Razlika između verzija stranice "Anatomska terminologija"

'''Anatomska terminologija''' je svojevrsni rječnik koji se koristi u [[anatomija| anatomiji]] čovjeka i [[zoologija |zoologiji]], za [[naučni časopis|komuniciranje u naučnim časopisima]], udžbenicima, priručnicima i ostalim naučno-stručnim publikacijama, a obavezna je za [[ljekar]]e i druge zdravstvene radnike. Anatomska terminologija sadrži brojne jedinstvene i ponekad zbunjujuće nazive za opisivanje anatomske lokacije i djelovanje različitih struktura. Korištenje ove terminologije omogućava preciznije određenje posmatrane strukture i smanjuje vjerovatnoća greške i nejasnoća u međusobnom sporazumijevanju. Naprimjer, ožiljak "iznad zgloba" šake može se nalaziti na podlaktici, tri ili pet centimetara sa strane ili na dnu. Također ne objašnjava da li je ožiljak na dlanskoj strani ili nadlanici šake. Korištenjem precizne anatomske terminologije, takve dvosmislenosti se eliminiraju.<ref name="Međedović">{{cite book|year=2003|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name=<Gray14>{{cite book|authors=Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. |year=2014|title= Gray's anatomy for students, 3rd Edition |publisher=Elsevier|location=Philadelphia, Pa|isbn=9780702051319}}</ref><

Anatomski termini se izvode iz [[grčki jezik|starogrčkih]] i [[latinski jezik|latinskih]] riječi, jer se ovi jezici dugo ne upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji, pa se smisao i značenje tih riječi ne mijenja.<ref name="Openstax Anatomy & Physiology "/> Današnji međunarodni standard ''[[Terminologia Anatomica]]''.

Anatomski smisao riječi čine [[korijen (biljka)|korijen]]ovi, [[prefiks]]i i [[sufiks]]i. Korijen je termin koji se često odnosi na [[organ (anatomija) | organe]], [[tkivo | tkiva]] ili [[zdravstvo|zdravstveno stanje]], a prefiks ili sufiks opisuju korijen. Naprimjer, u poremećaju [[hipertenzija]], prefiks "hiper" znači "visoko" ili "više", a korijen riječi ''tenzija'' (= "napetost") odnosi se na pritisak, tako da se riječ "hipertenzija" odnosi se na abnormalno visok [[krvni pritisak]]. Korijeni, prefiksi i sufiksi su obično izvedeni iz [[grčki jezik |starogrčkih]] ili [[Latinski jezik|latinskih riječi]], koje se često prilično razlikuju od svojih varijantu u engleskom i ostalim [[indoevropski jezici|indoeuropskim jezicima]], uključujući i [[bosanski jezik|bosanski]].<ref name="Openstax Anatomy & Physiology ">{{cite web | url=http://cnx.org/content/col11496/latest/ | title=Anatomy & Physiology | publisher=Openstax college at Connexions | accessdate=November 16, 2013}}</ref>

Latinska imena struktura kao što su ''[[biceps|musculus biceps brachii]]'' dijelovi termina mogu se razdvojiti i odnose se na ''musculus'' za mišić, ''biceps'' za dvoglavi, a ''brachii'' da je u regiji ruke. Prva riječ pokazuje ono o čemu se govori, druga to opisuje, a treća određuje lokaciju.<ref name=<Gray14/>

Kada se opisuje položaj anatomskih struktura, one se mogu opisati prema [[anatomski orijentir|anatomskim orijentirima]] u njihovoj blizini. Ta obilježja mogu uključivati strukture, kao što su [[pupak| ispupčenja]] ili [[grudna kost]] ili anatomske ''linije'', kao što je ''srednja linija ključnjače'' iz središta [[ključna kost|ključne kosti]]. ''Cephalon'' (=kefalon) je moždana regija koja se odnosi na glavu. U ovom području se razlikuju ''cranium'' (=kranijum) ([[lobanja]]), ''facies'' ([[lice (anatomija)|lice]]), ''frons'' ([[čelo (anatomija)|čelo]]), ''oculus'' (oko|područje oko očiju]]), ''auris'' ([[uho]]), ''bucca'' ([[obraz]]), ''nasus'' ([[nos]]), ''oris'' ([[usta]]) i ''mentis'' ([[brada (anatomija)|brada]]). Područje vrat zove ''cervicis'' ili vratna regija. Takvi primjeri struktura, na bosanskom jeziku uključuju čeone mišiće, podvilične limfne čvorove, obrazne membrane i kose [[musculus orbicularis|kosi očni mišić]].

Ponekad, jedinstvena terminologija se koristi za smanjenje konfuzije u različitim dijelovima tijela. Naprimjer, različiti izrazi se koriste kada je riječ o lobanji, u skladu sa njenom [[embriologija | embrionalnim]] porijeklom i nagnutosti položaja u odnosu na druge životinje. Tako, primjerice '''rostrum''' ([[njuška]]) ili ''rostrumski'' se odnosi na blizinu do ispred nosa, a posebno se koristi kada se opisuje [[lobanja]].<ref name=GRAYS2005 /> Isto tako, za ruke, drugačija terminologija često izaziva nejasnoće u vezi s tim šta je prednja, zadnja, unutrašnja i vanjska površina. Iz tog razloga, koriste se dolje navedeni izrazi:

*'''Palčano''' ili '''radijalno''', što se odnosi na [[radijus (kost) | radijus]]i, koja je bočno u anatomskom položaju.

* '''Lakatno''' ili '''ulnarno''', što se odnosi na [[lakatna kost|lakatnu kost]], koja je postavljena medijalno, kada je u anatomskom položaju.

Ostali uvjeti se također koriste za opisivanje pokreta i djelovanja u rukama, nogama i drugim strukturama, kao što su [[oko|oči]].<ref name="isbn0-86577-808-6 ">{{cite book |author= |title=Terminologia Anatomica: International Anatomical Terminology |publisher=Thieme Medical Publishers |location=New York |year=1998 |pages= |isbn=0-86577-808-6 |oclc= |doi=}}</ref><ref>

Anatomska terminologija često se upotrebljava za označavanje relativne lokacije tjelesnih struktura. Naprimjer, da bi se opisao jedan dio tkiva kao "donji'' u odnosu na drugi ili se može opisati tumor koji je "površnski'' u odnosu na dublje strukture tijela.<ref name=<Gray14/>

[[Datoteka:Directional Terms.jpg|thumb|right|300px| [[Anatomski položaji]], sa terminima odgovarajućih pozicija/lokacija]]

Anatomski termini koji se koriste za opisivanje lokacija se zasnivaju na tijelesnim lokacijama u ''standardnom [[anatomski položaj|anatomskom položaju]] ''. Ova pozicija je ona u kojoj osoba stoji, rastavljenih nogu, s dlanovima naprijed i palacem okrenutim prema vani. Pošto su mape obično orijentirane sa sjeverom na vrhu, standardna "mapa" tijela (ili anatomski položaj) je da je tijelo uspravno, s nogama u širini ramena i paralelno, prsti prema naprijed. Gornji udovi se ispruže na svakoj strani, sa dlanovima okrenutim naprijed.

Korištnje standardnog anatomskog položaja smanjuje mogućnost zabune. To znači da se, bez obzira na položaj tijela, položaj objekata unutar njega može opisati bez dvosmislenosti.<ref name="Openstax Anatomy & Physiology"/>

U terminima anatomije, tijelo se dijeli na regije. Prednji dio trupa se naziva '"[[grudni koš]]'" i "'[[trbuh]]'". Leđa kao opće područje je '''dorzum'', ''dorzalna'' ili leđna površina, a donji dio leđa je '''lumbus''' ili [[slabinska regiji]]. Ramenski dio je [[lopatica|lopatična]] (skapularna, skapulska) površina, a oko grudne kosti je [[grudna kost|grudna, sternumska]] ili sternalna regija. [[Trbuh|abdomen]] je područje između grudnog koša i [[karlica|karlice]]. Dio oko [[dojka|dojki]] se također naziva dojčana regija (dojki), pazuh kao [[pazuho]] ili aksilarno područje, a okolina [[pupak|pupka]] kao ''umblikus'' ili pupčana (umblikusna, umblikalna) regija. Karica je donji trup (torzo), između trbuha i [[butina]]. Pelvis je oznaka za [[prepone]], gdje se bedra spajaju sa trupom, odnosno ingueno i slabinsko područje.<ref name="Međedović"/>

Cijela ruka je u tekstu '''brachium''' (brahijum) i brahijalno, s prednje strane lakta kao '''antekubitis''' i [[antekubitalna jama | antekubitalno]] područje, poleđina lakta je [[olekranon]] ili olekranalno, [[podlaktica] ] se označava kao '''antebrachium''' i antebrahijalna, [[zglob]] šake kao [[karpus]] i karpalno područje korijena šake, [[šaka]] kao '''manus''' ili manualno ili ručno područje, a dlan kao palmarno ili dlansko, [[palac]] kao ''pollex'', a [[prst]]i kao digitalno, [[članak (kost) | falanga]] i prsti. [[Stražnjica]] su stražnjični mišić ili gluteusna (glutealna) regija i stidne površine [[stidna kost| stidne ili pubične površine]].

Donji udovi se dijele na [[bedro]] (dio između [[kuk]]a i [[koljeno (anatomija)|koljena]]) i potkoljenicu, koja uključuje samo na područje ekstremiteta između koljena i [[gležanj|gležnja ]]). Bedro se označava kao [[femur]]ska ili femoralna regija. Koljenska kapa je [[čašica]] i patelarni dio, dok je stražnji dio koljena '''popliteusno''' ili podzglobno koljensko područje. Potkoljenica (između koljena i gležnja) je '''crus''' i kruralno područje, bočni aspekt potkoljenice je '''peronealna''' ili '''lisna površina000. [[Gležanj]] je tarsus ('''[[tarzus]]''') i [[korijen stopala]], a peta je '''calcaneus''' (kalkaneus) ili petna površina. Stopalo je '''pes''' i '''pedalna regija''', a tabani plantarna ili '''tabanska regija'''. Kao i kod prstiju ruke, članci se također nazivaju '''[[Članak (anatomija)|falangama]]''' i područjem prstiju. Nožni palac se naziva '''haluks'''.<ref name=<Gray14/>

Da se uspostavi jasna komunikacija, naprimjer o lokaciji bola ili sumnjive mase u stomaku pacijenta, trbušna šupljina može se podijeliti na devet regija ili četiri kvadranta.<ref name="Openstax Anatomy & Physiology " />

Abdomen se može se podijeliti u četiri kvadranta, što se češće se koristi u medicini, kada se šupljina dijeli jednom horizontalnom i jednom vertikalne linijom koje se međusobno sijeku na pupku pacijenta (područje umblikusa).

*'''Desni gornji kvadrant''' (RUQ) uključuje donja desna [[rebra]], desnu stranu [[jetre]] i desnu stranu [[debelo crijevo|poprečnog debelog crijeva]].

*'''Gornji lijevi kvadrant''' (LUQ) uključuje donja lijeva rebra, [[želudac]], [[slizina|slizenu]] i gornji lijevi dio [[debelo crijevo|poprečnog debelog crijeva]].

*'''Donji desni kvadrantu''' (RLQ) uključuje desnu polovinu [[tanko crijevo|takkog]], [[debelo criujevo|uzlazno debelo crijevo]], desnu karličnu kost i gornji desni dio [[mjehur]]a.

*'''Lijevi donji kvadrant''' (LLQ) sadrži lijevu polovinu tankog crijeva i lijevu karličnu kost.<ref name="Openstax Anatomy & Physiology " />

Detaljniji regijski pristup dijeli šupljinu jednom horizontalnom linijom odmah ispod rebara i jednom odmah iznad karlice, uz dvije vertikalne linije, od središta svake [[ključnjača|ključne kosti]], što rezultira u devet regija.

*'''Gornji desni kvadrat''' je desna hipohondrijska regija (vitih rebara) i čini bazu desnih rebara.

*'''Gornji lijevi kvadrat''' je regija lijevog hipohondrijskog regiona i čini bazu lijevih rebara.

*'''Epigastrična''', ili epigastralna regija je gornji centralni kvadrat i označava donji rub jetre, kao i gornje područje želuca. Zakrivljenost dijafragme je u obliku naopakog slova U iznad ovih triju regija.

*'''Centralno desno područje''' se zove desno lumbalno ili slabinsko i sadrži uzlazno [[debelo crijevo]] i desni rub tankog crijeva.

*'''Centralni slabinski (lumbalni) kvadrat''' sadrži poprečno debelo crijevo i gornju regiju tankog crijeva.

*'''Lijeva lumbalna strana''' sadrži lijevi rub poprečne debelog crijeva i lijevi rub tankog crijeva.

*'''Donji desni kvadrat''' je desna ilijačna (karlična) regija i sadrži desne karlične kosti i uzlazno debelo crijevo.

*'''Donji lijevi kvadrat''' je regija sa lijevim ilijačnim (karličnim) kostima i donjom lijevom regijom tankog crijeva.

*'''Donji centralni kvadrat''' sadrži dno pubične (stidne) kosti, gornju regiju bešike i donje područje tankog crijeva.<ref name="Openstax Anatomy & Physiology " />

===Standardmi termini===

Kada se anatomski termini odnose na desni i lijevi dio tijela, određuju se u odnosu na desnu i lijevu stranu subjekta, a ne lijevo i desno od posmatrača. Kada se posmatra tijelo u anatomskom položaju, lijevi dio tijela je na desnoj strani posmatrača, i obrnuto.

Ovi standardi su usvojeni da bi se izbjegla zabuna. Primjeri takvih termina uključuju: <ref name = GRAYS2005 />

* '''Anteriorno''' – '''posteriorno''' opisuju strukture naprijed (anteriorne, prednje), u odnosu na zadnje (posteriorne) tijela. Naprimjer, prsti su anteriorni za petu, a popliteus je posteriorni za čašicu.

* '''Superiorno''' – '''inferiorno''' opisuju strukture izanad (superiorne) i ispod (inferiorne) nekog dijela tijela. Naprimjer, orbite superiorne u odnosu na usta, a karlica inferiorna za trbuh (abdomen).

* '''Proksimalno''' – '''distalno''' su termini koji opisuju položaj koji je bliži ili udaljenjiji od trupa, tačnije uzdužne tjelesne osi. Naprimjer, rame je proksimalno od nadlaktice, a stopalo je distalno od koljena.

* '''Superficijelno''' – '''dubinski''', opisuje strukture koje su bliže ili dublje od površine tijela. Naprimjer, koža je površinska (superficijelna) za kosti , a mozak je dubinski za lobanju. Ponekad se za dubinske položaje, sinonimno upotrebljava istoznačna odrednica '''profoundalno'''.

* '''Medijalno''' – '''lateralno''', opisuje položaj koji je bliže (medijalno) ili dalje (lateralno) od središnje linije tijela. Naprimjer, nos je medijalno od očiju, a [[palac]] lateralno u odnosu na ostale prste.

* '''Ventralno''' – '''dorzalno''', termini su koji opisuju strukture koje su izvedene od prednje (ventralno) i zadnje (dorzalno) strane [[embrion]]a, prije rotacije udova.

* '''Kranialno''' – '''kaudalno''', opisuje strukture bliže vrhu lobanje (kranijalne) i prema dnu (repu) tijela (kaudalno).

* Povremeno, za lijevo i desno se koriste.termini '''sinister''' i '''dekster''' (''dexter'')

* '''Uparena''' struktura je ona koja je prisutna na obje strane tijela. Na primjer, ruke su uparene strukture.

Svaki pomenuti lokacijski termin iznad može definirati pravac [[Euklidski vektor | vektor]], a njihovi parovi se mogu definirati kao [[osovina|ose]], koje su linije orijentacije. Naprimjer, za krv se može reći da teče u proksimalnom ili distalnom smjeru, a anteroposteriorne, mediolateralne i inferosuperiorne ose su linije duž kojih se tijelo širi, kao što su X, Y, i Z osi [[Cartezijev koordinatni sistem| Cartezijevog koordinatnog sistema]] . Ose se mogu se projicirati na odgovarajuće ravni.

Anatomski pojmovi se često opisuju u odnosu na ''ravni'' (površine), što se odnosi na dvodomenzijske ''presjeke'' (sekcije) tijela. ''Sekcija'' je dvodimenzijska površina presječene trodomenzijske strukture. Ravan je zamišljena dvodimenzijska površina koja prolazi kroz standardne razine tijela. U medicinskoj anatomiji se uobičajeno razlikuju tri ztjelesne ravni:<ref name= GRAYS2005>{{cite book|last=Drake|first=Richard L.|title=Gray's anatomy for students|year=2005|publisher=Elsevier/Churchill Livingstone|location=Philadelphia|isbn=978-0-443-06612-2|edition=Pbk.|author2=Vogl, Wayne |author3=Tibbitts, Adam W.M. Mitchell |others=illustrations by Richard Richardson, Paul }}</ref>

*'''Sagitalna ravan''' dijeli tijelo ili organ na lijevu i desnu stranu. Ako se posmatra direktno po sredini tijela, zove se '''srednjesagitalna''' ili '''medijalna ravan'''. Ako dijeli tijelo na nejednaku desnu i lijevu stranu, zove se '''parasagitalna ravan''' ili , menje uobičajenom '''longitudinalni (uzdužni) presjek''' (sekcija).

* '''Frontalna ravan''' dijeli tijelo n prednji ili čeoni (frontalni) i zadnji (posteriorni) dio. Frontalna ravan se često odnosi '''koronalnu''', kruničnu ili vjenačnu ravan ([[latinski jezik|lat.]] ''corona" = kruna).

* '''Transverzalna ravan''' je ona koja tijelo ili organ poprečno i horizontalno dijeli na gornji i donji dio. Transverzalna ravan daje sliku koja se odnosi na poprečni presjek.<ref name=<Gray14/>

Anatomski termini se mogu upotrebljavati i za funkcijsko stanje organizma i/ili organa.

* '''[[Anastomoza]]''' se odnosi na veze dviju struktura koje su ranije bile odvojene, kao krvni sudovi i lisna nervatura.

*''Zapreke'' ili barijere označavaju da struktura kao što je [[arterija]] ili [[vena]] nenormalno ostaje otvorena, kao što je [[ductus arteriosus]], koji obično postaje [[ligamentum arteriosum]] u roku od tri sedmice nakon rođenja. Takve prepreke mogu uključivati [[kamen u bubregu]] ili [[kamen u žuči]], plak (kao u vitalnim arterijama: [[koronarna arterija]] i [[moždana arterija]] ili druge neoznačene opstrukcije (kao što je [[masa]] ili [[crijevna opstrukcija]]).

{{Glavni|Anatomska varijacija čovjeka}}

Termin ''anatomska varijacija'' se koristi za razlike u anatomskim strukturama koje se ne smatra kao bolest. Mnoge strukture se neznatno individualno razlikuju između ljudi, naprimjer mišići koji se vežu na neznatno različitim mjestima. Takva je prisutnost ili odsutnost tetive mišića ''[[musculus palmaris longus]]''. Za razliku od [[prirođena anomalija|prirođene anomalije]], anatomska varijacija se ne smatra poremećajem.

[[Zglobovi]], posebno [[sinovijalni zglobovi|sinovijalni]] omogućavaju tijelu ogroman raspon pokreta. Svaki pokret na sinovijalnom zglobu rezultira iz kontrakcije ili opuštanja mišića koji su priključeni na kosti s obje strane zglobljavanja. Vrsta pokreta koji se mogu proizvesti u sinovijalnoj spoju određuje njegov tip konstrukcije.

Načini pokreta su uglavnom u paru, jedni djeluju suprotno od drugih. Pokreti tijela uvijek su opisani u odnosu na anatomski položaj tijela: uspravan stav, s gornjim udovima u stranu tijela i dlanovima okrenutim prema naprijed.<ref name="Openstax Anatomy & Physiology " />

*'''[[Fleksija]]''' i '''[[ekstenzija]]''' se odnose na pokrete koji smanjuju (fleksije) ili povećavaju (ekstenzija) ugao između dijelova tijela. Naprimjer, kada su stojeći, koljena u ekstenziji.

* '''Abdukcija''' i '''addukcija''' se odnose na povlačenje strukture od (abdukcija) ili prema (addukcija) središnjoj liniji tijela ili ekstremiteta. Na primjer, [[zvijezda skok]] zahtijeva da noge budu u abdukciji .

* '''[[Rotacija]]''', unutrašnja ili medijalna i vanjska rotacija (ili '' bočno okretanje'') odnosi se na rotaciju okretanja prema (interna) ili od (vanjska) u središtu tijela, naprimjer, [[asana]] stav u [[joga|jogi]] zahtijeva vanjsku rotaciju

* '''[[Elevacija]]''' i '''[[depresija]]''' se odnose na pokrete prema gore (elevacija) ili nadolje (depresija).

* '''[[Dorzifleksija]]''' i '''[[plantifleksija]]''' se odnose na savijanje (dorzifleksiju) ili opružanje stopala u gležnju. Naprimjer, plantarna fleksija se događa kada se pritisne [[papučica kočnice]] automobila.

* '''Palmifleksija''' i dorzifleksija se odnose na pokrete fleksije (dlanska) ili ekstenzije (dorzifleksija) šake u zglobu. Naprimjer, moljenje se često provodi s rukama u dorzifleksiji.

* '''[[Pronacija]] ''' i '''[[supinacija]]''' se odnose na rotaciju podlaktica ili stopala tako da dođu u [[anatomski položaj]] dlana i tabana prema naprijed (supinacija) ili nazad (pronacija) rotatacije podlaktice. Naprimjer, pri skijanju, osoba mora držati ruke u pronaciji u odnosu na domašaj skija.

* '''[[Everzija]]''' i '''[[inverzija]]''' se odnosi na pokrete savijanja gležnja i stopala dalje (everzija) ili prema (inverzija) središnjom linijom tijela.

{{Glavni|Anatomski termini mišića}}

[[Datoteka:Biceps Muscle CNX.jpg|thumb| ''[[biceps|Musculus biceps brachii]]'' savija podlakticu. ''[[Musculus brachioradialis]]'', u podlaktici i ''[[musculus brachialis]]'', u dubini bicepsa nadlaktice u ovom pokretu djeluju sinergijski.]]

Mišićna akcija pokreće osovinski skelet preko [[zglob]]ova sa [[polazište (anatomija) | polazištem]] i [[hvatište (anatomija) |hvatištem]] mišića na odgovarajućoj strani. Tokom mišićne kontrakcije, hvatište na kosti pokreće polazište. Mišići su često uključeni u nekoliko akcija zgloba; u stanju su obavljati, naprimjer, kako fleksiju i ekstenziju [[podlaktice]], tako i [[biceps]]a i [[triceps]]a. Ovo je ne samo da omogućava da se vrati akcija mišića, već i doprinosi stabilnosti akcije, tako da mišići djeluju zajednički.<ref name="Openstax Anatomy & Physiology Međedović"/><ref name="MeđedovićOpenstax Anatomy & Physiology "/>

===Agonistički i antagonistički mišići===

Mišići djeluju kao '''agonisti''', dok je mišić koji kontrakcijom donosi suprotnoj akciji – '''antagonist'''. Naprimjer, ekstenziju podlaktice obavlja triceps kao agonist i biceps kao antagonist (koji kontrakcijom obavlja fleksiju u odnosu na isti zglob). Mišići koji rade zajedno u obavljanju iste akcije nazivaju se [[sinergist]]i. U gornjem primjeru sinergisti za biceps mogu biti ''[[musculus brachioradialis]]'' i ''[[musculus brachialis]]''.<ref name="Međedović"/><ref name="Openstax Anatomy & Physiology "/><ref name=“Hadziselimović“"Hadziselimović">{{cite book |author=Hadžiselimović R. |year=2005|title=Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevoisbn=9958-9344-2-6}}</ref><ref name="Međedović"/>

Sveukupna snatomija mišića je najvažniji pokazatelj njegove uloge u organizmu. Jedan posebno važan aspekt bruto anatomije mišića je [[penatni mišić | penacija]] ili njen nedostatak. U većini mišića, sva vlakna su orijentirani u istom smjeru, radeći u skladu sa polazištem i hvatištem. U penatnim mišićima, pojedinačna vlakna su orijentirani pod uglom u odnosu na liniju akcije, koja proizlaze iz tetiva polazišta i hvatišta na svakom kraju. Budući da kontrahirana vlakna vuku pod uglom ukupne akcije mišića, promjene u dužini je manja, ali ta ista orijentacija omogućava više vlakana (time i sile) u mišiću date veličine. Penatni mišići se obično nalaze tamo gdje je manje važna promjena dužina od maksimalne sile, kao što je ''[[musculus rectus femoris]]''.<ref name="Moore, Keith L., Dalley, Arthur F., Agur Anne M. R. 2010 29–35">{{cite book | title=Moore's Clinically Oriented Anatomy | publisher=Lippincott Williams & Wilkins | authors=Moore, Keith L., Dalley, Arthur F., Agur Anne M. R. | year=2010 | location=Phildadelphia | pages=29–35 | isbn=978-1-60547-652-0}}</ref>

Skeletni mišići su uređeni u diskretnim mišićima, primjerice ''[[musculus biceps brachii]] ''. Snažni, vlaknasti omotač skeletnih mišića je i povezan kontinuirano sa [[tetiva]]ma. S druge strane, tetive se povezane sa slojem [[kost|pokosnice]] koji okružuje kosti, dozvoljavajući prijenos snage mišića na kostur. Zajedno, ovi vlaknasti slojeva, sa tetivama i ligamenatima, čine duboke fascije tijela.

Pokret nije ograničen samo na sinovijalne zglobove, iako oni omogućavaju većinu njegove slobode. Mišići djeluju preko [[simfiza]], koje omogućavaju kretanje u, naprimjer, [[kičma|kičmenom stubu]] , kompresijom [[međupršljenski disk|mwđupršljenskih diskova]]. Pored toga, sinovijalni zglobovi mogu se podijeliti u različite vrste, ovisno o osi pokreta

{{Glavni|Serozna membrana}}

[[Serozna membrana]] (označena i kao seroza) je tanka membrana koja pokriva zidove [[organ (anatomija) | organa]] u [[grudna šupljina| grudnoj]] i [[trbušnokarlična šupljina| trbušnoj šupljini]]. Serozne membrane imaju dva sloja; ''parijetalni '' (šupljinski) i '' visceralni'' (utrobni) , koji okružuje prostor koji je popunjen tekućinom.<ref name="Openstax Anatomy & Physiology "/> Sloj utrobne membrane pokriva organe (utrobe), a parijetalni sloj linije zidova tjelesne šupljine (parijetalno se odnosi na šupljinu). Između parijetalnog i visceralnog sloja je vrlo tanka, tekućinom punjen serozni prostor ili šupljina.<ref name="Openstax Anatomy & Physiology "/> Naprimjer, [[perikard]] je serozna šupljina koja okružuje [[srce]].

* '''[[Utroba|Visceralno]]''' i '''parijetalno''' su termini koji opisuju strukture koje se odnose na unutrašnje organe (visceralno) ili zidove šupljine u kojoj se nalaze (parijetalne). Naprimjer, [[peritoneum|šupljinski peritoneum]] okružuje trbušnu duplju.

Morris 1933 1.png|Starijei set terminologije prikazan u „Dijelovi ljudskog tijela: Posteriorni i anteriorni izgled (''Parts of the Human Body: Posterior and Anterior View'') iz izdanja od [[1933]]. [[Sir Henry Morris, Baron|Sir Henry Morrisove]] ''Human Anatomy''.

* [[Anatomski termini mjesta]]

'' Ovaj Wikipedijski unos sadrži prevod dijelova teksta iz slobodno licenciranih veza'' [http://cnx.org] edition of Anatomy & Physiology [http://cnx.org/content/col11496/1.6/] text-book by OpenStax College''.

[[Kategorija:Anatomska terminologija| ]]