Razlika između verzija stranice "Stidna kost"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m clean up, replaced: → (81) using AWB
Red 1:
{{Infokutija anatomija
| Ime = Stidna kost – Preponska kost<br>(Os pubis)
| Latinsko ime = Os pubis
| GraySubject = 57
| GrayPage = 236
| Image = Pelvic girdle illustration.svg
| Caption = [[Karlica]]
| Image2 = Gray241.png
| Caption2 = Muška karlica
| Articulations =
| MeshName = Pubic+Bone
| MeshNumber = A02.835.232.611.781
}}
 
'''Stidna kost''' ili '''preponska kost''', poznata i kao '''pubična kost''' ([[latinski jezik|lat.]] ''pubis'') – kod [[kičmenjak]]a – je trbušni i prednja, od tri glavne [[kost]]i [[karlica|karlice]].
 
==Struktura==
Preponska kost je pokriven slojem [[masti]], koji je pokriven [[stidni most|stidnim mostom]] (''mons pubis'').
Anatomski se može podijeliti na tijelo, gornju I donju stidnu granu.
*Kod žena, stidna kost je naprijed na [[mokraćovodna spužva|mokraćovodnoj spužvi]].
*U [[stidna simfiza|stidnoj simfizi]] se zglobljavaju lijeva I desna [[karlična kost]].
*Stidna kost je donja granica [[natpreonska regija| natpreponske regije]].<ref name= <“Campbell“>{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name=“Sofradzija“"Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name=<“Korene“>{{cite book|authors=Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. |year=2001|title=Biologija 8|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn= 9958-10-396-6}}</ref>
 
==Funkcija==
Tijelo čini jednu petinu [[acetabulum]]a, učestvujući svojom vanjskom I polumjesečastom površinom i acetabulumskom jamom. Njegova unutrašnja površina ulazi u formiranje zida male zdjelice i daje polazište dijela ''[[musculus opturator internus]]''.
 
===Ostali sisari===
Sisari bez [[placenta|placente]] imaju projekcije stidne kosti koje su poznate kao [[epipubičnakost|epipubične kosti]]. One su evoluirale prve među izvedenim [[cinodonti]]ma, a razvile se dalje kao sredstvo za podršku savijanja bedrenih mišića, što olakšava razvoj uspravnog hoda.<ref>White, T.D. (August 9, 1989). "An analysis of epipubic bone function in mammals using scaling theory". Journal of Theoretical Biology 139 (3): 343–57. doi:10.1016/S0022-5193(89)80213-9. PMID 2615378.</ref> Međutim, oni sprečavaju ekspanziju [[trup]]a, preveniraju trudnoće i prisiljavaju životinje da rađaju mlade u larvenom stadiju (moderni [[kengur|torbari]] i [[Monotremata]]).<ref>Michael L. Power,Jay Schulkin. The Evolution Of The Human Placenta. pp. 68.</ref>
Sisari sa placentom su jedinstveni među svim sisarima, uključujući i druge [[eutheria]], jer su nakon što su izgubiili epipubičnu kost, razvili odgovarajuće prilagođene [[trudnoća|trudnoće]]. U nekim grupama, ostaci ove, prethodno stidne kosti, može se naći kao kost [[penis]]a (''[[os penis]]'').<ref>Frederick S. Szalay (11 May 2006). Evolutionary History of the Marsupials and an Analysis of Osteological Characters. Cambridge University Press. pp. 293–. ISBN 978-0-521-02592-8.</ref>
 
==Dodatne slike==