Razlika između verzija stranice "Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Promjena nepostojeće reference
mNo edit summary
Red 5:
| subheader =
 
| image = [[Datoteka:Sarajevo museum.jpg|250px]]
| caption = Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu
 
| image2 = {{#if:{{{pushpin_map|{{{mapa_tip|}}}}}}|<center>{{location map+|{{{pushpin_map|{{{mapa_tip}}}}}}
Red 96:
}}
[[Datoteka:Sarajevo Haggadah.jpg|mini|desno|250px|[[sarajevska Hagada]]]]
'''Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine''' u [[Sarajevo|Sarajevu]] najstarija je muzejska[[muzej]]ska institucija u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], osnovana 1. februara [[1888]]. godine, za vrijeme [[Austro-Ugarska|austrougarskeaustro-ugarske]] vladavine. U početku je bio smješten u neuslovnimneuvjetnim prostorijama, da bi regulacionimregulacijskim planom iz [[1909]]. godinebila načinjena skica muzeja i predviđena njegova izgradnja u središnjemcentralnom dijelu grada Sarajeva, na današnjem [[Trg Bosne i Hercegovine|Trgu Bosne i Hercegovine]]. <ref>[http://wayback.archive.org/web/20131227044510/http://zemaljskimuzej.ba/o_nama/osnivanje_muzeja.php zemaljskimuzej.ba -O osnivanjeosnivanju]</ref> ArhitektaArhitekt [[Karlo Paržik]] je uradio je projekt za zgradu muzeja, koja se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, sas unutrašnjim atrijem, gdje je smješten [[botanička bašta|botanički vrt]]. Zgrada je rađena u [[Neorenesansni stil|neorenesansnom stilu]]. InteresantnoZanimljivo je da je to jedina zgrada muzeja u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]] namjenski građena za tu svrhu.
 
Zemaljski muzej u Sarajevuuspio je u toku svog gotovo stogodišnjeg postojanja uspio sakupiti dobar dio [[Kultura|kulturnog]] i [[Nacionalnost|nacionalnog]] nasljeđanaslijeđa zemlje i svih njenih naroda. Eksponati su razvrstani po odjeljenjima ([[Arheologija|arheološko]], [[Etnologija|etnološko]] i odjeljenje [[Prirodne nauke|prirodnih nauka]]) u nekoliko različitih zbirki ([[folklor|folklorna]], [[Numizmatika|numizmatička]], prirodoslovna, [[Prahistorija|prahistorijska]], [[Antika|antička]] i druge), a najznačajniji muzejski eksponat jejest poznata [[sarajevska Hagada|Sarajevska hagada]], tradicionalna [[jevreji|jevrejska]] [[knjiga]], koju su [[Sefardi]] donijeli u Sarajevo po svomesvom izgonuprogonu iz [[Španija|Španije]].
 
Muzej je teško oštećen u toku posljednjih [[rat u BiH|ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini]] od [[1992]]. do [[1995]], a tadašnji direktor, dr. Rizo Sijarić je, poginuo je prilikom granatiranja muzeja u decembru 1993. godine.<ref name="Walasek2015">{{cite book|last=Dr Walasek|first=Helen|title=Bosnia and the Destruction of Cultural Heritage|url=http://books.google.com/books?id=9Fm4BwAAQBAJ|date=28. 4. 2015|publisher=Ashgate Publishing, Ltd.|isbn=978-1-4094-3704-8|pages=67–}}</ref>
Iako je problem nepotpunog i neblagovremenognepravovremenog finasiranjafinansiranja bio evidentan kroz poslijeratne godine rada muzeja, 4. oktobra 2012. godine muzej je zatvoren za javnost. Zaposlenici Muzejasu nastavili su, bez bilo kakvih sredstava, voditi brigu o muzejskim eksponatima i zbirkama.<ref>{{Cite web |url= https://www.zemaljskimuzej.ba/bs/vijesti/dvije-godine-od-ponovnog-otvaranja-zemaljskog-muzeja-bih|title=Dvije godine od ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja BiH|date=2017-09-15. 9. 2017|website=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|language=bs|accessdate=2019-10-. 10. 2019}}</ref> Muzej je za javnost ponovnoponovo otvoren 15. septembra 2015. godine. Vrijeme za posjete jejest od utorka do petka, od 10:00 do 19:00, a vikendom od 10:00 do 14:00 sati.
 
== Botanički vrt Zemaljskog muzeja ==
'''Botanički vrt''' sesmješten nalazije u centralnom dijelu kompleksa Zemaljskog muzeja. Jedini je spomenik ovete vrste u [[Sarajevo|Sarajevu]]. OsnovanOsnovao ga je [[1913]]. godine, a njegov osnivač je bio istaknuti botaničar [[Karlo Maly]]. Površina botaničkog vrtamu iznosi 14.270 m<sup>2</sup> i u njemu se uzgaja više od 30003.000 biljnih vrsta. Vrt sadržiSadrži vrlo vrijedne zbirke: endemskih vrsta, tercijarnih relikata, florističkih rijetkosti. U prekrasnomlijepom ambijentu se na jednom mjestu mogu se vidjeti brojne egzotične vrste drveća kao što su: [[japanska trešnja]] ([[''Prunus serrulata]]''), mamutovac ([[Sequoiamamutovac]] (''Sequoia''), [[ginko]] ([[''Ginkgo biloba]]'') i drdruge. Posebnu atrakciju predstavlja [[fontana]] u centralnom dijelu vrta, okružena bujnom vegetacijom, koja doprinosi tome da vrt na posjetioca ostavlja utisak romantičnog cvijetnogcvjetnog parka. Botanički vrtVrt posjeduje veoma vrijedan [[herbarij]]. Autori tih vrijednih kolekcija su: [[Otto Blau]] (1828–1879), [[Otto Moellendorff]] (1848–1903), [[Florian Hofmann]] (1834–1889), [[Erich Brandis]] (1834–1931), [[Franjo Fiala]] (1861–1898), [[Günther Beck von Mannagetta]] (1856–1931), i [[Karlo Maly]] (1874–1951), a zatim [[Živko Slavnić]] (1910–1975) i [[Čedomil Šilić]] (1937–2010).
 
'''Botanički vrt''' se nalazi u centralnom dijelu kompleksa Zemaljskog muzeja. Jedini je spomenik ove vrste u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Osnovan je [[1913]]. godine, a njegov osnivač je bio istaknuti botaničar [[Karlo Maly]]. Površina botaničkog vrta iznosi 14.270 m<sup>2</sup> i u njemu se uzgaja više od 3000 biljnih vrsta. Vrt sadrži vrlo vrijedne zbirke: endemskih vrsta, tercijarnih relikata, florističkih rijetkosti. U prekrasnom ambijentu se na jednom mjestu mogu vidjeti brojne egzotične vrste drveća kao što su: japanska trešnja ([[Prunus serrulata]]), mamutovac ([[Sequoia]]), ginko ([[Ginkgo biloba]]) i dr. Posebnu atrakciju predstavlja [[fontana]] u centralnom dijelu vrta, okružena bujnom vegetacijom, koja doprinosi da vrt na posjetioca ostavlja utisak romantičnog cvijetnog parka. Botanički vrt posjeduje veoma vrijedan [[herbarij]]. Autori tih vrijednih kolekcija su: [[Otto Blau]] (1828–1879), [[Otto Moellendorff]] (1848–1903), [[Florian Hofmann]] (1834–1889), [[Erich Brandis]] (1834–1931), [[Franjo Fiala]] (1861–1898), [[Günther Beck von Mannagetta]] (1856–1931), i [[Karlo Maly]] (1874–1951), a zatim [[Živko Slavnić]] (1910–1975) i [[Čedomil Šilić]] (1937–2010).
 
== Građanska akcija "Ja sam Muzej" ==
Udruženje AKCIJA Sarajevo tokom augusta i septembra 2015. godine vodilo je akciju pod nazivom „Ja"Ja sam Muzej“Muzej", podsjećajući bosanskohercegovačku i međunarodnu javnost da je najveći i najznačajniji muzej u Bosni i Hercegovini zatvoren skorogotovo tri godine. Cilj je bio utjecati na odgovorne da se problem finansiranja muzeja što prije riješi.<ref name="jasam.zemaljskimuzej.ba">http://jasam.zemaljskimuzej.ba/o-akciji</ref>
 
== Direktori Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine ==
{{div col}}
* [[Kosta Hörmann]] (1887, 1888-19061888–1906)
* [[Ćiro Truhelka]] (1906-19221906–1922)
* [[Šćepan Grđić]] (1922-19261922–1926)
* [[Vladislav Skarić]] (1926-19361926–1936)
* [[Mihovil Mandić]] (1936-19411936–1941)
* [[Jozo Petrović]] (1941-19431941–1943)
* [[Vejsil Ćurčić]] (1943-19451943–1945)
* [[Dimitrije Sergejevski]] (1945)
* [[Vojin Gligić]] (1945-19471945–1947)
* [[Špiro Kulišić]] (1947-19501947–1950)
* [[Marko Vego]] (1950-19571950–1957)
* [[Alojz Benac]] (1957-19671957–1967)
* [[Borivoj Čović]] (1967-19731967–1973)
* [[Željka Bjelčić]] (1973-19801973–1980)
* [[Almas Dautbegović]] (1980-19881980–1988)
* [[Rizo Sijarić]] (1993)
* [[Enver Imamović]] (1993-19951993–1995)
* [[Đenana Buturović]] (1995-20031995–2003)
* [[Aiša Softić]] (2003-20082003–2008)
* [[Adnan Busuladžić]] (2008-20152008–2015)<ref>Rizo Sijarić, "Organizaciona struktura, upravljanje i kadrovi Zemaljskog muzeja", ''Spomenica stogodišnjice Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888-19881888–1988'', Sarajevo, 1988, 422-425422–425.</ref>
* [[Mirsad Sijarić]] (2015 - 2015–)
{{div col end}}
 
== Galerija ==
<gallery>
Calcite Crystal from Trebević.JPG|[[Kalcit]] s [[Trebević|Trebevića]]a
Smoke pipe Sepiolite.JPG|Lula izradena iz sepiolita [[Prnjavor]]
Bentbaša Agate.JPG|[[Ahat]] s [[Bentbaša|Bentbaše]].
Sarajevo Museum minerals on display.JPG|mineraliMinerali
Sarajevo Museum rocks on display.JPG|kamenjeKamenje
Izložba Leptiri Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine.JPG|Izložba [[Leptiri|leptira]]
Coat of arms Kings of Bosnia.JPG|Grbovi Kraljevakraljeva Bosne
National Museum of Bosnia and Herzegovina inside view.JPG|Muzej iznutra
Visoko traditional Bosnian building.JPG|Stara tabhana u [[Visoko|Visokom]]m
Stećak (National Museum of Bosnia and Herzegovina).JPG|Stećak unutar muzeja
</gallery>
Line 153 ⟶ 152:
* [[Glasnik Zemaljskog muzeja BiH]]
* [[Gojko Kraljević]]
* [[Živko Slavnić]]
* [[Čedomil Šilić]]
 
== Literatura ==
Line 165 ⟶ 162:
{{Commonscat|National Museum of Bosnia and Herzegovina}}
* [http://www.zemaljskimuzej.ba/ Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]
* [http://www.fena.ba/public2/Category.aspx?news_id=FSA1107048 http://www.fena.ba/ Studentski protest povodom zatvaranja muzeja,] (4. oktobra,10. 2012.])
 
{{Muzeji u BiH}}
Line 172 ⟶ 169:
{{Sarajevski muzeji}}
 
[[Kategorija:1913. u arhitekturi]]
[[Kategorija:Arheologija u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:1913. u arhitekturi]]
[[Kategorija:Muzeji osnovani 1850.]]
[[Kategorija:ArheologijaMuzeji u Bosni i HercegoviniSarajevu]]
[[Kategorija:Turističke atrakcije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Muzeji u Sarajevu]]