Razlika između verzija stranice "Jože Plečnik"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Joze Plecnik
 
No edit summary
Red 1:
{{Infokutija biografija
Jože Plečnik, slovenski arhitekt, * 23. januar 1872, Ljubljana, † 7. januar 1957, Ljubljana.
|ime =Jože
|prezime =Plečnik
|slika =Kip-PlecnikJoze.JPG
|širina slike =
|tekst uz sliku =slovenski arhitekt
|dan rođenja =23
|mjesec rođenja =januar
|godina rođenja =1872
|mjesto rođenja =Ljubljana
|država rođenja =Slovenija
|dan smrti =7
|mjesec smrti =januar
|godina smrti =1957
|mjesto smrti =Ljubljana
|država smrti =Slovenija
|ženski pol =
}}
'''Jože Plečnik, slovenski arhitekt, *''' ([[23. januar]] [[1872]], [[Ljubljana,]] - [[7. januar]] [[1957]], Ljubljana), [[Slovenija|slovenski]] [[Arhitekta|arhitekt]].
 
== Biografija ==
Nakon prve neuspješne godine u nizoj gimnaziji, napustio je skolovanje. otac ga je potom uzao u svoju stolarsku radionicu gdje je mladi Joze poceo polako graditi svoj zanat. Potom je uz drzavnu stipendiju nastavio svoje obrazovanje u Drzavnoj obrtnickoj skoli u Grazu. Izucio je zanat stolara i dizajnera namjestaja.
Arhitekturom se poceo baviti nakon sto je ostao zapanjen vidjevsi nacrte Berlinske katedrale Otta Wagnera.
Nadugo zatim se je upisao na studij u Grazu, a potom u Becu u klasi pomenutog g. Wagnera. Njegove rane projekte karakterišu racionalna organizacija i planiranje, tipični za Wagnerove dizajne stanova i infrastrukture i bogato dekorisane površine sa organskim motivima tipičnim za secesiju
Kao nagradu za izvrstno uradjen diplomsko rad, dobio je Rimsku stipendiju, koja mu je omogocila visemjesecno studijsko putovanje po Italiji i Franciji.
Godine 1901 je otvorio samostalni arhitekturni atelje. Od 1911 g. je bio profesor na Umetnicko-obrtnoj školi u Pragu, od 1920 na Tehničkom fakultetu u Ljubljani.
1938 god. je postao član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Proglasen je za počastnog gradjanina Ljubljane, te je dobio odlikovanje Zasluge za narod, Prešernovu nagradu.
 
Nakon prve neuspješne godine u nizojnižoj gimnaziji, napustio je skolovanješkolovanje. otacOtac ga je potom uzaouzeo u svoju stolarsku radionicu gdje je mladiJože JozePlečnik poceopočeo polako graditi svoj zanat. PotomUz je uz drzavnudržavnu stipendiju nastavio svoje obrazovanje u DrzavnojDržavnoj obrtnickojobrtničkoj skoliškoli u Grazu. IzucioIzučio je zanat stolara i dizajnera namjestajanamještaja.
 
Arhitekturom se poceopočeo baviti nakon stošto je ostao zapanjen vidjevsividjevši nacrte Berlinske katedrale Otta Wagnera.
Plečnikova Crkva Svetog Duha (Beč, 1910 - 13) je značajna zbog svog inovativnog korišćenja livenog (poured-in-place) betona kao strukture, a ujedno i spoljne površine. Najradikalnija je crkvena kripta, sa vitkim betonskim stubovima, i uglastim kapitolima i bazama.
Nadugo zatim se je upisao na studij u Grazu, a potom u BecuBeču u klasi pomenutog g.gospodina Wagnera. Njegove rane projekte karakterišu racionalna organizacija i planiranje, tipični za Wagnerove dizajne stanova i infrastrukture i bogato dekorisane površine sa organskim motivima tipičnim za secesiju.
Kao nagradu za izvrstno uradjenurađen diplomsko rad, dobio je Rimsku stipendiju, koja mu je omogocilaomogoćila visemjesecnovišemjesečno studijsko putovanje po Italiji i Franciji.
Godine [[1901]]. je otvorio samostalni arhitekturniarhitektni atelje. Od [[1911 g]]. godine je bio profesor na UmetnickoUmjetničko-obrtnoj školi u Pragu, od 1920. na Tehničkom fakultetu u Ljubljani.
[[1938 god]]. godine je postao član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. ProglasenProglašen je za počastnog gradjaninagrađanina Ljubljane, te je dobio odlikovanje Zasluge za narod, Prešernovu nagradu.
 
Plečnikova Crkva Svetog Duha (Beč, 1910 - 131913) je značajna zbog svog inovativnog korišćenja livenog (poured-in-place) betona kao strukture, a ujedno i spoljne površine. Najradikalnija je crkvena kripta, sa vitkim betonskim stubovima, i uglastim kapitolima i bazama.
Do uvodjenja Eura, njegov lik se nalazio na SIT - u apoenu od 500 tolara, a na pozadini slika njegovog velikog djela Narodne i univerzitetne biblioteke u Ljubljani.
 
Do uvodjenjauvođenja Eura, njegov lik se nalazio na SIT - u apoenu od 500 tolara, a na pozadini slika njegovog velikog djela Narodne i univerzitetne biblioteke u Ljubljani.
 
 
[[Kategorija:Slovenski arhitekti]]
 
 
[[cs:Jože Plečnik]]
[[de:Jože Plečnik]]
[[en:Jože Plečnik]]
[[es:Jože Plečnik]]
[[eu:Joze Plecnik]]
[[fr:Jože Plečnik]]
[[lv:Jože Plečniks]]
[[pl:Jože Plečnik]]
[[sk:Jože Plečnik]]
[[sr:Јоже Плечник]]
[[sv:Jože Plečnik]]