Razlika između verzija stranice "Šiprage"

Dolaskom vladavine [[NDH]], u Šipragama i [[Maslovare|Maslovarama]] su ostale (prethodne) jake žandarmerijske stanice, tako da su se pristalice pokreta otpora priključile nastajućim grupama istomišlkjenika u manje pristupačnim dijelovima općine. Početkom augusta, na Illindan/Aldžun (2. 8.) [[1941]]., na platou Vlašića, Ilija Slavnić iz [[Korićani|Korićana]] okupio je masovne sastanke na kojima poziva na ustanak protiv nove vlasti NDH odnosno [[ustaša]]. Pet dana poslije, 7. augusta 1941. održan je sastanak više od 200 ustanika, uglavnom iz Imljana, Korićana, Šipraga i okolnih sela u šumi na [[Petrovo polje (Bosna)|Petrovom polju]]. Na njemu je donesen jednoglasan zaključak da se digne ustanak i povede akcija protiv NDH (ustaške) vlasti. Ove sastanke treba promatrati i u svjetlu zapovijesti komandanta [[četnik|četničkih]] gorskih štabova Đeneralštabnog pukovnika [[Draža Mihailović|Draže M. Mihailovića]] u septembru 1941. o formiranju četničkih jedinica. U njemu daje i upute za djelovanje četniĉčkih jedinica jugoslavenske vojske. Ilija Slavnić je svoju djelatnost usmjerio na sličan način, ali se paralelno uključio u organiziranje pobune pod vodstvom [[KPJ]]-u i [[Josip Broz|Josipa Broza]].

 

Iako je ovo mjesto bilo i ostalo van značajnijih saobraćajnica, više puta je bombardirano, uz napade njemačkih i četničkih snaga. Duboka riječna klisura na obroncima Brestovače (između selâ Zlovarići i Dunići, tj. Dunića stijena<ref>{{cite web|url=http://www.furaj.ba/clanak/selo-veselo-dumi-i/|title=Selo (Veselo) Dunići|work=Furaj.ba - S nama u avanturu!|accessdate=6. 11. 2015}}</ref>) bila je teško uočljiva za njemačku avijaciju. Kasnije se ispostavilo da ni neprijateljske snage nisu imale precizne informacije o njenoj lokaciji. Zbog učestalih avionapada, predostrožnosti radi, Bolnica je 4. januara 1944. dislocirana u okolna sela i dalje prema [[Korićani]]ma. Tada je oko 600 ranjenika i bolesnika premješteno u sela Stopan i Loziće, a zatim u Palivuk, Čudnić i [[Kruševo Brdo]]. Neprijateljske snage su 6. januara [[1944.]] probile partizansku liniju odbrane (na raskršću seoskih puteva za [[Stopan]] i Kerle; lokalitet "Raskršće") i 7. januara ušle u centar Šipraga. Linije partizanske odbrane, na grebenu između [[Crkvenica|Crkvenice]] i Stopanskog potoka, iznenadila je elitna njemačka jedinica specijalaca (zvana "trupovi"), koji su se, na skijama, sjurili niz planinsku padinu, uz snažnu vatru iz automatskog oružja.

|-

|'''Godina popisa'''

| style="background:#f3fff3;" |1948.

| colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |1953.

|-

|'''Populacija'''

|1.774

|7.764*

|952

|788

*1953.: Općina Šiprage.<ref>http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/Pdf/G19534001.pdf.</ref>

{{Stanovništvo BiH

| g1971_crnogorci = 9

}}

Prema popisu stanovništva [[1953]]., na području općine Šiprage živjelo je 7.746 stanovnika.