Razlika između verzija stranice "Sveti Ilija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika 31.223.133.112 i vraćeno na izmjenu 2758321 korisnika Munjabot (usurped)
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
Red 6:
Brojni pisani tragovi također ukazuju da je [[Stari zavjet|starozavjetni]] [[prorok]] Ilija veoma značajan u [[židovstvo|židovskom]], [[kršćanstvo|kršćanskom]] i [[islam]]skom predanju. Djelovao je u Sjevernom kraljevstvu ili [[Kraljevstvo Izrael|Kraljevstvu Izrael]] u IX. stoljeću p.n.e., za vladavine kraljeva Ahaba i Ahazje. Prema [[Biblija|Svetom pismu]] bio je:{{Citat|"Podignut u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima".}}
 
Osim u karmelićanskom redu, vjerovanje u Svetog Iliju je dosta rašireno i u [[Slaveni|slavenskim zemljama]], gdje je poznatiji kao sveti Ilija Gromovnik. U slavenskim narodnom vjerovanjima, zapovijednik je [[grom]]ovima i [[kiša|kiši]].<ref name="bitno">[http://www.bitno.net/vjera/sv-ilija-prorok-zastitnik-bosne-i-hercegovine/ Sv. Ilija prorok – zaštitnik Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923191251/http://www.bitno.net/vjera/sv-ilija-prorok-zastitnik-bosne-i-hercegovine/ |date=23 Septembar 2015 }}, bitno.net/sveci.net, 20. jula 2014.</ref>Prema staroslavenskoj legendi, Ilija Gromovnik juri u zaprezi po oblacima čime stvara grmljavinu, a u bijesu i [[grom]]ove. Istovremeno je i zaštitnik od gromova.
 
[[BiH|Bosanskohercegovački]] [[Hrvati]] slave Svetog Iliju kao zaštitnika [[BiH|Bosne i Hercegovine]].<ref name="bitno"/><ref name="Skoko">Iko Skoko: [http://www.vecernji.ba/sveti-ilija-zastitnik-bosne-i-hercegovine-433510 Sveti Ilija - zaštitnik Bosne i Hercegovine], Večernji list, 21. jula 2012., preuzeto 27. septembra 2013.</ref> Korijeni tog vjerovanje potiču iz vremena kad je biskup fra [[Pavao Dragićević]] tražio od Svete Stolice da se slavi kao zaštitnik [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskog kraljevstva]].<ref name="Skoko"/> Sveta Stolica je prihvatila taj prijedlog, [26. augusta [[1752]]. godine, prema nekim mišljenjima, osobito zato što Svetog Iliju također poštuju i [[muslimani]] i [[pravoslavci]].<ref name="Skoko"/><ref name="Skoko"/>U Bosni i Hercegovini, svakog 2. augusta, muslimani ga obilježavaju kao [[Aliđun]], a pravoslavci kao [[Ilindan]].