Razlika između izmjena na stranici "Sumporna kiselina"

Bluelinking 2 books for verifiability.) #IABot (v2.1alpha3
(Bluelinking 2 books for verifiability.) #IABot (v2.1alpha3)
 
}}
 
'''Sumporna kiselina''' (''[[Vodik|H]]<sub>2</sub>[[Sumpor|S]][[Kisik|O]]<sub>4</sub>'', po [[IUPAC]]u - '''dihidrogensulfat''') bezbojna je uljasta tečnost i jedan od najvažnijih proizvoda [[Hemija|hemijske]] [[industrija|industrije]]. To je snažna, [[neorganska hemija|neorganska]] kiselina sa oksidirajućim i dehidratacijskim djelovanjem.<ref name=<“Atkins“>{{cite book|author=Atkins P., de Paula J.|year=2006|title=Physical chemistry, 8th Ed.|publisher= W. H. Freeman|place= San Francisco|isbn= 0-7167-8759-8|url=https://archive.org/details/atkinsphysicalch00pwat}}</ref><ref name=<“Whitten“>{{cite book|author=Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E.|year= 1992|title= General chemistry, 4th Ed.|publisher= Saunders College Publishing|place= Philadelphia|isbn= 0-03-072373-6}}</ref><ref name=<“Petrucci“>{{cite book|author=Petrucci R. H., Harwood W. S., Herring F. G.|year= 2002|title= General Chemistry, 8th Ed. |publisher=Prentice-Hall|place= New York|isbn= 0-13-014329-4}}</ref>
 
==Pregled==
Sumporna kiselina se dovija na dva načina. Ranije je bio rasprostranjen postupak olovnih komora, u kojima je [[sumpor-dioksid]], (SO<sub>2</sub>), nastao prženjem pirita ili sagorijevanjem [[sumpor]]a, oksidirao u prisustvu vode, pomoću dušičnih oksida. Suvremena proizvodnja sumporne kiseline je uglavnom po kontaktnim postupkom. U ovj tehnološkoj varijanti, [[sumpor-dioksid]] oksidira na zraku, uz dodatak [[katalizator]]a, kao što je [[vanadij]] (V) [[oksid]] u [[sumpor-trioksid]]u, koji se apsorbira u 98%-tnoj sumpornoj kiselini. Tako nastaje disumporna kiselina ( H<sub>2</sub>S<sub>2</sub>O<sub>7</sub>, koja razrjeđivanjem u vodi daje koncentriranu sumpornu kiselinu, koja je znatno čistija od one iz postupka olovnih komora.
 
Sumporna kiselina je danas najvažnija je kiselina u hemijskoj industriji. Najveće količine – procjenjuje se oko 50% svjetske proizvodnje – potroši se u proizvodnji vještačkih đubriva , kao što su [[superfosfat]]i, [[amonij-sulfat]] i dr, a odtstsk u dobijanju ostalih sumpornih spojeva i drugih hemikalija, industriji vještačkih [[vlakno|vlakana]], sintetskih bojila i [[eksploziv]]a, industriji nafte za pročišćavanje naftnih frakcija. Upotrebljava se i kao akumulatorska kiselina, u [[farmacija|farmaceutskoj]] industriji i dobijanju tekstilnih pomoćnih sredstava, [[polimer]]nih materijala, te u metalurgiji, kao sredstvo za isušivanje, osobito plinova.<ref name=<“Atkins“>{{cite book|author=Atkins P., de Paula J.|year=2006|title=Physical chemistry, 8th Ed.|publisher= W. H. Freeman|place= San Francisco|isbn= 0-7167-8759-8|url=https://archive.org/details/atkinsphysicalch00pwat}}</ref><ref name=<“Whitten“>{{cite book|author=Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E.|year= 1992|title= General chemistry, 4th Ed.|publisher= Saunders College Publishing|place= Philadelphia|isbn= 0-03-072373-6}}</ref><ref name=<“Petrucci“>{{cite book|author=Petrucci R. H., Harwood W. S., Herring F. G.|year= 2002|title= General Chemistry, 8th Ed. |publisher=Prentice-Hall|place= New York|isbn= 0-13-014329-4}}</ref><ref name=<“Laider“>{{cite book|author=Laidler K. J.|year=1978|title=Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings|place= Menlo Park|isbn= 0-8053-5680-0}}</ref>
 
== Dobijanje ==