Razlika između verzija stranice "Silur"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
[[Slika:Ordovicium-Silurian.jpg|300px|mini|Granica slojeva stijena iz ordivicija i silura u blizini mjesta [[Hovedøy]], [[Norveška]]. Donje stijene tamno sive boje pripadaju ordoviciju, a gornje smeđe − siluru. Slojevi su djelomično deformirani djelovanjem [[orogeneza|kaledonske orogeneze]].]]
'''Silur''' je treći od šest [[geološki period| geoloških perioda]] [[paleozoik]]a, koji traju od kraja [[ordovicij]]a (oko 443,7 ± 1,5 miliona godina) do početka [[Devon (period) | devona]] (prije oko 416,0 ± 2,8 miliona godina). Kao i kod drugih geoloških razdoblja, početak i kraj mogu se odrediti relativno precizno, ali nije poznato da su događaji njegovim tokom potpuno precizni, pa mogu varirati i nekoliko miliona godina. Najvažniji događaj za silur je [[izumiranje|masovno izumiranje]] na bjegovomnjegovom samom početkpočetku, kada je nestalo oko 60% morskih [[vrsta]].<ref>Haq, B. U. (2008): A Chronology of Paleozoic Sea-Level Changes, Science, vol.322: 64–68.</ref><ref>{{cite book|last=Wells|first=John|title=Longman Pronunciation Dictionary|publisher=Pearson Longman|edition=3rd|date=3 April 2008|isbn=978-1-4058-8118-0}}</ref><ref>http://www.stratigraphy.org/ICSchart/ChronostratChart2015-01.pdf.</ref>
 
Silurski period prvi je put prepoznao britanski geolog Sir [[Roderick Impey Murchison]] prilikom ispitivanja sloja stijena sa [[fosil]]ima u južnom [[Wales]]u. Ovaj je period nazvao silur po [[Kelti |keltskom]] plemenu koje je živjelo u WalelsuWalesu – Silurima. Dajući to ime, slijedio je primjer svog prijatelja [[Adam Sedgwick | Adama Sedgwicka]], koji je dao ime [[kambrij]]. Dva prijatelja su [[1835.]] objavili jrad pod naslovom ''„On the Silurian and Cambrian Systems, Exhibiting the Order in which the Older Sedimentary Strata Succeed each other in England and Wales"'' (O silarskom i kambrijskom sistemu, izlažući red u kojem stariji sedimentni slojevi nasljeđuju jedan drugog u Engleskoj i Velsu“. Ovaj rad bio je osnova moderne [[geološka skala | geološke vremenske skale]]. U početku je alternativni naziv za Silur bio Gotland, što je označavalo sloj na [[Baltik|Baltičkom]] otoku [[Gotland]].
 
Francuski geolog [[Jochim Barande]], koji je pratio Murchinsonov rad, dalje je razradio koncept silurskog perioda i podijelio ga na epohe. Podijelio je silurske stijene u [[Bohemija|Bohemiji]] (danas [[Češka]])) u osam epoha. Njegovu podjelu je 1854. ospporavao [[Edward Forbes]]. Dokazao je da su Barondove kasniji epohe (šesta, sedma i osma) ustvari u [[devon]]u. Unatoč promjenama u izvornom Barondovom sistemu, zaslužan je za uspostavljanje Bohemije kao klasičnog tla za ispitivanje najranijih [[fosil]]a.
 
==Također pogledajte==