Razlika između verzija stranice "Ultraljubičasto zračenje"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Čišćenje}}{{Preuređivanje}}
[[Datoteka:Fluorescent minerals hg.jpg|mini|200px|Kolekcija [[fluorescencija|fluorescentnih]] [[mineral]]a posmatrana pod ultraljubičastim svjetlom]]
{{multiple image
Line 7 ⟶ 6:
|width2 = 220
|image1=UV-handlamp hg.jpg
|caption1 = Prenosiva ultravioletna lampa
|image2=Pipefitter welder kutzo.jpg
|caption2 = UV svjetlo se također proizvodi u [[električni luk|električnom luku]]. Varitelji moraju nositi odgovarajuću [[zaštita za oči|zaštitu za oči]] da spriječe [[variteljksko zablještenje]].
|footer =
}}
'''Ultravioletna''' ('''UV''') '''svjetlost''' – (skraćenica UV prema [[engleski jezik|eng.]] ''ultraviolet'') − obuhvata [[elektromagnetsko zračenje]] s [[talasna dužina|talasnim dužinama]] manjim od onih koje ima vidljiva svjetlost, ali većim od onih koje imaju neke [[X-zrake]], je sa [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetnim zračenjem]] [[talasna dužina|talasentalasne dužine]] od 400&nbsp;nm (750 [[THz]]) do 10&nbsp;nm (30 [[PHz]]), kraćoj od [[vidljiva svjetlost|vidljive svjetlosti]] , ali duže od [[X-zrake|X-zraka]].<ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] (5th ed.). Oxford University Press</ref><ref>Noble J. (1987): Textbook of general medicine and primary care. Little Brown & Co, IS BN-13: 978-0316611503; ISBN-10: 0316611506.</ref>
 
Pod određernim uvjetimauslovima, djeca i mlađe odrasle osobe mogfumogu vidjeti UV zrake do 310&nbsp;nm,<ref name=“LynchLivingston2001“>{{cite book|last1=Lynch|first1=David K.|last2=Livingston|first2=William Charles|title=Color and Light in Nature|url=https://books.google.com/books?id=4Abp5FdhskAC&pg=PA231|accessdate=12 October 2013|edition=2nd|year=2001|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, UK|isbn=978-0-521-77504-5|page=231|quote=Limits of the eye's overall range of sensitivity extends from about 310 to 1050 nanometers}}</ref><ref name="Dash2009">{{cite book|last1=Dash|first1=Madhab Chandra|last2=Dash|first2=Satya Prakash|title=Fundamentals Of Ecology 3E|url=https://books.google.com/books?id=7mW4-us4Yg8C&pg=PA213|accessdate=18 October 2013|year=2009|publisher=Tata McGraw-Hill Education|isbn=978-1-259-08109-5|page=213|quote=Normally the human eye responds to light rays from 390 to 760 nm. This can be extended to a range of 310 to 1,050 nm under artificial conditions.}}</ref> a ljudi sa [[afakija|afakijom]] (nedostkom sočiva) mogu ih također vidjeti, iako su nevidljive za većinu ljudi. Neki [[insekt]] i i [[ptice]] vide svjetlost koja je blizu UV zračenja.
 
Kako se u elektromagnetskom[[Elektromagnetni spektar|elektromagnetnom spektru]] nalaze neposredno ispod vidljivog dijela spektra, njihov bi tačniji naziv bio infraljubičaste. Međutim, ali se u cijelom svijetu pa i kod nas udomaćio se naziv ultraljubičaste, kako ih je prvi put nazvao J.[[Njemačka|njemački]] fizičar i hemičar [[Johann Wilhelm Ritter]] 1801. godine.
 
== Porijeklo imena ==
Line 22 ⟶ 21:
 
== Otkriće ==
Otkriće UV zračenja tijesno je povezano sa opažanjem da soli [[srebro|srebra]] potamne kada se izlože sunčevoj svetlosti. Godine 1801. njemački istraživač JohanJohann RiterRitter napravio je ključno otkriće da su nevidljivi zraci na samom kraju ljubičaste oblasti vidljivog spektra izuzetno efikasni u zatamnjivanju papira natopljenog srebrohloridom. Da bi naglasio njihovu [[Hemijska reakcija|hemijsku reaktivnost]] nazvao ih je "deoksidujućim zracima" naspram "toplotnih zraka" na drugom kraju vidljivog spektra. Deoksidujućim zracima ime je ubrzo promjenjenopromijenjeno u "hemijske zrake" i takvo se održalo tokom [[19. vijek]]a. Kasnije su hemijski i toplotni zraci zamijenjeni modernim nazivima ultraljubičasti i [[Infracrveno zračenje|infracrveni zraci]].
 
== Podjela ==
Dijeli se na blisko (380–200 [[nanometar|nm]]), daleko ili vakuumsko (200–10 nm, kraticaskraċenica FUV ili VUV) i ekstremno (1–31 nm, kraticaskraċenica EUV or XUV) ultraljubičasto zračenje.
 
Kada se posmatra njegovo djelovanje na ljudsko zdravlje i okolinu, ultraljubičasto zračenje se obično dijeli na '''UVA''' (400–315 nm) ili dugotalasno ''(blacklight)'', '''UVB''' (315–280 nm) ili srednjetalasno i '''UVC''' (<&nbsp;280&nbsp;nm) ili kratkotalasnno ''(germicidalno)''.
 
U spektru Sunčevog[[Sunčevo zračenje|sunčevog zračenja]] na ultraljubičasto zračenje otpada samo 10% energije.
UVC-zrake ne prodiru do površine Zemlje, pa tako niti do naše kože, jer se apsorbuju u [[ozon]]skom sloju [[atmosfera|atmosfere]]. UVA i UVB zrake prodiru kroz vanjski sloj kože i izazivaju oštećenja: opekotine, [[rak kože]], [[alergija|alergiju]] i sl. Oštećenju ćelija [[ćelijaKoža|kože]] kože naručitonaročito su izloženi ljudi svijetle puti.
 
{|class="wikitable" style="text-align:center;"
Line 81 ⟶ 80:
== Biološko djelovanje UV zraka ==
U biološkim [[Tkivo|tkivima]] ultraljubičaste zrake se apsorbiraju do oko 0,22 mm od površine [[Koža|kože]] pa stoga oko 80 - 90% njih dopire do dermisa zdrave kože.
[[Koža]] više odbija zrake kraće nego duže talasne dužine, pa je u skladu s tim i utjecaj ultraljubičastih zraka kraće talasne dužine na kožu manji.
 
Smatra se da najveći biološki učinak imaju ultraljubičaste zrake talasne dužine između 250 - 310 nm. S biološke tačke gledišta učinci ultraljubičastih zraka se mogu podijeliti na fotohemijske, koji se pretežitouglavnom odvijaju u koži i biološke, koji dovode do promjena u cirkulaciji i [[Metabolizam|metabolizmu]].
 
Fotohemijski učinak prestaje nastankom dermatitisa[[dermatitis]]a, a posljedica je niza lančanih reakcija u kojima dolazi do razbijanja [[Hemijska veza|hemijskih veza]] i stvaranja novih veza.
 
SpecifičniPosebni fotohemijski učinak razlikuje se prema talasnoj dužini ultraljubičastih zraka.
 
== UV index ==
 
Povećane količine UV zračenja koje stižu do tla i modni trend lijepog tena, činili su prijeko potrebnim da se javnost izvijestiobavijesti jednostavnim, svima razumljivim informacijama o stupnjustepenu opasnosti od ultraljubičastog zračenja.
 
Zajedničkim djelovanjem [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), Svjetske meteorološke organizacije (WMO), Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP) stvorena je nova veličina - UV INDEKS.
 
UV indeks je broj koji pokazuje stupanjstepen opasnosti od UV zračenja. Što je on veći, veća je i opasnost od štetnog djelovanja UV zračenja.
 
Tabela ispod pokazuje koji je rizik za oštećenje kože pri izloženosti suncu.
Line 123 ⟶ 122:
* [[Titanij dioksid]]
 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ultraviolet light}}
{{Elektromagnetni spektar}}
 
[[Kategorija:Elektromagnetno zračenje]]
[[Kategorija:Elektromagnetni spektar]]
[[Kategorija:Ultraljubičasto zračenje]]