Razlika između verzija stranice "Šumarstvo"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 1:
'''Šumarstvo''' je istovremeno i nauka i praksa u uzgoju i iskorištavanju šumskih resursa i posenna grana [[privreda|privrede]]. Privredni značaj se ogleda u iskorištavanju nezamjenjivih materijala i energije, kao i zapošljavanja radne snage. Za takvu djelatnost, neophodno je poznavati [[šuma|šume]] i šumske [[ekosistem]]e.<ref>Moeur M (1993) Characterizing spatial patterns of trees using stem-mapped data. For Sci 39: 756–775.</ref><ref>Nishikawa K (1996) Spatial pattern analysis of individual trees in natural forests. J For Plann 2:1–4.</ref><ref>Pielou E. C. (1959) The use of point-to-plant distances in the study of the pattern of plant populations. J Ecol 47:607–613.</ref>
Obnovljivost i obnavljanje šumskih dobara, uvedeni su u šumarstvo prije više od sto godina, a u novije doba [[Ekologija|ekolozi]] posebno aktualiziraju značaj i povezanost šuma sa općim stanjem u životnom okolišu, uključujući i [[klima]]tsku ravnotežu.
Direktna ili posredna korist od šumskih ekosistema je opće dobro, tj. od šuma je ima svako: od onih koji rade na eksploataciji, uzgoju i održavanju. do onaih koji samo udišu čisti [[zrak]], iskorištavaju [[voda|vodu]], šetaju, bave se sportom i/ili turizmom. Uravnotežen odnos između održavanja, obnove i eksploatacije šuma donosi i privredne dobiti i
== Historija==
Iako šume postoje oduvijek, permanentno su ihis korištavali i pojedinci, orgnizirano šumarstvo, kao organizirana aktivnost imala je svoje historijske počrtke. Budući su razni dijelovi Evrope, uključujući i [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]] imali bitno raznolik historijski razvoj, šumarstvo nema ujednačenu historiju, jer je bitno vezano za lokalne i regionalne prilike i bogatstvo/siromaštvo šumskih kompleksa i strukturi njihovih sastojina.
Kada je riječ o [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i ostalim susjednim državama pod okupacijom Austrougarske vlasti, početak organizirane šumarske djelatnosti se veže za period vladavine carice [[Marija Terezija|Marije Terezije]], od 27. jula [[1769]]. Taa je donesen i važan zakon o šumarskoj djelatnosti, uz prave odrednice o održivom gospodarenju šumama. Originalni naziv glasi: "Naredba o lugov, gajov i dubrav s čuvanja i zadržavanja".<ref>Potočić Z. et al., ur. (1907 ): Šumarska enciklopedija 1-3. Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb.</ref>
Šume na području Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske i [[Slavonija|Slavonije]] bile vlasništvu ili upravljačkoj nadležnosti brojnih subjekata, a najbitnija su bil dva vida. Vojna krajina je posebna tvorevina direktno u nadležnosti cara i šume su tada bile praktično pod vojnom upravom, tj. državne, a isključiva im je namjena namirenje potreba krajišnika. Rasformiranjem Vojne krajine pola šuma ostaje državno a polovica se, otkupom servitutnih prava krajišnika, prevodi u posjed imovnih općina.
Red 18:
Zakonom o eksproprijaciji [[1945]]., sve šume su oduzete veleposjednicima i vjerkim zajednicama, a [[1947]]. isto se događa i šumama imovnih općina i zemljišnih zajednica.
Od [[1991]]. svim državnim šumama upravljaju lokaln općinka preduzeća, od kojih je u [[BiH]] najrazgranatiju mrežu imao "[[ŠIPAD]]" a.d., osnovan još za vrijeme austrougarske vladavine.
==Također pogledajte==
| |||