Razlika između verzija stranice "Alexander Graham Bell"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
m Vraćene izmjene korisnika 161.53.180.27 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Munja
oznaka: vraćanje
Red 18:
'''Alexander Graham Bell''' ([[3. mart]]a, [[1847]]. godine - [[2. august]]a, [[1922]]. godine) bio je [[naučnik]], [[izumitelj]], i osnivač [[Bell (telefonska kompanija)|Bell]] telefonske kompanije. Pored svog rada na polju [[tehnologija|tehnologije]] [[telekomunikacije|telekomunikacija]], zaslužan je i za važna otkrića u [[Avijacija|avijaciji]] i pomorstvu.
 
== Život i djelo ==
Dns je petak , dan zqqq kuraccc
Rođen je kao '''Alexander Bell''' u [[Edinburgh]]u, [[Škotska]] (kasnije je usvojio i ime Graham kao znak poštovanja prema Alexanderu Grahamu, porodičnom prijatelju).
<!-- The telephone was invented by [[Antonio Meucci]] as recently has been recognized by the USA
after historical records from the US P atent office were revealed/ -->
Njegova porodica bila je upoznata sa učenjima [[Govorništvo|govorništva]]: njegov pradjed u [[London]]u, ujak u [[Dublin]]u, te otac, [[Alexander Melville Bell]], u Edinburghu, bili su poznati govornici. Posljednji je objavio veliki broj djela na tu temu, od kojih su neka dobro poznata, posebno [[traktat]] o [[Vizualni govor|Vizualnom govoru]], koji se pojavio u Edinburghu [[1868]]. godine. U njemu je objasnio svoj metod u poučavanju gluhonijemih, koristeći njihovo čulo vida, da artikulišu riječi, te također da čitaju ono što drugi govore prateći pokrete usana.
 
Graham Bell, njegov istaknuti sin, školovao se na Royal High School u Edinburghu, koju je završio sa 13 godina. Sa 16 dobio je mjesto kao učenik-učitelj govorništva i muzike na Weston House Academy, u [[Elgin, Moray|Elgin]], [[Morayshire]]. Narednu godinu proveo je na Univerzitetu u Edinburghu. Od [[1866]]. do [[1867]]. godine radi kao učitelj na Somersetshire Collegeu u [[Bath, Egleska|Bathu, Engleska]]. Prema nekim izvorima još u Škotskoj je razvio interes za akustiku; želio je pronaći način da pomogne majci koja je bila gluha.
 
[[1870]]. godine sa porodicom seli u [[Kanada|Kanadu]], gdje se nastanjuju u [[Brantford]]u, [[Ontario]]. Prije odlaska iz Škotske, Bell se posvetio telefoniji, a u Kanadi je razvio interes za uređaje pomoću kojih je moguća komunikacija na daljinu. Dizajnirao je klavir koji je pomoću električne struje mogao emitovati svoju muziku na daljinu. [[1873]]. godine sa ocem odlazi u [[Montreal]], [[Quebec]], gdje je radio na podučavanju vizualnom govoru. Stariji Bell pozvan je da uvede svoj sistem u veliku školu za nijeme u [[Boston|Bostonu, Massachusetts]], ali je odbio mjesto u korist sina, koji je postao profesor vokalne fiziologije i govorništva na Univerzitetu u Bostonu.
 
U Bostonu je nastavio istraživanja na istom polju i pokušao da napravi telefon koji bi prenosio ne samo muziku, već i govor. Sredstvima svog američkog punca uspio je [[7. mart]]a [[1876]]. godine kod [[United States Patent and Trademark Office|U.S. Patent Office]] (Američki ured za patente) registrovati [[patent]] broj 174,465, koji je pokrivao "metod i aparat za prenošenje vokalnog ili drugih vrsta zvuka telegrafski…, putem električnih valova, sličnih vibracijama zraka koje prate pomenute vokalne ili druge vrste zvukova.”, ''[[telefon]]''. (Treba napomenuti da se još uvijek vodi debata o tome ko je izumitelj telefona. Jasno je da je nekoliko ljudi istraživalo slične uređaje. Oni na strani Bella tvrde da je ipak on osmislio prvi potpuno funkcionalan model.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/3253174.stm Bell "nije izumio telefon"]</ref>)
 
Nakon što je uspio patentirati telefon, Bell je nastavio svoje eksperimente sa komunikacijom, koji su kulminirali izumom fotofonskog emitovanja zvuka, pomoću [[svjetlost|svjetla]] – preteče današnjih fiber-optičkih sistema. Također se bavio istraživanjem u medicini, te je izmislio nekoliko tehnika za podučavanje gluhih govoru. O rasponu Bellove genijalnosti može se suditi po 18 patenata koji se vežu isključivo za njegovo ime, te 12 drugih koje potpisuje sa svojim saradnicima. Od toga ih je 14 vezao za telefon i [[telegraf]], 4 za [[fotofon]], 1 za [[fonograf]], 5 za zračna vozila, 4 za hidroplane, i 2 za foto ćeliju od [[selena]].
 
[[1882]]. godine postaje naturalizovani građanin SAD. [[1888]]. godine jedan je od osnivača američkog [[National Geographic Society]] (Nacionalno udruženje za geografiju), a postao je i njegov drugi predsjednik. Dobitnik je brojnih priznanja. Francuska vlada odlikovala ga je sa [[Légion d'honneur]] (Legijom časti), a [[Académie française]] (Akademija znanosti Francuske) dodijelila mu je nagradu [[Volta]] od 50,000 Franaka, [[Royal Society of Arts]] (Kraljevsko znanstveno udruženje) iz Londona dodijelilo mu je [[Albert medalja|Albert medalju]] [[1902]]. godine, a Univerzitet u [[Würzburgu]], [[Bavaria]], počasni doktorat.
 
Bell je oženio Mabel Hubbard, jednu od svojih učenica na Bostonskom univerzitetu, [[11. juli|11. jula]] [[1877]]. godine. Umro je na svom imanju, Beinn Bhreagh, u [[Baddeck, Nova Scotia|Baddecku, Nova Scotia]], [[1922]]. godine i sahranjen je pored svoje supruge na vrhu planine Beinn Bhreagh iznad jezera [[Bras d'Or]].
 
Iako je izmislio telefon, nikad nije mogao nazvati svoju suprugu i majku, jer su obje bile gluhe.
 
== Reference ==