Razlika između verzija stranice "Muzika u Bosni i Hercegovini"

Ganga je vrsta pjevanja koja je nastala u seoskim područjima Bosne i Hercegovine, [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Najčešće se pjeva u područjima [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Dalmacija|Dalmacije]], a može se čuti u [[Lika|Lici]], [[Karlovac|Karlovcu]] i seoskim područjima zapadne Crne Gore. Ganga je napjev, jedan od načina na koji se u Hercegovini pjevaju izvorne narodne pjesme. To je vrsta [[Melodija|melodije]] kod koje jedan od pjevača vodi, a svi ostali snažnim glasovima podržavaju pjesmu. Sve izvorne pjesme sa područja Hercegovine i šire svrstavaju se pod pojam gange, iako se na drugi način pjevaju. <ref> {{cite web|url=http://www.riznicasrpska.net/muzika/index.php?topic=787.0|title=O gangama, fragment iz knjige "Hercegovina pjesmom umivena."|work=riznicasrpska.net|accessdate=24. 2. 2016}} </ref>

Prema riječima Dr. Jove Radoša: {{Citat|lepota i draž ganga pesme je u tome što je nju teško shvatiti "spolja", ona se može pojmiti samo "iznutra", putem tajanstvene metafizičke veze sa precima. U njoj se ispoljava neprikosnovena sloboda čiji je izraz dat u njenoj gromoglasnosti.}} <ref> {{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/planeta.300.html:421256-Hercegovacka-ganga-pesma-iz-kamena|title=Hercegovačka ganga, pesma iz kamena.|work=novosti.rs|accessdate=24. 2. 2016}} </ref>

=== Tepsijanje ===

{{Glavni|Tepsijanje}}

Odlikuje se svojom melodioznošću, ljepotom i jedinstvenom ladino [[Poezija|poezijom]] na kojoj se zasnivaju, a sefardske romanse zauzimaju važno mjesto u muzičkoj tradiciji bosanskohercegovačkih gradova.

Dolazak Austro-Ugarske i [[Aškenazi|Aškenaza]] u BiH donio je sa sobom čitavu jednu lepezu uticaja na kulturu naše zemlje - od muzike, arhitekture, pa do samog načina življenja. U muzici to je posebno uočljivo u upotrebi novih muzičkih instrumenata kao što su: [[klarinet]], [[harmonika]], [[violina]] i drugi. To se odrazilo i na ovu vrstu muzike koja je dio suživota kultura i tradicija koje se isprepliću stvarajući jedno novo kulturno blago. Jedan od poznatih primjera ovog kulturnog ispreplitanja je i pjesma ''Kad ja pođoh na Bembašu'' u kojoj se na staru sefardsku melodiju divno uklopio tekst na našem jeziku.

Upravo ova rođena sarajka je najpoznatija svjetska interpretatorka sefardskih-ladino romansi. Flory Jagoda je i višestruko nagrađivana, a 2002. godine je primila nagradu za životno djelo koje dodjeljuje američki ''National Heritage Fellowship and the National Endowment for the Arts'', upravo zahvaljujući njenoj posvećenosti prenošenju tradicije Ladino muzike. Nastupala je i na koncertu u okviru [[Baščaršijske noći|Baščaršijskih noći]].

Povodom obilježavanje 450 godina od dolaska Sefarda u Bosnu i Hercegovinu Ambasade Kraljevine Španije u BiH je ove godine u [[Vijećnica|sarajevskoj Vijećnici]] organizovala koncert Mare Aranda, jedne od vodećih španskih pjevača. Mara Aranda se profilisala kao vrsna interpretatorka sefardske muzike. Po njenim riječima: {{Citat|Srž sefardske muzike je priča o duši, o osjećanjima koje svaki čovjek prepoznaje. U pjesmama se pripovijedaju pozitivni i tužni događaji, o rođenju djeteta, vjenčanju, pa i smrti. Bez obzira na nacionalnost ili vjeroispovijest, svako prepozna srž ove muzike.}}

<ref> {{cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/content/nve-aranda-svako-prepozba-srz-sefardske-muzike/27347263.html|title=Aranda: Svako prepozna srž sefardske muzike|work=slobodnaevropa.org|accessdate=5. 3. 2016}} </ref>

* [http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/Pages-from-gg29-5.pdf Tambura sa dvije žice u narodnoj muzičkoj tradiciji Bosne i Hercegovine]

* [http://www.slobodnaevropa.org/content/historija_muzike_u_bih/24443989.html Historija muzike u Bosni i Hercegovini slobodnaevropa.org]

* http://sevdalinke.blogspot.com/

* [http://dzematrahic.ba/new/index.php?option=com_content&view=article&id=1564:tepsijanje&catid=61:iz-svijeta&Itemid=87 http://dzematrahic.ba/ Tepsijanje]