|
}}
[[Datoteka:Sarajevo Haggadah.jpg|mini|desno|250px|[[sarajevska Hagada]]]]
'''Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine''' u [[Sarajevo|Sarajevu]] je najstarija je muzejska institucija u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], osnovana 1. februara [[1888]]. godine, za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskeaustrougarske]] vladavine. U početku je bio smješten u neuslovnim prostorijama, da bi regulacionim planom iz [[1909]]. godine načinjena skica muzeja i predviđena njegova izgradnja u središnjem dijelu grada Sarajeva, na današnjem [[Trg Bosne i Hercegovine|Trgu Bosne i Hercegovine]]. <ref>[http://wayback.archive.org/web/20131227044510/http://zemaljskimuzej.ba/o_nama/osnivanje_muzeja.php zemaljskimuzej.ba - osnivanje]</ref> Arhitekta [[Karlo Paržik]] je uradio projekt za zgradu muzeja, koja se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, sa unutrašnjim atrijem gdje je smještenasmješten [[botanička bašta|botanički vrt]]. Zgrada je rađena u [[Neorenesansni stil|neorenesansnom stilu]]. Interesantno je da je to jedina zgrada muzeja u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]] koja je namjenski građena za tu svrhu.
Zemaljski muzej u Sarajevu je u toku svog gotovo stogodišnjeg postojanja uspio sakupiti dobar dio [[Kultura|kulturnog]] i [[Nacionalnost|nacionalnog]] nasljeđa zemlje i svih njenih naroda. Eksponati su razvrstani po odjeljenjima ([[Arheologija|arheološko]], [[Etnologija|etnološko]] i odjeljenje [[Prirodne nauke|prirodnih nauka]]) u nekoliko različitih zbirki ([[folklor|folklorna]], [[Numizmatika|numizmatička]], prirodoslovna, [[Prahistorija|prahistorijska]], [[Antika|antička]] i druge), a najznačajniji muzejski eksponat je poznata [[sarajevska Hagada|Sarajevska hagada]], tradicionalna [[jevreji|jevrejska]] [[knjiga]], koju su [[Sefardi]] donijeli u Sarajevo po svome izgonu iz [[Španija|Španije]].
Muzej je teško oštećen u toku posljednjih [[rat u BiH|ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini]] od [[1992]]. do [[1995]], a tadašnji direktor, Drdr. Rizo Sijarić je poginuo prilikom granatiranja muzeja u decembru 1993. godine.<ref name="Walasek2015">{{cite book|last=Dr Walasek|first=Helen|title=Bosnia and the Destruction of Cultural Heritage|url=http://books.google.com/books?id=9Fm4BwAAQBAJ|date=28. 4. 2015|publisher=Ashgate Publishing, Ltd.|isbn=978-1-4094-3704-8|pages=67–}}</ref>
Iako je problem nepotpunog i neblagovremenog finasiranja bio evidentan kroz poslijeratne godine operacijerada muzeja, [[13. oktobar|13. oktobra]] [[2004]]. muzej je zvanično zatvoren za javnost na neodređeno vrijeme zbog nedostatka finansijskih sredstava za njegovo normalno funkcioniranje. Poslije ovog zatvaranja, muzej je bio ponovno otvoren za javnost, sve do 4. oktobra [[2012]]. g.<ref>http://www.fena.ba/public2/Category.aspx?news_id=FSA1107048</ref>
Muzej je za posjetioce ponovno otvoren 15. septembra 2015. godine. Vrijeme za posjete je od utorka do petka, od 10:00 do 19:00, a vikendom od 10:00 do 14:00 sati.
== Botanički vrt zemaljskogZemaljskog muzeja ==
'''Botanički vrt''' se nalazi u centralnom dijelu kompleksa Zemaljskog muzeja. Jedini je spomenik ove vrste u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Osnovan je [[1913]]. godine, a njegov osnivač je bio istaknuti botaničar [[Karlo Maly]]. Površina botaničkog vrta iznosi 14.270 m<sup>2</sup> i u njemu se uzgaja više od 3000 biljnih vrsta. Vrt sadrži vrlo vrijedne zbirke: endemskih vrsta, tercijarnih relikata, naših florističkih rijetkosti. U prekrasnom ambijentu se na jednom mjestu mogu vidjeti brojne egzotične vrste drveća kao što su: japanska trešnja ([[Prunus serrulata]]), mamutovac ([[Sequoia]]), ginko ([[Ginkgo biloba]]) i dr. Posebnu atrakciju predstavlja [[fontana]] u centralnom dijelu vrta, okružena bujnom vegetacijom, koja doprinosi da vrt na posjetioca ostavlja utisak romantičnog cvijetnog parka. Botanički vrt posjeduje veoma vrijedan [[herbarij]]. Autori tih vrijednih kolekcija su: [[Otto Blau]] (1828-18791828–1879), [[Otto Moellendorff]] (1848-19031848–1903), [[Florian Hofmann]] (1834-18891834–1889), [[Erich Brandis]] (1834-19311834–1931), [[Franjo Fiala]] (1861-18981861–1898), [[Günther Beck von Mannagetta]] (1856-19311856–1931), i [[Karlo Maly]] (1874-19511874–1951), a zatim [[Živko Slavnić]] (1910-19751910–1975) i [[Čedomil Šilić]] (1937-20101937–2010).
== Građanska akcija "Ja sam muzejMuzej" ==
Udruženje AKCIJA Sarajevo tokom augusta i septembra 2015. godine vodivodilo je akciju pod nazivom „Ja sam Muzej“, kojom podsjećapodsjećajući bosanskohercegovačku i međunarodnu javnost da je najveći i najznačajniji muzej u Bosni i Hercegovini zatvoren skoro tri godine. Cilj je utjecajbio utjecati na odgovorne da se problem finansiranja muzeja što prije riješi.<ref name="jasam.zemaljskimuzej.ba">http://jasam.zemaljskimuzej.ba/o-akciji</ref>
== Direktori Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine ==
| 