Verzija na dan 17 septembar 2019 u 22:22 uredi AnToni (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 162.711 edits m →‎top: clean up, replaced: → (66) using AWB ← Starija izmjena		Verzija na dan 25 septembar 2019 u 20:00 uredi poništi AnToni (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 162.711 edits m →‎top: clean up, replaced: , → , using AWB Novija izmjena →
Red 7: Tako se nazivaju i puzajuće korijenste stabljike i podloge. Rizomi se razvijaju iz [[aksilarni pupoljak\|aksilarnih pupoljaka]]: [[dijatropija\|dijageotropni]] su ili rastu okomito na silu gravitacije. Rizomi također imaju sposobnost koja omogućava da novi izdanci rastu prema gore. Ako je rizom izdijeljen na komade ili segmente , svaki dio može biti u mogućnosti da izraste u novu biljku. Osnovna uloga rizoma za skladištenje [[škrob]]a, [[protein]]a i drugih hranjivih tvari. Ove tvari postaju korisne za biljke, kada se moraju formirati novi izdanci ili kada nadzemni dio biljke ugine pred zimu. Ovaj proces, poznat kao [[vegetativno razmnožavanje]], koristi se u [[poljoprivreda\|poljoprivredi]] i povrtlarstvu za propagiranje određene biljke. Ovo također omogućava lateralna širenja trava poput [[bambus]]a i busenova [[trava]]. Primjeri biljaka koje se razmnožavaju na ovaj način su [[hmelj]], [[šparoga]], [[đumbir]], [[perunika]], [[valerijana]], [[kana]] i neke [[orhideja\|orhideje]]. Neki rizoma koji se koriste u [[kulinarstvo\|kulinarstvu]], kao što su đumbir, [[kurkuma]], [[alangal]], i [[fingerut]].<ref>{{cite journal\|last=Rayirath\|first=Usha P\|title=Role of ethylene and jasmonic acid on rhizome induction and growth in rhubarb (Rheum rhabarbarum L.) \|journal=Plant Cell Tissue Organ Culture\|year=2011\|volume=105\|pages=253–263\|doi=10.1007/s11240-010-9861-y\|display-authors=etal}}</ref> Pohranjeni rizomi su podložni bakterijskm i gljivičnim [[infekcija]]ma što ih čini nepodobnim za presađivanje. Međutim, rizoma se može proizvoditi vještački iz [[ultura tkiva\|kulture tkiva]]. Mogućnost lahkog uzgajanja rizoma iz kulture omogućava uspješnije presađivanje i veće prinose. Utvrđeno je da biljni [[hormon]]i [[etilen]] i [[jasmonska kiselina]] pospješuju izazvanje i regulaciju rasta rizoma, posebno u ''Rheum rabarbarum'' ([[rabarbara]]). Uočeno je da etilen koji je primijenjen spolja utiče na unutrašnjoj razini, čime se omogućuje laka manipulacije koncentracija etilena. [5] znanje o tome kako koristiti ove hormone da izazovu rast rizoma koji može pomoći poljoprivrednicima i biolozima da lakše proizvode i njeguju bolje biljke.

Razlika između verzija stranice "Rizom"