Razlika između verzija stranice "Njemačka"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Bluelinking 1 books for verifiability.) #IABot (v2.1alpha3
Red 485:
Njemačka književnost može se pratiti unatrag do srednjeg vijeka djelima pisaca kao što su [[Walther von der Vogelweide]] i [[Wolfram von Eschenbach]]. Poznati njemački pisci su [[Johann Wolfgang von Goethe]], [[Friedrich Schiller]], [[Gotthold Ephraim Lessing]] i [[Theodor Fontane]]. [[Braća Grimm]] su stekla slavu skupljajući i objavljivajući zbirke njemačkih bajki. Grimmovi su također skupili i kodificirali regionalne verzije njemačkog jezika, temeljeći svoj rad na historijskim načelima, njihov ''Deutsches Wörterbuch'', ili njemački rječnik, ponekad se naziva Grimm rječnik, što je počelo 1838, a objavljen je 1854.<ref name = DWBhistory>History of the ''Deutsches Wörterbuch'' from the [http://150-grimm.bbaw.de/start.htm DWB 150th Anniversary Exhibition and Symposium], Berlin: Humboldt-Universität, 2004. {{simboli jezika|De}}, retrieved 27. 6. 2012.</ref>
 
Među utjecajnije književnike 20. vijeka ubrajaju se [[Gerhart Hauptmann]], [[Thomas Mann]], [[Hermann Hesse]], [[Heinrich Böll]] i [[Günter Grass]].<ref>{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/literature/articles/espmark/index.html |title=The Nobel Prize in Literature |publisher=Nobelprize.org |date=3. 12. 1999 |author=[[Kjell Espmark|Espmark, Kjell]] |accessdate=28. 3. 2011}}</ref> Godišnje se izdaje prosječno oko 700 milina knjiga na njemačkom jeziku, sa oko 80.000 naslova, od čega je 60.000 novih. Njemačka se nalazi na trećem mjestu po broju izdanih knjiga u svijetu, nakon tržišta engleskog i kineskog govornog područja.<ref>{{cite web|url=http://land-der-ideen.matrix.de/CDA/facts_printing,4563,0,,en.html|title=Land of ideas|publisher=Land-der-ideen.matrix.de|accessdate=19. 3. 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110427081703/http://land-der-ideen.matrix.de/CDA/facts_printing,4563,0,,en.htm|archivedate=27. 4. 2011}}</ref> Frankfurtski sajam knjiga najvažniji je na svijetu po pitanju međunarodnih poslova i trgovine, s tradicijom dugom više od 500 godina,<ref>{{cite book |title =A History of the Frankfurt Book Fair |isbn =978-1-55002-744-0 |first =Peter |last =Weidhaas |first2 =Carolyn |last2 =Gossage |first3 =Wendy A. |last3 =Wright |publisher =Dundurn Press Ltd. | pages =[https://archive.org/details/historyoffrankfu0000weid/page/11 11 ff] |year = 2007 |url =https://archive.org/details/historyoffrankfu0000weid/page/11 }}</ref> također Leipziški sajam knjiga zauzima važno mjesto u Evropi.<ref>{{cite web|last1=Chase|first1=Jefferson|title=Leipzig Book Fair: Cultural sideshow with a serious side|url=http://www.dw.de/leipzig-book-fair-cultural-sideshow-with-a-serious-side/a-18313879|publisher=[[Deutsche Welle]]|date=13. 3. 2015|accessdate=25. 4. 2015}}</ref>
 
Njemačka filozofija ima velik historijski značaj: doprinos [[Gottfried Wilhelm Leibniz]]a [[Racionalizam|racionalizmu]]; zatim [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljska]] filozofija [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]]; njemački idealizam čiji filozofi su bili [[Johann Gottlieb Fichte]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]], [[Friedrich Wilhelm Joseph Schelling]]; iracionalista i filozofski pesimista [[Arthur Schopenhauer]]; ideja [[Socijalizam|socijalizma]] [[Karl Marx]]a i [[Friedrich Engels]]a; doprinos [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]] perspektivizmu; [[Gottlob Frege]] da jedoprnos analitičkoj filozofiji; [[Martin Heidegger]] koji je dao velik doprinos [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmu]] i ontologiji, značajan uticaj ostavila je [[Frankfurtska škola]] koju su razvijali [[Max Horkheimer]], [[Theodor Adorno]], [[Herbert Marcuse]] i [[Jürgen Habermas]].<ref>{{cite book|author=Searle, John|year=1987|title=The Blackwell Companion to Philosophy|chapter=Introduction|publisher=Wiley-Blackwell}}</ref>