Razlika između verzija stranice "Austrija"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 104:
=== Zastava ===
[[Zastava Austrije]] ima 3 jednaka vodoravna polja, crvene (vrh), bijele i crvene boje.Smatra se da je zastava Austrije, uz [[Zastava Danske|dansku zastavu]], među najstarijim nacionalnim zastavama na svijetu.
Prema legendi, zastavu je izmislio [[vojvoda]] Leopold V Austrijski ([[1157]]–[[1194]]) za vrijeme žestoke bitke tokom [[Krstaški ratovi|krstaških ratova]]. Nakon bitke, njegova borbena odora bila je potpuno natopljena krvlju, ali kad je skinuo pojas, platno ispod njega bilo je čisto. Pod dojmom ovog prizora usvojio je boje i raspored za svoju zastavu.
Zastavu je zapravo u [[13. vijek|13. vijeku]] oblikovao vojvoda Fridrik II Austrijski ([[1210]]–[[1246]]; poznat kao Fridrik Svadljivi), posljednji iz [[Dinastija|dinastije]] Babenberg. Htio je veći stepen nezavisnosti od [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]], pa je napravio novi [[grb]]: crveno polje sa srebrnom vrpcom. Najstariji prikaz nove zastave nalazi se na pečatu koji se čuva u [[Samostan|samostanu]] Lilinenfeld u [[Općina|općini]] Lilinenfeld austrijske [[Austrijske pokrajine|savezne pokrajine]] [[Donja Austrija|Donje Austrije]], sa datumom [[30. novembar]] [[1230]].
=== Grb ===
Line 259 ⟶ 263:
Nešto manje od 60% električne energije u Austriji dobija se iz hidroelektrana na Dunavu, kao i nekoliko reverzibilnih hidroelektrana.
==
{{Glavni|Lista autoputeva i brzih cesta u Austriji}}Smještena na strateškom položaju u središtu tzv. ''Mitteleurope'' (srednje Europe), Austrija je raskrižje puteva i razmjene između istoka i zapada; cestovna i željeznička mreža, sa čvorištima u Beču, Grazu i Linzu, dobro je razvijena i uklopljena u mreže ostalih europskih zemalja. Riječni se promet odvija Dunavom, a glavne luke su Beč i Linz. Najveća zračna luka je Schwechat blizu Beča. Austrijom prolaze naftovodi i plinovodi kojima se isporučuju energenti širom europskoga teritorija
== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Population of Austria.svg|mini|Rast stanovništva]]
[[Datoteka:AustriaPopulationDensity.png|mini|Gustoća stanovništva]]
Republika Austrija je država sa vrlo niskim natalitetom, te sve starijim stanovništvom. Natalitet je brzo opadao od 1964. godine, tako da je 1975. prvi puta broj umrlih (mortalitet) premašio broj rođenih (natalitet). Smanjila se i veličina obitelji tako da austrijske obitelji u prosjeku imaju jedno dijete. U zadnja dva desetljeća Austrija bilježi lagan porast stanovništva što je posljedica doseljavanja. Po podacima od 1. januara 2017. u Austriji je živjelo 8.772.865 stanovnika.U Austriji živi 91% [[Austrijanci|Austrijanaca]] i 9% stranaca, ponajviše iz [[Turska|Turske]], [[Srbija|Srbije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Poljska|Poljske]] i [[Njemačka|Njemačke]].
{| class="wikitable"
!Godina
|Populacija
|Rast(%)
|-
!1981
|7,555,338
| +0.9%
|-
!1991
|7,795,786
| +3.2%
|-
!2001
|8,032,587
| +3.0%
|-
!2011
|8,401,940
| +4.6%
|-
!2019
|8,858,775
| +5.4%
|}
[[Datoteka:Austriapop.svg|mini|Starosna piramida u Austriji (2017)]]
=== Prirodni priraštaj ===
{| class="wikitable"
|Godina
|Stanovništvo
|Rođeni
|Umrli
|Rast
|-
|2015
|8 700 000
|84 381
|83 073
|1 308
|-
|2016
|8 773 000
|87 675
|80 669
|7 006
|-
|2017
|8 822 000
|87 633
|83 270
|4 363
|-
|2018
|8 857 960
|85 535
|83 975
|1 560<br />
|}
[[Datoteka:Languages Austria.svg|mini|Jezici u Ausriji]]
=== Jezik ===
Po članu 8 Ustava Austrije iz 1920. godine, službeni jezik u Austriji je njemački jezik. Austrijska varijanta njemačkog jezika je maternji jezik oko 98% od ukupnog broja austrijskih državljana. Razlika tzv. ''austrijskog njemačkog'', sastoji se u riječima, koje su karakteristične u upotrebi na području Austrije, različitim gramatičkim pravilima, kao i korištenjem riječi koje su u njemački jezik ušle iz jezika susjednih naroda (slovenskog, mađarskog i italijanskog jezika). U području Gradišća i Koruške, službeni jezik je pored njemačkog, hrvatski i slovenski, na kojim se jezicima, može odvijati dvojezična nastava u školama, izdavati dokumenti, obilježavati zvanične državne institucije i prometne oznake. U nekim općinama Gradišća je romski jezik priznat kao službeni jezik.
=== Religija ===
U Austriji je službeno priznato dvanaest religija <ref>[http://diepresse.com/home/panorama/religion/477092/index.do?from=suche.intern.portal Članak u ''Die Presse'', 8. maj 2009. godine] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> i religioznih zajednica. Za službeno priznanje od strane države potrebno je priznanje, zahtjevom zatražiti od Ministarstva školstva i kulture. Nakon ispunjavanja preduvjeta, religioznoj se zajednici priznaje status, čime zajednica ostvaruje određene prednosti i povlastice, koje joj država garantira i potpomaže. Uslovi za prihvatanje državno priznate religiozne zajednice su između ostalog:
Line 310 ⟶ 377:
|}
<sup>1</sup> <small> Broj članova zasnovan na popisu stanovnistva 2001. godine </small> <br /> <sup>2</sup> <small> Broj na osnovu podataka iz 2007. godine </small>
=== Imigracija ===
{| class="wikitable"
!Rank
![[Nacionalnost]]
!Populacija
(1 januar 2019)
|-
|1
|{{ZID|Njemačka}}
|192,426
|-
|2
|{{ZID|Srbija}}
|121,348
|-
|3
|{{ZID|Turska}}
|117,231
|-
|4
|{{ZID|Rumunija}}
|112,684
|-
|5
|{{ZID|Bosna i Hercegovina}}
|95,839
|-
|6
|{{ZID|Mađarska}}
|82,712
|-
|7
|{{ZID|Hrvatska}}
|79,999
|-
|8
|{{ZID|Poljska}}
|63,429
|-
|9
|{{ZID|Sirija}}
|49,813
|-
|10
|{{ZID|Afganistan}}
|44,420
|-
|11
|{{ZID|Slovačka}}
|41,957
|-
|12
|{{ZID|Rusija}}
|32,576
|-
|13
|{{ZID|Italija}}
|30,909
|-
|14
|{{ZID|Bugarska}}
|29,920
|-
|15
|{{ZID|Kosovo}}
|25,549
|-
|16
|{{ZID|Sjeverna Makedonija}}
|23,372
|-
|17
|{{ZID|Slovenija}}
|20,168
|-
|18
|{{ZID|Iran}}
|14,469
|}
== Kultura ==
| |||