Razlika između izmjena na stranici "Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija"

Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
(Rescuing 5 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0)
(Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0)
[[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|140px|mini|desno|Novi grb Republike Hrvatske od 1990.]]
[[Datoteka:Map of Republika Srpska Krajina.png|140px|mini|desno|Karta Republike srpske krajine]]
Na ljeto 1990. godine u dijelovima SR Hrvatske sa pretežnom srpskom većinom ([[Knin]] i Zapadna Slavonija), došlo je do političkih zahtjeva o autonomnosti Srba u Hrvatskoj, a 25. jula 1990. godine kninski političar [[Milan Babić]] proklamirao je suverenitet i autonomiju srpskog naroda u Hrvatskoj, što je praćeno blokadama prometa na cestama koje prolaze kroz to područje. Naoružane grupe balvanima su blokirali prometnice, što je nazvano [[Balvan-revolucija|Balvan-revolucijom]], a krajem augusta organiziran je referendum o autonomiji, a 2. septembra 1990. godine proglašena je [[Srpska autonomna oblast Kninska krajina]], a za predsjednika izabran je [[Milan Babić]]. Ubrzo su na tom području vlast preuzele političke stranke hrvatskih Srba, tze je došlo do stvaranje [[Milicija SAO Krajine|Milicije SAO Krajine]], a 1992. godine stvorena je [[Srpska vojska Krajine]]. 25. juna 1991. godine stvorena je [[SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem]], autonomna oblast koja se kasnije ujedinila sa kninskom oblašću u [[Republika srpska krajina|Republiku srpsku krajinu]]. U pokušajima deblokade prometnica došlo je do prvih oružanih sukoba između jedinica [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske|MUP-a Hrvatske]] i [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]], napada na policijske stanice u Glini i Obrovcu, miniranja pruge u Dalmaciji, te do napada na policijsku patrolu na cesti ´Benkovac-Obrovac u kom gine jedan hrvatski policajac.<ref name="SC">Srećko Cvitanović: [http://dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16342:haag-i-hrvati-recimo-pravu-istinu&catid=9:politika-i-drutvo&Itemid=11 Haag i Hrvati - recimo pravu istinu]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, dragovoljac.com, 12. novembra 2012. Pristupljeno 15. novembra 2016.</ref> Sukobe je pokušala zaustaviti [[JNA]], koja je istovremenim naoružavanjem Srba i pasivnim odnosom ubrzo prešla na stranu Srba. Istovremeno se u organizaciji političkih partija, osnivaju [[Paravojna formacija|paravojne]] hrvatske organizacije, koje većim dijelom objedinjuje [[HOS]], koji 25. juna 1991. organizuje novoosnovana [[HSP]], kao stanačku vojsku, a koja je regrutirala svoje članove od hrvatske emigracije u inostranstvu, kao i Hrvata iz Bosne i Hercegovine.
 
Nakon [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|izbora]] [[1990.]] godine, 30. maja konstituira se višestranački [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Krajem godine 27. decembra 1990. donosi se novi [[Ustav Republike Hrvatske (1990.)|Ustav]], u kom ise između ostalog iz naziva republike odstranjuje pridjev "Socijalistička", Srbima je ukunut status konstitutivnog naroda i status je promijenjen u nacionalnu manjinu, a na [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|referendumu o hrvatskoj samostalnosti]] održanom [[19. maj]]a [[1991.]] većina od 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i nezavisnu državu. Na osnovu te odluke Sabor RH je 25. juna 1991. donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] kojim se Hrvatska uspostavlja kao nezavisna država. Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize 8. oktobra 1991. godine [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|raskida sve državnopravne sveze s dosadašnjom SFRJ]]. Na [[Plitvička jezera|Plitvicama]] 31. marta 1991. dolazi do prvog većeg sukoba nazvanog [[Incident na Plitvicama 1991|Krvavi Uskrs]] između Hrvatske policije i pobunjenih Srba u kom je poginuo jedan hrvatski policajac i jedan pripadnik Teritorijalne odbrane Srpske krajine.<ref>''[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0282005/plitvice.asp Uskrs na Plitvicama 1991., Hrvatski vojnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120414095446/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0282005/plitvice.asp |date=14 April 2012 }}'' broj 28, april 2005.</ref> Slijede [[Pokolj u Borovu Selu|sukobi u Borovu Selu]] 2. maja 1991. u kom je ubijeno 12 policajaca i 20 ranjeno, dok je na srpskoj strani poginulo između 3 i 20 ljudi.<ref>Robert J. Donia: ''Bosnia-Hercegovina: A Tradition Betrayed.'' C. Hurst & Co., 1994, str. 224.</ref><ref>Mihailo Crnobrnja: ''The Yugoslav Drama.'' McGill-Queens University Press, 1996, str. 157.</ref> Jedinice JNA uskoro napuštaju dijelove Hrvatske, a dijelovi jedinica JNA, prelaze pod komandu novoosnovane [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]], a oružani sukobi prerastaju u [[Rat u Hrvatskoj|rat]], koji će potrajati do 12. novembra 1995. godine.