Razlika između verzija stranice "Prezimena u srednjovjekovnoj Bosni"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
'''Prezimena u srednjovjekovnoj Bosni''' nisu stalna niti trajna. Zadržavaju se u okviru jedne porodice samo za života jedne generacije. Najčešća osnova za izvođenje prezimena je patronimik, tj. ime oca. Na primjer: knez ''Vukac'' Hranić imao je sina [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana ''Vukčića'']]. Pored patronimika[[patronimik]]a, prezimena se dobijaju po nadimcima, [[titula]]ma, osobinama, podnebljima kao i okruženju. Zato je teško praviti stabilna i duga [[srednji vijek|srednjovjekovna]] stabla pojedinih porodica.
 
Ilustrativan je primjer vlastele [[Radivojevići|Radivojevića]]: Najstariji poznati član u ovoj lozi je izvjesni ''Bogavac''. Njegovi sinovi su Radivoj i Mrdeša ''Bogavčić''. Sinovi ''Radivoja'' Bogavčića su Juraj i Vukić ''Radivojević''. Sinovi ''Vukića'' Radivojevića su ''Vukićevići'', a sinovi ''Jurja'' Radivojevića su ''Jurjevići''. Sin ''Jurja'' Radivojevića je Vlatko ''Jurjević'', a sin ''Vlatka'' Jurjevića je Ivaniš ''Vlatković''. Rodovska imena poput [[Kotromanići|Kotromanića]] i [[Kosače|Kosača]] nisu prezimena. I u takvim slučajevima prezime je patronimik. Vlatko i Hranja Vuković su Kosače, a to je i [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalj Hranić]], sin Hrane Vukovića itd.