Razlika između verzija stranice "Memorijalni centar Srebrenica - Potočari"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
Rescuing 4 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
Red 10:
== Izgradnja memorijalnog centra ==
 
Odlukom tadašnjeg Visokog predstavnika u BiH [[Wolfgang Petritsch|Wolfganga Petritscha]] od 25. oktobra 2000. godine, određena je trajna zemljišna lokacija za izgradnju mezarja i spomen obilježje za stradale u srebreničkom genocidu.<ref name="potocarimc">{{Cite web |url=http://www.potocarimc.ba/_ba/index.php |title=Arhivirana kopija |accessdate=23 April 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150317072902/http://www.potocarimc.ba/_ba/index.php |archivedate=17 Mart 2015 |url-status=dead }}</ref> Za ovu lokaciju izabrani su Potočari, kod Srebrenice. Drugom odlukom istog visokog prestavnika za BiH od 10. maja 2001. godine određeno je osnivanje Fondacija “Srebrenica – Potočari”, Spomen obilježje i mezarje.<ref name="potocarimc">{{Cite web |url=http://www.potocarimc.ba/_ba/index.php |title=Arhivirana kopija |accessdate=23 April 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150317072902/http://www.potocarimc.ba/_ba/index.php |archivedate=17 Mart 2015 |url-status=dead }}</ref> Odlukom su definisane i uloge Izvršnog odbora i Savjetodavne radne grupe Fondacije. Fondacija je osnovana kao neprofitna organizacija sa ciljem da izgradi a zatim i održava kompleks izgrađen u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
U neposrednoj blizini mezarja nalazila se bivša tvornica akumulatora sa halama u kojima su bili smješteni vojnici iz holandskog bataljona. Pošto su u ovim prostorijama počinjeni brojni zločini i ubistva zarobljenika, uredbom [[Paddy Ashdown|Paddyja Ashdowna]] od 25. marta 2003. godine određeno je da i ova lokacija sa objektima uđe u sastav memorijalnog centra.<ref name="potocarimc">{{Cite web |url=http://www.potocarimc.ba/_ba/index.php |title=Arhivirana kopija |accessdate=23 April 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150317072902/http://www.potocarimc.ba/_ba/index.php |archivedate=17 Mart 2015 |url-status=dead }}</ref>
 
Bivši američki predsjednik [[Bill Clinton]] je septembra 2003. godine i zvanično otvorio memorijalni centar zrtava genocida. Prethodno, u martu iste godine, izvršen je ukop prvih 600 identificiranih žrtava genocida.
 
25. juna 2007. godine donešena je odluka a sastavni dio te odluke bio je i Zakon o ''Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari, spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine''. Tim zakonom ustanovljen je ovaj Memorijalni centar, kao pravni naslijednik prvobitne Fondacije sa sjedištem u Potočarima a definisan je i službeni naziv ovog memorijalnog centra kao: ''Memorijalni centar Srebrenica - Potočari, spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine''.<ref name="potocarimc">{{Cite web |url=http://www.potocarimc.ba/_ba/index.php |title=Arhivirana kopija |accessdate=23 April 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150317072902/http://www.potocarimc.ba/_ba/index.php |archivedate=17 Mart 2015 |url-status=dead }}</ref>
 
Naknadnim ukopavanjima po nekoliko stotina žrtava, uglavnom na datum sjećanja na genocid, ovaj memorijalni centar sa mezarjem je uspostavljen kao mjesto trajnog očuvanja sjećanja na srebrenički genocid i kao opomena budućim generacijama na ratne strahote i posljedice koje mogu iz svega toga proisteći.