 (Polychaeta, Annelida): formerly the phyla Pogonophora and Vestimentifera | journal=Zoological Journal of the Linnean Society | volume=132 | issue=1| year=2001 | pages=55–80 | doi = 10.1006/zjls.2000.0263}}</ref> Na drugoj strani, visoko [[parazit]]sko koljeno [[Mesozoa]] je ipodijeljeno u dva koljena, [[Orthonectida]] i [[Rhombozoa]], kada je otkriveno da Orthonectida vjerovatno spadaju u [[deuterostomia]], a Rhombozoa u [[protostomia]].<ref>{{cite journal |author=Pawlowski J, Montoya-Burgos JI, Fahrni JF, Wüest J, Zaninetti L |title=Origin of the Mesozoa inferred from 18S rRNA gene sequences |journal=Mol. Biol. Evol. |volume=13 |issue=8 |pages=1128–32 |date=October 1996 |pmid=8865666 |doi= 10.1093/oxfordjournals.molbev.a025675|url=http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=8865666}}</ref>
 
4.412

izmjena