Verzija na dan 15 oktobar 2019 u 18:34 uredi InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Automatski pregledani korisnici, Botovi 126.340 edits Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 ← Starija izmjena		Verzija na dan 22 oktobar 2019 u 02:37 uredi poništi InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Automatski pregledani korisnici, Botovi 126.340 edits Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 Novija izmjena →
Red 76: {{Glavni\|Balkanska kampanja Aleksandra Velikog}} [[Datoteka:Map Macedonia 336 BC-en.svg\|mini\|Karta Makedonskog kraljevstva 336. godine p.n.e]] Prije prelaska u Aziju, Aleksandar je htio da zaštiti svoju sjevernu granicu. U proljeće 335. prije nove ere, on je suzbio nekoliko pobuna. Krenuvši iz [[Amphipolis]]a, on je otputovao na istok u zemlju "nezavisnih Tračana", i na [[planina Haemus\|planini Haemus]], makedonska vojska je napala i porazila tračke snage. Zatim su makedonci umarširali u državu [[Tribali]], i porazili njihovu vojsku u blizini rijeke Luginus (pritoka Dunava). Aleksandar je došao nakon tri dana na [[Dunav]], susrevši pleme [[Geti]] na suprotnoj strani. Prelazeći rijeku tokom noći, on ih je iznenadio i prisilio njihovu vojsku da se povuče nakon prvog okršaja sa konjanicima.<ref name="Papazoglu">{{Cite web \|url= http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf \|title= Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi \|work= ANUBiH - KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969 \|accessdate= 9. 2. 2016 \|archiveurl= https://web.archive.org/web/20180923052830/http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf \|archivedate= 23 Septembar 2018 \|url-status= dead }}</ref> Tada je Aleksandru stigla vijest da su [[Cleitus]], kralj Ilirije, i [[Glaucias]], kralj Taulanta, digli otvorenu pobunu protiv njegove vlasti.<ref name="PapazogluD"> {{Cite web \|url= https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 \|title= Faluna Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države \|work= ANUBiH - KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969 \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Marširajući zapadno u Iliriju, Aleksandar je porazio njihovu vojsku, zbog čega su dva vladara pobjegla sa svojim trupama. Sa ovim pobjedama, on je osigurao svoju sjevernu granicu.<ref name="Mesih.Autarij"> {{Cite web \|url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf \|title= Salmedin Mesihović: Historija Autarijata \|work=Filozofski fakultet Sarajevo, 2014. \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Red 286: == Literatura == {{cite book \|last = Papazoglu \|first = Fanula \|title = Poreklo i razvoj ilirske države \|url= https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 \|publisher = ANUBiH - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO \|year = 1969 \|isbn = }} {{cite book \|last = Papazoglu \|first = Fanula \|title = Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi \|url = http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf \|publisher = ANUBiH, Sarajevo \|year = 1969 \|isbn = \|accessdate = 29 Decembar 2018 \|archiveurl = https://web.archive.org/web/20180923052830/http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf \|archivedate = 23 Septembar 2018 \|url-status = dead }} *{{cite book \|last = Mesihović \|first = Salmedin \|title = Historija Autarijata \|url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf \|publisher = Filozofski fakultet Sarajevo \|year = 2014 \|isbn = }}

Razlika između verzija stranice "Aleksandar Veliki"