Razlika između izmjena na stranici "Pavle Radinović"

Dodano 1.087 bajtova ,  prije 1 godinu
nema sažetka izmjene
Knez Pavle Radinović primljen je za [[Dubrovačko građanstvo|dubrovačkog građanina]] i izdao im je privilegije o slobodnoj trgovini i zaštiti trgovaca na svom posjedu [[1397]] <ref>„Die XXIIII marcii. In minori conscilio more sollito congregato captum fuit de recipiendo in civem civitatis nostri comitem Paulum et de faciendo eidem literas citatinancie in pergamena cum illis clausulis et sollempnitatibus quibus recepti fuerunt alii nobiles de Bossina et concesse litere citatinancie cum bula pendenti. Item in dicto minori conscilio captum fuit de mittendo de voluntate unum nobilem nostrum Raguseum ad dominum comitem Paulum ad recipiendum sacramentum ab eo et de dando ipsi nobili pro expensis suis et illorum quos secum ducet yperperos decem. Item in dicto conscilio captum fuit de mittendo per dictum nobilem aliquem donum usque ad valorem perperorum decem. Ser Raphael de Goçiis in dicto minori conscilio ellectus fuit ad eundum ad dictum comitem Paulum pro predictis.“ (24. mart 1397. godine) Izvor: Odluke dubrovačkih vijeća 1395-1397 (priredila [[Nella Lonza]]), Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Posebna izdanja, Monumenta historica Ragusina X, Zagreb-Dubrovnik 2011, 174-175.</ref>. Zajedno s [[Vlatko Vuković|Vlatkom Vukovićem]] (kasnije i Sandaljem Hranićem) držao je carinu u [[Ledenice|Ledenicama]]. Podržao je koaliciju koja je srušila kralja Ostoju i dovela kralja [[Tvrtko II|Tvrtka II Tvrtkovića]] na bosansko prijestolje [[1404]]. Kao i ostali bosanski magnati bio je u taboru napuljskog kralja i pretendenta na ugarski prijesto [[Ladislav, kralj Napulja|Ladislava Anžuvinskog]], a protiv ugarskog kralja [[Sigismund Luksemburški|Sigismunda Luksemburškog]]. Bio je spreman da proda svoj dio Konavala Dubrovčanima [[1414]]. godine, ali do realizacije nije došlo.
 
Knez Pavle Radinović stradao je kao žrtva političkog sukoba u Bosni. Knez Pavle se našao sam pred [[Koalicija|koalicijom]] kralja Ostoje, vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]] i [[Zlatonosovići|Zlatonosovića]]. Ubijen je u augustu [[1415]]. godine nedaleko od [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]], za vrijeme održavanja sabora bosanske vlastele, u vrijeme dok su bili na jahanju, kod [[Parena poljana|Parene poljane]] koja se nalazi u blizini Sutjeske. Na znak mačem vojvode Sandalja Hranića [[Zlatonosovići]] su napali kneza Pavla. Pavle je ubijen, a njegov sin [[Petar Pavlović|Petar]] i njegov poslanik [[Brailo Tezalović]] bili su zarobljeni. Svjedoci tih događaja bili su [[krstjani]]n [[Vlatko Tumurlić]] i dubrovački [[poslanik]] [[Gučetići (vlastela)|Nikola Gučetić]]. Postojali su planovi da se Pavlov sin, knez [[Petar Pavlović]], oslijepi, te da se posjed kneza Pavla podijeli, pri čemu su Zaltonosovići računali da će dobiti bogato [[Olovo (grad)|Olovo]], ali to nije učinjeno. Proizilazi da je zbog učinjene nevjere odgovornost pripisana samo knezu Pavlu, tako da su njegovi nasljednici mogli da preuzmu njegovu poziciju.<ref>O ubojstvu knaza Pavla Radinovića u mjestu Parena poljana kod Sutjeske, (24.8. 1415), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Lettere di Levante, Knjiga: VII, folije 133v-134; Сима Ћирковић, Две године босанске историје (1414-1416), Историјски гласник 3-4, Београд 1953, 38-39; Сима Ћирковић, Историја средњовековне босанске државе, Београд 1964, 243-244; Pavo Živković, Tvrtko II Tvrtković, Sarajevo 1981, 72-73; Esad Kurtović, Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača, Sarajevo 2009, 209-211.</ref>. Knez Pavle je imao još jednog sina, kneza [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]].
 
== Reference ==
 
* [[Jovan Radonić|Јован Радонић]], О кнезу Павлу Раденовићу. Приложак историји Босне крајем XIV и поч. XV века, Нови Сад, Летопис Матице српске, књ. 211, 39-63; Летопис Матице српске, књ. 212, 34-62, 1902.
* [[Sima Ćirković|Сима Ћирковић]], Две године босанске историје (1414-1416), Историјски гласник 3-4, Београд 1953.
* Сима Ћирковић, Историја средњовековне босанске државе, Београд 1964.
* [[Pavo Živković]], Tvrtko II Tvrtković, Sarajevo 1981, 72-73.
* [[Esad Kurtović]], Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača, Sarajevo 2009.
 
 
{{Bosanski vladari i velikaši}}
3.154

izmjene