Razlika između verzija stranice "Oj, svijetla majska zoro"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Reference: clean up, replaced: [[Kategorija → {{Crna Gora portal}} [[Kategorija (2) using AWB
Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
Red 16:
|bilješke =
}}
'''Oj svijetla majska zoro''' ([[ćirilica|ćir]]. ''Ој свијетла мајска зоро'') je nacionalna himna [[Crna Gora|Crne Gore]]. Pjesma je sačinjena od narodnih napjeva, koji su usmenom predajom sačuvani te kasnije zapisani i nadopunjeni od strane crnogorskog književnika i pisca Sekule Drljevića. Prvi poznati notni zapis uradio je Nikola Hercigonja poslije Drugog svjetskog rata,<ref name="Hercigonja">Hercigonja, Nikola; Karaklajić, Đorđe (urednici) ''Zbornik partizanskih narodnih napeva [Štampana muzikalija]'', Nolit, Beograd, 1962.</ref> a oficijelni notni zapis uradio je Žarko Mirković.<ref name="hymnen"/><ref>Schurdel, Harry D. ''Nationalhymnen der Welt : Entstehung und Gehalt'', Serie ''Musik Atlantis, Schott'' ; Bd. 8221, Atlantis Musikbuch-Verlag, Zürich ; Mainz, 2006., ISBN 3-254-08221-4, str. 216., {{Citat|Die vom montenegrinischen Parlament angenommene Hymne basiert auf dieser Textvariante, das musikalische Arrangement auf der Harmonisierung durch einen Komponisten namens Žarko Mirković. Die Melodieführung ist im Typus einer ''marcia alla turca'' gehalten, (…)}}</ref> [[Sekula Drljević]] je 1932. ili 1933. pjesmu preradio, a 1937. objavio u knjizi Savića Markovića Štedimlije.<ref name="Štedimlija">Štedimlija, Savić Marković. ''Crvena Hrvatska'', Politička biblioteka, Zagreb, 1937., str. 127.</ref> Pjesma je objavljena još jednom 1944. u Zagrebu<ref name="Drljević">Drljević, Sekula. ''Balkanski sukobi : 1905-1941'', Naklada Putovi, Zagreb, 1944.</ref> što izaziva stanovite kontroverze. Za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila je to narodna pjesma koju su pjevali svi Crnogorci, bez obzira na stranu u ratu.<ref>Rendulić, Zlatko. ''General avnojske Jugoslavije: sjećanja'', Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2004., str. 150., ISBN 953-212-221-4</ref><ref>Šoć, Vladimir. ''Starocrnogorske narodne igre'', 2. izd., Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1987., str. 41., ISBN 86-80825-19-0</ref><ref>Špika, Ivan. ''Ratna sjećanja i dnevnik borca II dalmatinske brigade'', "Stvarnost", Zagreb, 1970., str. 64.</ref><ref name="Hercigonja"/> 12. jula 2004.<ref name="hymnen">{{Cite web |url=http://www.datenbank-europa.de/hymnen/europa/montenegro.htm |title=Arhivirana kopija |accessdate=11 August 2009 |archiveurl=https://archive.is/20120702144147/http://www.datenbank-europa.de/hymnen/europa/montenegro.htm |archivedate=2 Juli 2012 |url-status=dead }}</ref> usvojena je kao himna države Crne Gore, te po prvi put otpjevana kao himna 13. jula 2004. na ''Dan državnosti Crne Gore'', koji se uzima kao dan od kada pjesma važi za himnu.<ref name="Zakon">Skupština Crne Gore, [http://www.gov.me/naslovna/drzavni_simboli/ ''Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore''] ("Službeni list Crne Gore", br. 47/04-435. od 12. jula 2004., stupio na snagu 13. jula 2004.), iz web arhiva Vlade Crne Gore <small>(zadnji put učitano: 16. marta 2011.)</small></ref>
 
== Tekst himne ==
Red 154:
 
== Zanimljivost ==
Kao himna [[Kneževina|Kneževine]], a kasnije i [[Kraljevstvo|Kraljevine]] [[Historija Crne Gore|Crne Gore]], od 17. oktobra 1870. godine koristila se pjesma ''[[Ubavoj nam Crnoj Gori]]'' i to do priznanja ujedinjenja Crne Gore sa Kraljevinom Srba, Hrvata i Slovenaca od strane međunarodne Konferencije ambasadora u Parizu – 13. jula 1922.<ref name="Danilo">{{Cite web |url=http://www.orderofdanilo.org/en/family/index.htm |title=Arhivirana kopija |accessdate=16 August 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090516203805/http://www.orderofdanilo.org/en/family/index.htm |archivedate=16 Maj 2009 |url-status=dead }}</ref>
 
Đorđe Perić je 1993. godine dao mišljenje da je himna Crne Gore verzija dijela jednog pjevanja iz pozorišne igre u tri čina ''Boj na Grahovu''.<ref>Perić, Đorđe. ''Pozorišne pesme u zapisima melografa XIX veka'', str. 145. i 146. '''u''': Matović, Ana (''ur''.) ''Srpska muzička scena : zbornik radova sa naučnog skupa održanog od 15. do 18. decembra 1993. godine povodom 125. godišnjice Narodnog pozorišta'', Muzikološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti, Beograd, 1995. (ISBN 86-80639-01-X)</ref> Njegovo mišljenje diskvalifikuje Nikola Hercigonja.<ref name="Hercigonja"/> Osnovni fakt jeste, da dio pjevanja na koji se poziva Perić, nema naslov, a prvi stih prve strofe glasi: ''Oj, junaštva svjetla zoro oj!''<ref>Đorđević, M. J. ''Lira : sa 800 pozorišnih pesama'', Beograd, 1884., {{COBISS.SR|ID=52454151}}</ref>
Red 160:
== Također pogledajte ==
 
* [https://web.archive.org/web/20120312104328/http://www.predsjednik.me/slike/1097575630.mp3 Audio verzija himne sa internet stranice Predsjednika Crne Gore]
* [http://www.navyband.navy.mil/anthems/ANTHEMS/Montenegro.mp3 Internetski portal Nacionalne himne Svijeta i ceremonijalna muzika] – Mornarički orkestar Mornarice Sjedinjenih Američkih Država