Razlika između verzija stranice "Švicarska"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 364:
Švicarska je pretežno alpska zemlja čija je prosječna nadmorska visina 500-800 m. Njeni najveći vrhovi prelaze i preko 4500 m. Najviši vrhovi su Monta Rosa (4635 m.) i Matterhorn 4478 m. Klima je umjereno-kontinentalna, dok je na planinama planinska te alpska. Tokom zime puše vjetar zvani fen (Föhn), koji puše s [[Alpe|Alpa]] u pravcu dolina.
=== Rijeke ===
[[Datoteka:Karte Schweiz Details.png|mini|Mapa jezera i rijeka u Švicarskoj]]
[[Rijeka (čvor)|Rijeke]] su poredane po dužini a dati su i neki opći podaci o njima. U orografskom smislu rijeke Švicarske otiču u 4 različita mora:
* [[Sjeverno more]] preko Rajne,
* [[Sredozemno more]] preko Rone,
* [[Jadransko more]] preko rijeka [[Po]] i Adige i
* [[Crno more]] preko [[Dunav|Dunava]].
{| class="wikitable sortable"
!Rijeka
!Dužina
u km
!Površina sliva
u km²
!Prosječni protok
u m³/s
|-
|'''[[Rajna]]'''
|375
|36.472
|1.037
|-
|'''[[Aare]]'''
|288,2
|17.755
|560
|-
|'''''Aare''' ob. Reuss''
|273
|11.729
|315
|-
|'''[[Rona]]'''
|264
|10.427
|340
|-
|'''Reuss'''
|158
|3.425
|140
|-
|'''Orbe/Zihl'''
|118
|2.672
|55,5
|-
|Linth/'''Limmat'''
|140
|2416
|101
|-
|'''[[Inn]]'''
|104
|2.150
|53,3
|-
|Saane
|128
|1.892
|53,8
|-
|Thur
|125
|1.724
|47
|-
|Hinterrhein
|57,3
|1.693
|59,6
|-
|'''Ticino'''
|91
|1.616
|67,9
|-
|Vorderrhein
|67,5
|1.514
|53,8
|-
|Doubs
|74
|1.310
|33,1
|-
|Kander
|44
|1.126
|42,6
|}
== Privreda ==
Švicarska je razvijena industrijska i poljoprivredna zemlja. Najviše ljudi je zaposleno u uslužnim djelatnostima te u poljoprivredi. Razvijena je industrija čelika, metala, aluminija, mašinska, preciznih instrumenata, elektrotehnika, hemijska, farmaceutska, tekstilna, kože, prehrambena, keramička, betonskog materijala...
Zemljište nije naročito pogodno za razvitak poljoprivreda mada ostaje važan faktor u Švicarskoj. Razvijeno je stočarstvo, a naročito se uzgajaju mliječne krave te svinje. Također je razvijen zimski turizam.
== Saobraćaj ==
Švicarska je vrlo važna tranzitna država za ljude i robu koji putuju ka unutrašnjosti Evropske unije . Švicarska je zbog svog geografskog položaja od velikog značaja u međunarodnom saobraćaju s posebno dobro razvijenom prometnom infrastrukturom.
Ukupna duljina željezničke mreže u Švicarskoj iznosi više od 5.000 km, što je jedna od najgušćih željezničkih mreža na svijetu, a ukupna dužina prometnica veća je od 70.000 km, od čega su oko 1.600 km autoceste . Već danas je švicarska autocesta jedna od najrazvijenijih na svijetu. Većina stanovnika živi manje od 10 km od najbližeg izlaza na autocestu. Švicarska je dobro razvila promet.
Najvažnija cesta u Švicarskoj je željeznička pruga koja povezuje sjevernu Švicarsku i Italiju ( autocesta A2 , [[Basel]] - [[Luzern|Lucern]] - [[Belincona]] - [[Lugano]] - [[Italija]] ; kao i autocesta A1 , [[Ženeva]] - [[Lozana]] - [[Bern]] - [[Cirih]] - [[Sankt Gallen]] - [[Austrija]] ) , koji povezuje zapadnu Švicarsku i Francusku , s istokom Evrope (Austrija).
Rijeka [[Rajna]] teče kroz Švicarsku , važni vodeni put koji povezuje Švicarsku s Atlantskim oceanom . Jedina švicarska luka nalazi se u Bazelu, Rajna.
Zračne luke za međunarodni putnički promet u Švicarskoj su u Zürichu, Bazelu i Ženevi . Zračna luka Zurich postala je glavna prometna vrata Švicarske , s više od 20 milijuna putnika godišnje . Mnoge zrakoplovne tvrtke lete za Zürich, poput American Airlines , Lufthansa ili Iberia . Ostali Međunarodna aerodromi Švicarske su Aerodrom Basel i Zračna luka Ženeva .
== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Map Languages CH.png|mini|Jezici u Švicarskoj]]
Najslabije je naseljeno područje Alpa (25-50 stanovnika na km<sup>2</sup>). Glavnina stanovništva okupljena je na prostoru Švicarske visoravni; tu se nalaze najvažniji gradovi s glavnim granama industrije i najveći dio poljoprivredne površine. Glavni je grad Bern (141 300 stanovnika, šire područje grada Berna 282.400 stanovnika, prema podacima iz daleke 1980.), a najveći Zürich (374 200 stanovnika, šire područje grada Züricha, 707.300 stanovnika, 1975); ostali su istaknuti gradski centri Basel, Ženeva (Geneve), Lausanne i Luzern.
Line 386 ⟶ 492:
== Kultura ==
Švicarska se nalazi na raskrižju nekoliko velikih europskih kultura. Tri glavna jezika, [[Njemački jezik|njemački]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[Italijanski jezik|Italijanski]], nacionalni jezici u Švicarskoj su [[Romanski jezici|romanski]], izrečene od strane male manjine.Švicarsku kulturu karakterizira raznovrsnost, što se odražava u širokom rasponu od tradicionalnih običaja. 26 kantona i čine veliku kulturnu raznolikost.Ne poričući regionalne razlike, Alpe su odigrali važnu ulogu u oblikovanju historije i kulture Švicarske .Regija Gotthard Pass postala je jezgra Švicarske Konfederacije u ranom 14. vijeku. Danas, svi planinskih područja u Švicarskoj imaju snažnu kulturu. Ostale švicarske kulturne ikone su švicarske čokolade, švicarski sir, satovi, kravljih zvona, bankarstvo i noževi švicarske vojske
=== Sport ===
[[Datoteka:Turnerundsennenschwinger.jpg|mini|Svingen]]
Pretežno planinski krajobrazi presudno su utjecali na odabir omiljenih sportskih i rekreacijskih aktivnosti. Tako je krajem 19. i početkom 20. vijeka [[skijanje]] bio jedan od omiljenih sportova Švicarske. Razvojem turizma i izgradnjom skijališta švicarski se odnos prema zimskim sportovima još više učvrstio. Skijanje , skijaško trčanje i, u posljednje vrijeme, snowboarding neki su od najdražih zimskih sportova u Švicarskoj. Na planine također utječu ljetne slobodno vrijeme i sportovi, poput planinarenje i planinarenje.
Tipične švicarske atletske discipline su ''schwingen'' (vrsta hrvanja na piljevini) i ''hornusen'' (sportska disciplina slična kriketu i baseball ). Omiljeni sportski tim su [[nogomet]] , [[odbojka]] , [[rukomet]] i florbal ( zatvoreni hokej ). Također je popularan hokej na ledu , čiji je švicarski prvoligaš jedan od najjačih na svijetu.
Zbog svoje političke i vojne neutralnosti, mnoge međunarodne sportske organizacije imaju sjedište u Švicarskoj. To uključuje: MOO , UEFA , FIFA i FIBA . Uz Finsku i Švedsku , Švicarska je osnovala i Međunarodnu hokejašku federaciju.
Krajem 20. i početkom 21. vijeka švicarski tenisači [[Roger Federer]] i [[Martina Hingis]] pobijedili su na brojnim velikim teniskim turnirima i postali jedni od najboljih tenisača svih vremena. U isto vrijeme, Švicarac [[Stefan Lambie]]<nowiki/>l jedan je od najboljih svjetskih klizača . Mali grad St. Moritz dva puta je bio domaćin zimskih olimpijskih igara 1928. i 1948 . Švicarska je bila domaćin Svjetskog prvenstva 1954. godine i zajedno s Austrijom domaćin Evropskog nogometnog prvenstva 2008. godine .
=== Gastronomija ===
Na švicarsku kuhinju utječu [[Njemačka kuhinja|njemačka]] , [[Francuska kuhinja|francuska]] i [[talijanska kuhinja]], zajedno s nekim originalnim švicarskim receptima. Švicarska je planinska zemlja i zato se tradicionalna hrana temelji na [[Krompir|krompiru]] i [[Sir|siru]].
Vrste namirnica koje se najčešće odnose na Švicarsku su [[Čokolada|čokolade]] i sirevi . Švicarska je postojbina oko 450 vrsta sireva Najpoznatije vrste su ementaler , grijer , vaherin , tilsiter i apenceler . Sirevi su glavni sastojak nacionalnih jela od fondue i raketa .
Ostali poznati švicarski recepti uključuju: resti (pečeni pire krompir), musli (mješavina žitarica, suhog voća i orašastih plodova), servule (vrsta kuhane kobasice), bazalni hljeb i keksi, španski vjetar (meringue), itd.
Švicarska se smatra stabilnom apsintom .
== Galerija ==
| |||