Razlika između verzija stranice "Njemačka"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Bluelinking 1 books for verifiability.) #IABot (v2.1alpha3
Rescuing 22 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
Red 57:
Za područje pod imenom Germania u kojoj živi nekoliko [[Germani|germanskih naroda]] se zna i bilježi već od 100. godine n. e. Počevši od [[10. vijek]]a, njemačka područja čine središnji dio [[Sveto rimsko carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] koje traje sve do [[1806.]] godine. Tokom [[16. vijek]]a, sjever Njemačke postaje središte [[Reformacija|protestanske reformacije]]. Njemačka se prvi put pojavljuje kao savremena [[nacionalna država]] nakon [[Ujedinjenje Njemačke|Njemačkog ujedinjenja]] tokom [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]] [[1871.]] godine. Nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], Njemačka je bila podijeljena u dvije zasebne države: [[Njemačka demokratska republika|Istočnu Njemačku]] i [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačku]] u skladu sa granicama savezničkih okupacionih zona.<ref>[[Federalni Ustavni sud Njemačke]] (2 BvF 1/73; BVerfGE 36, 1): [[Njemačko carstvo]] kao država Nijemaca je potpuno identično [[Zapadna Njemačka|Saveznoj republici Njemačkoj]] [jer postoji kao nacionalna država i ''međunarodnopravnni subjektivitet''([[međunarodno javno pravo]]) od 1871]. Godine 1949, nakon podjele na [[Njemačka demokratska republika|istočnu]] i zapadnu Njemačku nije se smatralo za osnivanje nove zapadnonjemačke države niti nasljednice Njemačkog carstva, nego je reorganizovan samo taj dio Njemačke.</ref> Dvije države su ponovno [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjene]] [[1990.]] godine. Zapadna Njemačka je [[1957.]] godine postala osnivačka članica Evropske zajednice, koja 1993. godine postaje Evropska unija. Njemačka je dio neograničene [[Šengenski sporazum|Šengenske zone]] i usvojila je evropsku valutu, [[euro]], [[1999.]] godine.
 
Njemačka je [[Federacija|federalna]] [[parlamentarna republika]] sastavljena od [[Njemačke savezne pokrajine|16 saveznih država]]. Glavni i ujedno najveći grad je [[Berlin]]. Njemačka je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[NATO|NATO-a]], [[G8]] i [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]]. Ona je jedna od vodećih industrijskih zemalja u svijetu, sa trećom najvećom privredom po nominalnom [[Bruto domaći proizvod|BDP-u]] i petom po [[Paritet kupovne moći|PKM-u]]. Ona je najveći izvoznik i drugi najveći uvoznik robe. Godišnje alocira drugi najveći iznos međunarodne pomoći u svijetu,<ref>{{cite web|url=http://www.topnews.in/germany-worlds-second-biggest-aid-donor-after-us-229970|title=Germany world's second biggest aid donor after US - TopNews|work=topnews.in|accessdate=23. 9. 2015}}</ref> dok je šesta u svijetu po vojnim troškovima.<ref>{{cite web | url = http://www.sipri.org/contents/milap/milex/mex_major_spenders.pdf/download | title = The fifteen major spenders in 2006 | pristupdatum = 23. 8. 2007 | year = 2007 | format = PDF | work = Recent trends in military expenditure | publisher = Stockholm International Peace Research Institute | accessdate = 5 Februar 2009 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070814224502/http://www.sipri.org/contents/milap/milex/mex_major_spenders.pdf/download | archivedate = 14 August 2007 | url-status = dead }}</ref> Ona je razvila visoki standard života i uspostavila opsežni sistem [[Socijalna sigurnost|socijalne sigurnosti]]. Igra važnu ulogu u evropskoj politici a održava mnoga bliska partnerstva i na globalnom nivou.<ref>{{cite web|url=http://www.iht.com/articles/2008/04/04/europe/poll.php|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080404235732/http://www.iht.com/articles/2008/04/04/europe/poll.php|title=The leader of Europe? Answers an ocean apart|archivedate=4 April 2008|work=iht.com|accessdate=23. 9. 2015|url-status=live}}</ref> Njemačka je poznata i kao vodeća zemlja u nekoliko naučnih i tehnoloških područja.<ref>{{cite web|url=http://www.innovations-report.de/html/berichte/informationstechnologie/bericht-109339.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111005051348/http://www.innovations-report.de/html/berichte/informationstechnologie/bericht-109339.html|title=Confidently into the Future with Reliable Technology|author=Idea TV GmbH|archivedate=5 Oktobar 2011|work=innovations-report.de|accessdate=23. 9. 2015|url-status=dead}}</ref>
|url = http://www.sipri.org/contents/milap/milex/mex_major_spenders.pdf/download
|title = The fifteen major spenders in 2006| pristupdatum = 23. 8. 2007 | year = 2007| format = PDF | work = Recent trends in military expenditure | publisher = Stockholm International Peace Research Institute }}</ref> Ona je razvila visoki standard života i uspostavila opsežni sistem [[Socijalna sigurnost|socijalne sigurnosti]]. Igra važnu ulogu u evropskoj politici a održava mnoga bliska partnerstva i na globalnom nivou.<ref>{{cite web|url=http://www.iht.com/articles/2008/04/04/europe/poll.php|archiveurl=http://web.archive.org/web/20080404235732/http://www.iht.com/articles/2008/04/04/europe/poll.php|title=The leader of Europe? Answers an ocean apart|archivedate=4. 4. 2008|work=iht.com|accessdate=23. 9. 2015}}</ref> Njemačka je poznata i kao vodeća zemlja u nekoliko naučnih i tehnoloških područja.<ref>{{cite web|url=http://www.innovations-report.de/html/berichte/informationstechnologie/bericht-109339.html|archiveurl=http://web.archive.org/web/20111005051348/http://www.innovations-report.de/html/berichte/informationstechnologie/bericht-109339.html|title=Confidently into the Future with Reliable Technology|author=Idea TV GmbH|archivedate=5. 10. 2011|work=innovations-report.de|accessdate=23. 9. 2015}}</ref>
 
==Historija==
Line 287 ⟶ 285:
===Vanjskopolitički odnosi===
{{glavni|Vanjskopolitički odnosi Njemačke}}
Njemačka ima mrežu od 229 diplomatskih misija u inozemstvu<ref>{{cite web|url=http://www.auswaertiges-amt.de/EN/AAmt/Auslandsvertretungen/Uebersicht_node.html|title=German Missions Abroad|publisher=German Federal Foreign Office|accessdate=26. 3. 2011}}</ref> i održava odnose sa više od 190 zemalja svijeta.<ref>{{cite web|url=http://www.auswaertiges-amt.de/EN/AAmt/Auslandsvertretungen/Botschaften_node.html|title=The Embassies|publisher=German Federal Foreign Office|accessdate=18. 7. 2012}}</ref> Od [[2011.]] Njemačka daje najveći doprinos budžetu [[Evropska unija|Evropske unije]] (20%)<ref>{{cite web | url=http://ec.europa.eu/budget/figures/2011/2011_en.cfm | title=The EU budget 2011 in figures|publisher=[[European Commission]]|accessdate=6. 5. 2011}}</ref> i treći najveći doprinos budžetu [[UN]]-a.<ref>{{cite web | url=http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=ST/ADM/SER.B/824 | title=United Nations regular budget for the year 2011|publisher=UN Committee on Contributions|accessdate=6. 5. 2011}}</ref> Njemačka je članica [[NATO]]-a, [[OECD]]-a, [[G8]], [[G20]], [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i [[MMF]]-a. Njemačka igra vodeću ulogu u Evropskoj uniji, te je ostala čvrst saveznik [[Francuska|Francuske]] od završetka Drugog svjetskog rata. Njemačka potiče razvijanje jedinstvenog evropskog političkog, odbrambenog i sigurnosnog aparata.<ref>{{cite web|url=http://www.ambafrance-uk.org/Declaration-by-the-Franco-German,4519.html|title=Declaration by the Franco-German Defence and Security Council|publisher=French Embassy UK|date=13. 5. 2004|accessdate=19. 3. 2011|archiveurl=httphttps://web.archive.org/web/20140327015942/http://www.ambafrance-uk.org/Declaration-by-the-Franco-German,4519.html|archivedate=27. 3.Mart 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news | url=http://www.nytimes.com/2008/04/04/world/europe/04iht-poll.4.11666423.html | title = The leader of Europe? Answers an ocean apart | author = Freed, John C. | newspaper = The New York Times | date = 4. 4. 2008 | accessdate =28. 3. 2011 }}</ref>
 
Politika razvoja Savezne Republike Njemačke je nezavisna od područja njemačke vanjske politike. To je formulisano od strane Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ). Njemačka vlada razvojnu politiku vidi kao zajedničku odgovornost međunarodne zajednice.<ref>{{cite web|url=http://www.bmz.de/en/index.html|title=Aims of German development policy|publisher=Federal Ministry for Economic Cooperation and Development|date=10. 4. 2008|accessdate=26. 3. 2011}}</ref>
Line 297 ⟶ 295:
Njemačka vojska, ''Bundeswehr'', organizirana je u ''Heer'' (Kopnenu vojsku), ''Marine'' (ratna mornarica), ''Luftwaffe'' (ratno zrakoplovstvo), Zajedničku medicinsku službu i Zajedničku pomoćnu službu. U [[2011.]] godini procijenjena je vojna potrošnja na 1,3% BDP-a, što je nisko u poređenju sa drugim članicama [[NATO]]-a. Prema vojnoj potrošnji njemačka vojska je 9. na svijetu.<ref>{{cite web |url=http://www.sipri.org/research/armaments/milex/resultoutput/milex_15/the-15-countries-with-the-highest-military-expenditure-in-2011-table/view|title=The 15 countries with the highest military expenditure in 2011 |accessdate=7. 4. 2012 |date=September 2011 | publisher=Stockholm International Peace Research Institute}}</ref> U mirnodopskim uslovima njemačkom vojskom komanduje ministarstvo odbrane, dok u slučaju rata kancelar postaje vrhovni zapovjednik oružanih snaga.<ref>{{cite web |url=http://www.gesetze-im-internet.de/bundesrecht/gg/gesamt.pdf |title=Grundgesetz für die Bundesrepublik Deutschland, Artikel 65a,87,115b |publisher=Bundesministerium der Justiz |accessdate=19. 3. 2011 |language=de}}</ref>
 
Od marta [[2012.]] godine njemačka vojska broji oko 183.000 profesionalnih vojnika i 17.000 volontera.<ref>{{cite web |url=http://www.bundeswehr.de/portal/a/bwde/!ut/p/c4/DcmxDYAwDATAWVgg7unYAugc8kSWI4OMIesTXXm002D8SeWQy7jRStshc-4p94L0hENCnXEGUvXXSuMKG8FwBd26TD9uIZiT/ |title=Die Stärke der Streitkräfte |accessdate=20. 4. 2012|date=23. 3. 2012 |publisher=[[Bundeswehr]]|language=de}}</ref> Njemačka vlada planira smanjiti broj profesionalnih vojnika na 170.000 i broj volontera na 15.000.<ref name="bwzukunft">{{cite web |url=http://www.bundeswehr.de/portal/a/bwde/!ut/p/c4/04_SB8K8xLLM9MSSzPy8xBz9CP3I5EyrpHK9pPKUVL3ikqLUzJLsosTUtJJUvbzU0vTU4pLEnJLSvHRUuYKcxDygoH5BtqMiAMTJdF8!/ |title=Ausblick: Die Bundeswehr der Zukunft |accessdate=5. 6. 2011 |publisher=[[Bundeswehr]]|language=de}}</ref> Prema [[SIPRI]] Njemačka je 4. najveći izvoznik oružja u svijetu u [[2014.]] godini. Tokom iste godine njemačka vlada je najavila strožiju politiku izvoza oružja.<ref>{{cite web|title=Trends in International Arms Transfer, 2014|url=http://books.sipri.org/product_info?c_product_id=495|website=www.sipri.org|publisher=Stockholm International Peace Research Institute|accessdate=18. 3. 2015|ref=SIPRI Fact Sheet,. 3. 2015|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150319023856/http://books.sipri.org/product_info?c_product_id=495|archivedate=19 Mart 2015|url-status=dead}}</ref>
 
Uloga i zadaća ''Bundeswehra'' je opisana u njemačkom ustavu kao odbrambena. No, nakon presude Ustavnog suda [[1994.]] godine pojam odbrane ne definira samo zaštitu unutar granica zemlje, već i kao reakcije na krize i prevencije sukoba, u širem smislu zaštita sigurnosti Njemačke bilo gdje u svijetu. Od januara [[2015.]] godine njemačka vojska ima oko 2370 vojnika stacioniranih u stranim zemljama kao dio međunarodnih mirovnih misija uključujući i 850 vojnika Bundeswehra u misiji [[ISAF]] u [[Afganistan]]u i u [[Uzbekistan]]u, 670 vojnika na [[Kosovo|Kosovu]], te 120 vojnika u misiji [[UNIFIL]] u [[Libanon]]u.<ref>{{cite web |url=http://www.bundeswehr.de/portal/a/bwde/einsaetze/einsatzzahlen?yw_contentURL=/C1256EF4002AED30/W264VFT2439INFODE/content.jsp |title=Einsatzzahlen&nbsp;– Die Stärke der deutschen Einsatzkontingente |accessdate=11. 1. 2015 |publisher=[[Bundeswehr]]|language=de}}</ref>
Line 352 ⟶ 350:
{{glavni|Saobraćaj u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Old Lady 0955 3.JPG|mini|desno|350p|Luka u [[Hamburg]]u]]
Sa svojim centralnim položajem u [[Evropa|Evropi]] Njemačka predstavlja saobraćajno čvorište za kontinent.<ref>{{cite web | title=Assessment of strategic plans and policy measures on Investment and Maintenance in Transport Infrastructure | url=http://www.internationaltransportforum.org/statistics/investment/Country-responses/Germany.pdf | format=PDF | publisher=[[International Transport Forum]] | year=2012 | accessdate=15. 3. 2014 | archiveurl=https://www.webcitation.org/6XESdJ2Db?url=http://www.internationaltransportforum.org/statistics/investment/Country-responses/Germany.pdf | archivedate=23 Mart 2015 | url-status=dead }}</ref> Kao i njeni susjedi, Njemačka posjeduje jednu od najgušćih cestovnih mreža na svijetu. Mreža njemačkih [[autoput]]eva (''Autobahn'') po ukupnoj dužini je treća u svijetu, a poznata je po svom nedostatku općeg ograničenja brzine.<ref>{{cite press release |url= http://www.presse.adac.de/standpunkte/Verkehr/Autobahn_Temporegelung.asp?active1=tcm:11-18784-4 |title = Autobahn-Temporegelung |publisher =[[ADAC]] |date =June 2010 |accessdate =19. 3. 2011 |language=de}}</ref> Njemačka je uspostavila polucentričnu mrežu brzih vozova. [[Intercity-Express]] ili ICE je mreža njemačkih željeznica između većine njemačkih gradova, kao i destinacijama u drugim zemljama brzinom od 300 km/h.<ref>{{cite web |url=http://www.db.de/site/bahn/de/unternehmen/investor__relations/finanzberichte/geschaeftsbericht/geschaeftsbericht__2006.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070809140315/http://www.db.de/site/bahn/de/unternehmen/investor__relations/finanzberichte/geschaeftsbericht/geschaeftsbericht__2006.html |archivedate=9. 8. 2007 |title=Geschäftsbericht 2006 |publisher=[[Deutsche Bahn]] |accessdate=27. 3. 2011 |language=de}}</ref> Najveći njemački aerodromi su [[Aerodrom Frankfurt]] i [[Aerodrom München]], oba čvorišta [[Lufthansa|Lufthanse]], a [[Air Berlin]] ima čvorišta na [[Aerodrom Berlin Tegel|Aerodromu Berlin Tegel]] i [[Aerodrom Düsseldorf|Aerodromu Düsseldorf]]. Drugi značajni aerodromi su [[Aerodrom Berlin Schönefeld|Berlin Schönefeld]], [[Aerodrom Hamburg|Hamburg]], [[Aerodrom Köln/Bonn|Köln/Bonn]], [[Aerodrom Leipzig/Halle|Leipzig/Halle]]. Luka u [[Hamburg]]u je jedna od deset najvećih kontejnerskih luka u svijetu.<ref>{{cite web|url=http://www.portofhamburg.com/en/content/container-port-throughput-global-comparison|title=Port of Hamburg authority|work=The official website of the Port of Hamburg.|accessdate=28. 9. 2014|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141019063840/http://www.portofhamburg.com/en/content/container-port-throughput-global-comparison|archivedate=19 Oktobar 2014|url-status=dead}}</ref>
 
U [[2008.]] godini, Njemačka je bila šesti najveći potrošač energije,<ref>{{cite web| url = http://www.eia.gov/countries/country-data.cfm?fips=GM| title = Overview/Data: Germany| date = 30. 6. 2010| publisher = U.S. Energy Information Administration| accessdate =19. 4. 2011}}</ref> dok se 60% primarne energije uvozi.<ref>{{cite web|title=Energy imports, net (% of energy use)|url=http://data.worldbank.org/indicator/EG.IMP.CONS.ZS|publisher=The World Bank Group|accessdate=18. 4. 2011}}</ref> Njemačka vlada potiče očuvanje energije i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Energetska učinkovitost je poboljšavana od [[1970-e|1970-ih]] godina, vlada ima za cilj zadovoljavanje zahtjeva za 40% proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora do 2020. i 100% do 2050. godine.<ref>{{cite news|title=Renewable energy Germany targets switch to 100% renewables for its electricity by 2050|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2010/jul/07/germany-renewable-energy-electricity|accessdate=18. 4. 2011|newspaper=The Guardian|date=7. 7. 2010|agency=Reuters Berlin}}</ref> U 2014. kao izvori električne energije korišteni su: ulje (35%), [[ugalj]] uključujući i lignit (24,6%), prirodni [[plin]] (20,5%), nuklearna energija (8,1%) te hidroenergetski i obnovljivi izvori energije (11,1%)<ref>{{cite web|url=http://www.ag-energiebilanzen.de/index.php?article_id=29&fileName=ageb_jahresbericht2014.pdf|title=
Energieverbrauch in Deutschland im Jahr 2014|publisher=AG Energiebilanzen|last=Ziesing|first=Hans-Joachim|language=de|accessdate=10. 3. 2015|page=4}}</ref> U 2000. godini dogovoreno je ukidanje nuklearnih elektrana od 2021. godine. Njemačka se zalaže za [[Protokol iz Kyota]] i nekoliko drugih ugovora koji promiču bioraznolikost, standarde niskih emisija, reciklažu, korištenje obnovljivih izvora energije, te podupire održivi razvoj na globalnom nivou.<ref>{{cite press release |url = http://www.kst.portalu.de/dokumente/Aktuelles/Inventar-Bericht_Treibhausgas_2008.pdf |title = Deutschland erfüllte 2008 seine Klimaschutzverpflichtung nach dem Kyoto-Protokoll |publisher = Umweltbundesamt |date = 1. 2. 2010 |accessdate = 19. 3. 2011 |language = de |archiveurl = https://web.archive.org/web/20110427065039/http://www.kst.portalu.de/dokumente/Aktuelles/Inventar-Bericht_Treibhausgas_2008.pdf |archivedate = 27 April 2011 |url-status = dead }}</ref>
|url = http://www.kst.portalu.de/dokumente/Aktuelles/Inventar-Bericht_Treibhausgas_2008.pdf |title = Deutschland erfüllte 2008 seine Klimaschutzverpflichtung nach dem Kyoto-Protokoll |publisher = Umweltbundesamt |date =1. 2. 2010 |accessdate =19. 3. 2011|language=de}}</ref>
 
=== Nauka i tehnologija ===
Line 373 ⟶ 370:
[[Datoteka:Ramsau (ja).jpg|thumb|Crkva u [[Berchtesgaden]]škoj regiji.]]
 
Njemačka je sedma najposjećenija zemlja svijeta<ref name="april11">{{cite journal |url=http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom11_iu_april_excerpt.pdf |title=Interim Update |journal=UNWTO World Tourism Barometer |accessdate=26. 6. 2011 |publisher=UNWTO |date=April 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101005051/http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom11_iu_april_excerpt.pdf |archive-date=1 Januar 2015 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/final_annual_report_pdf_3.pdf|title=UNWTO Annual Report|work= |publisher=[[World Tourism Organization|UNWTO]]|year=2010 |accessdate=April 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140611081149/http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/final_annual_report_pdf_3.pdf|archivedate=11 Juni 2014|url-status=dead}}</ref> sa 407,26 miliona noćenja tokom [[2012.]] godine,<ref name="deutschertourismusverband">[http://www.deutschertourismusverband.de/fileadmin/Mediendatenbank/PDFs/Zahlen_Daten_Fakten_2012_aktuell.pdf Zahlen Daten Fakten 2012] (in German), German National Tourist Board</ref> što uključuje broj od 68.830.000 noćenja stranih turista i posjetioca. U [[2012.]] godini Njemačku je posjetilo više od 30,4 miliona stranih turista. [[Berlin]] je postao treća najposjećenija destinacija u Evropi.<ref>{{cite web |url=http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/unwto_highlights14_en.pdf |title=Tourism Highlights 2014 edition |publisher=UNWTO |accessdate=26. 3. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150214004935/http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/unwto_highlights14_en.pdf |archivedate=14 Februar 2015 |url-status=dead }}</ref>. Pored toga 30% Nijemaca svoj odmor provede u Njemačkoj, naročito u pokrajini [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje|Mecklenburg-Vorpommern]]. Domaća i međunarodna putovanja u kombinaciji s turizmom doprinose više od 43,2 milijarde [[Euro|eura]] njemačkom [[BDP]]-u. Uključujući indirektne i inducirane učinke, industrija ima doprinos od 4,5% njemačkog BDP-a, sa oko 2 miliona zaposlenih (4,8% od ukupne zaposlenosti).<ref>{{cite web |url=http://wttc.org/site_media/uploads/downloads/germany2013_1.pdf |title=2013 Travel & Tourism Economic Impact Report Germany |publisher=WTTC |accessdate=26. 11. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131203001157/http://wttc.org/site_media/uploads/downloads/germany2013_1.pdf |archivedate=3 Decembar 2013 |url-status=dead }}</ref>
 
Njemačka je poznata po svojim raznolikim turističkim rutama kao što su: Romantična cesta, vinske ceste, Cesta dvoraca i Cesta avenija. Postoji 39 objekata stavljenih na [[UNESCO]] spisak svjetske baštine, uključujući stare gradske jezgre kao što su one u [[Regensburg]]u, [[Bamberg]]u, [[Lübeck]]u, [[Quedlinburg]]u, [[Weimar]]u, [[Stralsund]]u i [[Wismar]]u. Najposjećenije znamenitosti u Njemačkoj su [[Neuschwanstein]], [[Kölnska katedrala]], [[Reichstag]], [[Hofbräuhaus]] u [[München]]u, [[Heidelberški dvorac]], [[Zwinger (Dresden)|Zwinger]], [[Televizijski toranj Berlin]] i [[Aachenska katedrala]]. [[Europa-Park]] kod [[Freiburg]]a je drugi najpopularniji evropski park zabave.<ref>{{cite web|title=Top Tourist Attractions of Germany|url=http://www.germany.travel/en/towns-cities-culture/top-100/germany-travel-attractions.html|publisher=Germany.Travel, official site|accessdate=12. 12. 2014}}</ref>
Line 384 ⟶ 381:
Međutim, Njemačka je svjedok povećanja stope nataliteta i migracijske stope od [[2010.]]<ref>{{cite web|url=http://www.thelocal.de/society/20101229-32091.html#.UXUZKEpTv3N|title=Birth rate on the rise in Germany|work=The Local|accessdate=28. 9. 2014}}</ref> Dolazi do povećanja broja obrazovanih imigranata.<ref>{{cite web|url=http://www.spiegel.de/international/germany/elite-young-immigrants-could-provide-future-stability-for-german-economy-a-885647.html|title=The New Guest Workers: A German Dream for Crisis Refugees|date=28. 2. 2013|work=Spiegel Online|accessdate=28. 9. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dw.de/more-skilled-immigrants-find-work-in-germany/a-16696339|title=More skilled immigrants find work in Germany|work=Deutsche Welle|accessdate=28. 9. 2014}}</ref> Većina imigranata dolazi iz južne i istočne Evrope, te se naseljavaju u urbanim područjima.<ref>{{cite web|url=http://www.dw.de/german-population-rises-thanks-to-immigration/a-16525083|title=German population rises thanks to immigration|work=Deutsche Welle|accessdate=28. 9. 2014}}</ref>
 
Četiri veće grupe naroda imaju status nacionalnih manjina, a to su: [[Danci]], [[Frizijci]], [[Romi]], [[Sinti]] i [[Lužički Srbi]].<ref name="BMI 2010">{{cite web | date = 1. 5. 2010 | title = National Minorities in Germany | url = http://www.bmi.bund.de/SharedDocs/Downloads/EN/Broschueren/2010/nat_minderheiten.pdf?__blob=publicationFile | format = PDF | others = | publisher = [[Federal Ministry of the Interior (Germany)]] | pages = | id = Article number: BMI10010 | accessdate = 23. 6. 2014 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130421151141/http://www.bmi.bund.de/SharedDocs/Downloads/EN/Broschueren/2010/nat_minderheiten.pdf?__blob=publicationFile | archivedate = 21 April 2013 | url-status = dead }}</ref> Dancska manjina (oko 50.000) pretežno nastanjuje područje pokrajine [[Schleswig-Holstein]]<ref name="BMI 2010"/>. Istočni i sjeverni Frizijci pretežno naseljavaju zapadnu obalu Schleswig-Holsteina, te oblast [[Donja Saksonija|Donje Saksonije]]. Lužički Srbi, [[Slaveni|slavenski narod]] (oko 60.000), pretežno naseljavaju područje Lužica.
 
===Imigranti===
Line 405 ⟶ 402:
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, [[kršćanstvo]] je najraširenija religija u Njemačkoj, 66,8% Nijemaca su katolici, od ukupnog broja stanovnika.<ref name="Egeler">[https://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressekonferenzen/2013/Zensus2011/Statement_Egeler_zensus_PDF.pdf?__blob=publicationFile Pressekonferenz „Zensus 2011 – Fakten zur Bevölkerung in Deutschland" am 31. Mai 2013 in Berlin]</ref> 30,8% stanovništva se izjasnilo kao [[Rimokatoličanstvo|rimokatolici]], 30,3% stanovništva se izjasnilo kao [[Protestantizam|protestatima]], dok je evangelista bilo 5,7%.<ref name="Zensus 2011">{{cite web|url=https://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressekonferenzen/2013/Zensus2011/bevoelkerung_zensus2011.pdf?__blob=publicationFile|title=Bevölkerung am 9. Mai 2011 Statistisches Bundesamt Deutschland Bundesrepublik|language=de|work=destatis.de |publisher=[[Federal Statistical Office of Germany]]|page=Zensus 2011 – Page 6|date=9. 5. 2011 |accessdate=9. 5. 2011}}</ref> 32-35% stanovništva se izjasnilo da ne pripada niti ijednoj vjerskoj konfesiji, čiji broj je u porastu već nekoliko decenija.
 
Geografski, [[Protestantizam]] preovladava u sjevernim, centralnim i istočnim dijelovima zemlje, uglavnom u sklopu sa evangelističkom crkvom, dok je [[Rimokatoličanstvo]] koncentrisano u južnim i zapadnim dijelovima zemlje. Ateisti i pripadnici drugih religija su koncentrisani pretežno u većim gradovima i u istočnom dijelu Njemačke.<ref name="georgetown1">{{cite web |url=http://berkleycenter.georgetown.edu/resources/germany |title=Germany |publisher=[[Berkley Center for Religion, Peace, and World Affairs]] |accessdate=27. 3. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150324170951/http://berkleycenter.georgetown.edu/resources/germany |archivedate=24 Mart 2015 |url-status=dead }}</ref>
 
[[Islam]] je druga najveća religija u Njemačkoj, prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, samo se 1,9% stanovništva izsjanilo muslimanima, dok se prema drugim izvorima procjenjuje da ih ima 3,8–4,3 miliona (4,6–5,2%). Većina muslimana su [[suniti]] i [[aleviti]] iz [[Turska|Turske]], postoji mali broj [[šijiti|šijita]] i [[Ahmedije|ahmedija]]. Njemački muslimani, koji većinom porijeklo vode iz [[Turska|Turske]] nemaju priznat status državne religije.
Line 418 ⟶ 415:
Priznati jezici manjina u Njemačkoj su: [[Danski jezik|danski]], [[Niski njemački jezik|niski njemački]], [[Lužičkosrpski jezici|lužičkosrpski]], [[Romski jezik|romski]], [[Frizijski jezici|frizijski]] koji su službeno zaštićeni [[Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima|Evropskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima]]. Jezici doseljenika koji se najviše govore su: [[Turski jezik|turski]], [[Kurdski jezik|kurdski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenski jezici]] te [[Ruski jezik|ruski]]. 67% građana Njemačke trdi da može komunicirati na barem jednom stranom jeziku, a 27% grđana na najmanje dva strana jezika, izuzev materinjeg jezika.<ref name="Eurobarometer Languages">{{cite web|title=Special Eurobarometer 243: Europeans and their Languages (Survey)|publisher=[[Europa (web portal)]] |author=[[European Commission]]|year=2006|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_en.pdf| accessdate=28. 3. 2011}}<br />{{cite web|title=Special Eurobarometer 243: Europeans and their Languages (Executive Summary)|publisher=[[Europa (web portal)]] |author=[[European Commission]]|year=2006|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_sum_en.pdf |accessdate=28. 3. 2011}}</ref>
 
Standardni njemački jezik pripada grupi [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanskih jezika]], te je usko povezan s [[Engleski jezik|engleskim]], [[Niski njemački jezik|niskim njemačkim]] i [[Holandski jezik|holandskim jezikom]]. Većina vokabulara potječe od germanskoj jezika iz indoevropske grupe jezika.<ref>{{cite web|title=Many tongues, one family. Languages in the European Union|publisher=[[Europa (web portal)]] |author=[[European Commission]] |year=2004|url=http://ec.europa.eu/publications/booklets/move/45/en.pdf |accessdate=28. 3. 2011 |archiveurl=httphttps://web.archive.org/web/20110430202922/http://ec.europa.eu/publications/booklets/move/45/en.pdf|archivedate=30. 4.April 2011|url-status=live}}</ref> Također neke riječi vode porijeklo iz latinskog, starogrčkog ili francuskog i engleskog jezika. Njemački jezik pisan je isključivo latinicom.
 
===Obrazovanje===
Line 461 ⟶ 458:
Pučanska arhitektura u Njemačkoj je vezan za poludrvenu gradnju uz pomć drvenih greda ([[Njemački jezik|Njem.]] ''Fachwerk''). Njemački ''Fachwerk'' stilovi variraju po regijama. Zakoni planiranja gradnje ovakvih kuća diktirali su da izgled kuće mora biti u skladu sa regionalnim, pa čak i sa specifičnim gradskim stilom gradnje.<ref name="Wilhelm Süvern 1971" >Wilhelm Süvern: 1971. ''Torbögen und Inschriften lippischer Fachwerkhäuser'' in Volume 7 of Heimatland Lippe. Lippe Heimatbund: 1971. 48 pages</ref><ref name="Heinrich Stiewe 2007">Heinrich Stiewe: 2007. ''Fachwerkhäuser in Deutschland: Konstruktion, Gestalt und Nutzung vom Mittelalter bis heute''. Primus Verlag: 2007. ISBN 978-3-89678-589-3. 160 pages</ref>
 
Kada se industrijalizacija porširila Evropom, u Njermačkoj su se razvili [[klasicizam]] i prepoznatljiv stil [[historicizam]], ponekad se naziva stilom [[Gründerzeit]], s obzirom na ekonomski bum u godinama s kraja 19. vijeka. Regionalni historistički stilovi uključuju [[Hanover]]sku školu arhitekture, nürnberški stil, dresdensku [[Gottfried Semper|Semper]]-[[Georg Hermann Nicolai|Nicolai]] školu. Među najpoznatije njemačke građevine spada dvorac [[Neuschwanstein]] koji predstavlja [[Neoromanika|neoromaniku]]. Njemački umjetnici, pisci, galeristi kao što su [[Siegfried Bing]], [[Georg Hirth]] i [[Bruno Möhring]] su pridonijeli razvoju [[secesija|secesije]], na prijelazu u 20. vijek, što je poznato na njemačkom jeziku kao ''Jugendstil''.<ref name="autogenerated1">{{cite web |url=http://www.huntfor.com/arthistory/c19th/artnouveau.htm |title=Art Nouveau&nbsp;— Art Nouveau Art |publisher=Huntfor.com |accessdate=25. 3. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130222070337/http://www.huntfor.com/arthistory/c19th/artnouveau.htm |archivedate=22 Februar 2013 |url-status=dead }}</ref>
 
{{Multiple image
Line 494 ⟶ 491:
Među najveće medijske kompanije iz Njemačke koje djeluju na međunarodnom tržištu su [[Bertelsmann]], [[Axel Springer SE]] i [[ProSiebenSat.1 Media]]. Također značajnu ulogu ima [[Deutsche Presse-Agentur]]. [[Televizija u Njemačkoj|Njemačko televizijsko tržište]] je najveće u [[Evropa|Evropi]] sa oko 38 miliona domaćinstava sa TV prijemnikom.<ref>{{cite web|title=Distribution of TV in Germany (German)|url=http://www.astra.de/16795168/tv-verbreitung_in_deutschland|publisher=Astra Sat|date=19. 2. 2013|accessdate=10. 12. 2014}}</ref> Oko 90% njemačkih kućanstava ima kablovsku ili satelitsku televiziju, sa raznim javnim i privatnim RTV kanalima.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1047864.stm |title=Country profile: Germany |work=BBC News |accessdate=28. 3. 2011}}</ref> U Njemačkoj postoji više od 500 javnih i privatnih radio stanica, uključujući i [[Deutsche Welle]] koja svoj program emitira na više stranih jezika.<ref>{{cite web|url=http://www.dw.de/1950-1954/a-326253-1 |title=Organization 1950-1954|publisher=Deutsche Welle|accessdate=15. 5. 2015}}</ref> Njemačka nacionalna radio mreža je [[Deutschlandradio]], dok [[ARD]] stanice pokrivaju lokalne servise.
 
Mnoge od najprodavanijih [[Novine|novina]] i [[časopis]]a u Evropi su upravo one iz Njemačke, listovi (i internet portali) sa najvećim tiražom u Njemačkoj su [[Bild]], [[Die Zeit]], [[Süddeutsche Zeitung]], [[Frankfurter Allgemeine Zeitung]] i [[Die Welt]], dok su najveći njemački magazini [[Der Spiegel]], [[Stern]] i [[Focus (novine)|Focus]].<ref>{{cite web|url=http://dispatch.opac.d-nb.de/LNG=DU/DB=1.1/|title=ZDB OPAC - start/text|work=d-nb.de|accessdate=1. 4. 2015|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060714075848/http://dispatch.opac.d-nb.de/LNG=DU/DB=1.1/|archivedate=14 Juli 2006|url-status=dead}}</ref>
 
Njemačko tržište video igara je jedno od najvećih u svijetu.<ref>{{cite web|last=Purchese |first=Robert |url=http://www.eurogamer.net/articles/germany-becomes-europes-top-market |title=Germany's video game market |publisher=Eurogamer.net |date=17. 8. 2009 |accessdate=4. 3. 2012}}</ref> [[Gamescom]] u Kölnu je jedan od vodećih svjetskih sajmova video igara. Popularne serije video igara iz Njemačke su [[Turrican]], [[Anno]], [[The Settlers]], [[Gotika (video igra)|Gotika]], [[SpellForce: The Order of Dawn]], [[FIFA Manager]], [[Far Cry]] i [[Crysis]]. Relevantni izdavači i programeri igara su [[Ubisoft Blue Byte]], [[Crytek]], [[Deep Silver]], [[Kalypso Media]], [[Piranha Bytes]] i [[Yager Development]].
Line 500 ⟶ 497:
=== Kinematografija ===
{{glavni|Njemačka kinematografija}}
Njemačka kinematografija je ostavila velik trag u svjetskoj filmskoj umjetnosti i tehnici. Prvi radovi [[Max Skladanowsky|braće Skladanowsky]] su prikazani 1895. godine. Svjetski poznat [[Babelsberg Studio]] koji se nalazi u [[berlin]]skoj četvrti [[Postdam]] osnovan je [[1912.]] godine, čime je psato prvim velikim filmskim studijem u svijetu. Danas je najveći evropski studio.<ref>[http://www.studiobabelsberg.com/service/filmstudios-ateliers/neue-film-1/ Studio Babelsberg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110818094006/http://www.studiobabelsberg.com/service/filmstudios-ateliers/neue-film-1/ |date=18 August 2011 }} – ''Mit der Erschließung des direkt in der Nachbarschaft befindlichen Filmgeländes mit den Studios Neue Film 1 und Neue Film 2 konnte Studio Babelsberg seine Studiokapazitäten verdoppeln und verfügt so über Europas größten zusammenhängenden Studiokomplex.'', retrieved 3. 12. 2013 (German)</ref> Ran njemačko kino je bilo pod uticajem njemačkih ekspresionista kao što su [[Robert Wiene]] i [[F. W. Murnau|Friedrich Wilhelm Murnau]]. Film [[Metropolis (1927)|''Metropolis'']] čiji je redatelj bio [[Fritz Lang]] smatra se prvim naučn-fantastičnim filmom.<ref>{{cite web|url=http://www.scififilmhistory.com/index.php?pageID=metro|title=SciFi Film History – Metropolis (1927)|publisher=|accessdate=28. 9. 2014}}</ref> Film redatelja [[Josef von Sternberg]]a [[Plavi anđeo (1930)|''Plavi anđeo'']] u kojem je glumila [[Marlene Dietrich]] smatra se prvim njemačkim zvučnim [[film]]om.<ref>{{Cite book |last= Bordwell |first= David |authorlink= David Bordwell |author2=Thompson, Kristin |title= Film History: An Introduction |origyear= 1994 |edition= 2. |year= 2003 |publisher=McGraw-Hill |isbn= 978-0-07-115141-2 |page= 204 |chapter= The Introduction of Sound}}</ref> Filmovi [[Leni Riefenstahl]] su postavili nove umjetničke standarde, kao što primjerice dokumentarni film [[''Trijumf volje'']].<ref>{{cite book|last1=Rother|first1=Rainer|title=Leni Riefenstahl: The Seduction of Genius|date=1. 7. 2003|publisher=Bloomsbury Publishing|isbn=1441159010}}</ref>
 
[[Datoteka:Filmstudio Babelsberg Eingang.jpg|thumb|[[Babelsberg Studio]] kod Berlina, prvi veliki filmski studio u svijetu.]]
Line 517 ⟶ 514:
[[Hljeb|Kruh]] predstavlja značajan dio njemačke kuhinje, njemački pekari proizvode oko 600 vrsta kruha i oko 1.200 različitih vrsta kolača i peciva. Njemački [[sir]]evi predstavljaju trećinu sireva proizvedenih u Evropi.<ref name=IG>[https://books.google.com/books?id=sjW9adVFS2kC&pg=PA113 The Complete Idiot's Guide to Cheeses of the World - Steve Ehlers, Jeanette Hurt<!-- Bot generated title -->]. pp. 113-115.</ref> U 2012. godini oko 99% proizvedenog mesa u Njemačkoj činila je svinjetina, piletina i govedina. Nijemci proizvode svoje poznate kobasice u 1.200 različitih vrsta uključujući [[Bratwurst]], [[Weißwurst]] i [[Currywurst]].<ref>{{cite web | url = http://germanfoods.org/german-food-facts/german-hams-sausages-meats-guide/ | title = Guide to German Hams and Sausages | publisher = German Foods North America | accessdate =26. 3. 2015}}</ref> Tokom 2012. godine, od ukupne prodaje hrane, 3,9% je bilo [[Organska hrana|organske hrane]].<ref>{{cite web | url = https://www.foodwatch.org/de/informieren/bio-lebensmittel/mehr-zum-thema/zahlen-daten-fakten/ | title =Numbers, data, facts about the organic food sector|language=de| publisher= Foodwatch | accessdate =4. 6. 2015|quote=Bio-Produkte machen lediglich 3,9 Prozent des gesamten Lebensmittelumsatzes in Deutschland aus (2012).}}</ref>
 
Iako [[vino]] postaje sve više popularno u mnogim dijelovima Njemačke, naročito u njemačkim vinskim regijama,<ref>{{cite web|title=German Wine Statistics|url=http://www.germanwineusa.com/press-trade/statistics.html|publisher=Wines of Germany, Deutsches Weininstitut|accessdate=14. 12. 2014|archiveurl=https://archive.is/20141214121534/http://www.germanwineusa.com/press-trade/statistics.html|archivedate=14 Decembar 2014|url-status=dead}}</ref> ipak nacionalno alkoholno piće je [[pivo]]. Njemačka potrošnja piva po osobi je iznosila 110 litara u 2013, i dalje je među najvišima u svijetu.<ref>{{cite news | url = http://www.ibtimes.co.uk/top-10-heaviest-beer-drinking-countries-czech-republic-germany-sink-most-pints-1475764 | title = Top 10 Heaviest Beer-drinking Countries: Czech Republic and Germany Sink Most Pints | accessdate =6. 5. 2015 | author = Samantha Payne | date = 20. 11. 2014}}</ref>
 
=== Sport ===
Line 535 ⟶ 532:
Njemački dizajneri su lideri modernog dizajna linije proizvoda, [[Bauhaus]]ovi dizajneri poput [[Ludwig Mies van der Rohe|Ludwiga Miesa van der Rohea]], [[Dieter Rams]] iz [[Braun]]a su među najpoznatijima.<ref>{{cite web|title=Bauhaus: The Single Most Influential School of Design|url=http://gizmodo.com/5918142/8-beautiful-things-from-bauhaus-the-single-most-influential-school-of-design|publisher=gizmodo|date=13. 6. 2012|accessdate=9. 12. 2014}}</ref>
 
Njemačka je vođeća zemlja u [[moda|modnoj]] industriji. Njemačka tekstilna industrija broji oko 1.300 kompanija sa više od 130.000 uposlenih u 2010. godini, koja je ostvarila prihod od 28 milijardi [[Euro|eura]]. Gotovo oko 44% proizvoda se izvozi.<ref>{{cite web|url=http://www.bmwi.de/BMWi/Navigation/Wirtschaft/branchenfokus,did=196528.html?view=renderPrint&page=0|title=BMWI Branchenfokus Textil und Bekleidung|publisher=|accessdate=28. 9. 2014|archiveurl=https://archive.is/20120721161228/http://www.bmwi.de/BMWi/Navigation/Wirtschaft/branchenfokus,did=196528.html?view=renderPrint&page=0|archivedate=21 Juli 2012|url-status=dead}}</ref> [[Berlinska sedmica mode]], modni sajam Bread and Butter održavaju se dva puta godišnje.<ref>{{cite web|title=Berlin as a fashion capital: the improbable rise|url=http://www.fashionunited.co.uk/fashion-news/fashion/germanys-fashion-capital-the-improbable-rise-of-berlin-2012011713844|publisher=Fashion United UK|date=12. 1. 2012|accessdate=15. 5. 2015}}</ref>
 
München, Hamburg i Düsseldorf također su važni gradovi po pitanju dizajna i modne industrije. Poznati modni dizajneri iz Njemačke su [[Karl Lagerfeld]], [[Jil Sander]], [[Wolfgang Joop]], [[Philipp Plein]] i [[Michael Michalsky]]. Među važnijim modnim markama su [[Hugo Boss]], [[Escada]], [[Adidas]], [[Puma AG|Puma]], [[Jack Wolfskin]]. Svejtski poznati supermodeli iz Njemačke su [[Claudia Schiffer]], [[Heidi Klum]], [[Tatjana Patitz]], [[Nadja Auermann]], kao i [[Toni Garrn]], [[Julia Stegner]], [[Eva Padberg]] i [[Diane Kruger]].
Line 565 ⟶ 562:
* [http://www.deutschland.de/en www.deutschland.de] - multimedijalni višejezični portal o Njemačkoj
* [http://www.statistikportal.de/ Statistikportal.de] - Službeni statistički podaci
* [https://web.archive.org/web/20050125093132/http://www.bundesregierung.de/en Bundesregierung Deutschland] - Službena stranica savezne vlade
* [https://web.archive.org/web/20040608011108/http://eng.bundespraesident.de/ Bundespräsident] - Službena stranica predsjednika Njemačke
* [http://www.bundestag.de/htdocs_e/ Bundestag] - Službena stranica njemačkog parlamenta
* [http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=843&id_projekta=0 Urbani sistem Njemačke prije i poslije ujedinjenja]