Razlika između verzija stranice "Takson"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m clean up, replaced: → (7) using AWB
Red 1:
[[Datoteka:Biological classification L Pengo bs.svg|mini|desno|200px|[[Taksonomija|Taksonomska]] hijerarhija živih bića.]]
[[Datoteka:Phylogenetic tree.svg|mini|desno|300px|[[Filogenetika|Filogenetičko]] drvo života.]]
'''Takson''' (iz: '''[[taksonomija]]) – u [[biologija|biologiji]] – je skup jedne ili više [[populacija]] [[organizam]]a ili grupa od kojih [[taksonomija|taksonomi]] stvaraju jedinicu određenog ranga.
 
Naziv '''taksonomija''', a time i '''takson''', izvedeni su iz [[grčki jezik|grčke riječi]] άττειν - ''tatein'' = redanje, uređivanje.
 
Iako to nije nužno (jer je klasifikacija obično poznata po određenom imenu), posmatranom taksonu se uz naziv daje poseban rang, pogotovo ako i kada se prihvata ili se zasniva. Za taksonome, međutim, nije neuobičajeno da ostanu u sukobu nad onim što pripada klasifikaciji i kriterijima za raspoređivanje određenih grupa. Ako se taksonu daje formalno [[naučno ime]], njegova upotreba se tada temelji na jednom od kodova nomenklature, koji propisuju koje je naučno ime ispravno za određenu grupu.
 
Iako mu je prethodila [[Carolus Linnaeus|Linnaeusova]] ''Systema Naturae'' (10. izdanje, [[1758]].)<ref>{{cite web |last=Quammen |first=David |title=A Passion for Order |publisher=''National Geographic Magazine'' |date=1. 6. 2007 |url=http://ngm.nationalgeographic.com/print/2007/06/linnaeus-name-giver/david-quammen-text |accessdate=29. 5. 2015}}</ref> i neobjavljeni rad Bernarda i Antoine Laurent de Jussieua, pojam jedinica "prirodnog sistema", zasnovan na biološkoj klasifikaciji je prvi put bio široko dostupan za objavljivanje [[1805]]. Bilo je u uvodu u trećeg izdanja [[Jean-Baptiste Lamarck]]ove ''Flore Françoise'', u [[Augustin Pyramus de Candolle|Augustin Pyramus de Candolleovoj]]ovoj knjizi ''Principes élémentaires de botanique'' ([[Bosanski jezik|bosanski]], Osnovni principi botanike) gdje je izložen sistem za "prirodnu podjelu" biljaka. Od tada, sistematičari su nastojali da se izgradi precizna podjela koja bi obuhvatala [[bioraznolikost|raznolikost života]]. Danas se obično uzima da je "dobar" ili "koristan" onaj takson koji odražava [[evolucija|evolucijske]] veze odnose.
 
Mnogi moderni sistematičari, kao što su zagovornici [[filogenetska nomenklatura|filogenetskih nomenklatura]], koristili [[kladistika|kladističke]] metode koji zahtijevaju da taksoni budu monofiletski (svi potomci istog pretka). Njihova osnovna jedinica, stoga je [[kladus]], prije nego takson. Među onima koji rade sa savremenim taksonima po tradicionalnoj Linneovskoj (binomnoj) nomenklaturi, predlažu i taksone koji znaju biti parafiletski.<ref>{{cite journal |title=Phylogeny as a Central Principle in Taxonomy: Phylogenetic Definitions of Taxon Names |author=de Queiroz, K & J Gauthier |journal=Systematic Zoology |volume=39 |issue=4 |year=1990 |pages=307–322 |url=http://vertebrates.si.edu/herps/herps_pdfs/deQueiroz_pdfs/1990deQ_GauSZ.pdf |format=PDF |doi=10.2307/2992353 |jstor=2992353}}</ref> Primjer dobro uspostavljenog taksona koji nije i kladus je klasa ''Reptilia'' ([[gmizavci]]).
 
== Historija ==
Red 16:
== Definicija ==
Pojmovnik ''Međunarodnog kodeksa Zoološki nomenklature'', skraċeno IKZN, ([[1999]].) definira:<ref>IKZN (1999) [http://www.iczn.org/iczn/index.jsp?booksection=glossary&nfv=true&mF= Međunarodni kodeks Zoološke nomenklature. Glosar]. ''International Commission on Zoological Nomenclature''.</ref>
* "Takson, (plural, taksoni), n. je taksonomska jedinica, bez obzira da li je imenovana ili ne: tj. [[populacija]] ili grupa populacija [[organizam]]a za koja se obično može zaključiti da su u filogenetskoj vezi i koji imaju zajednički izgled, koji se diferenciraju (QV) kao jedinice (naprimjer, geografska populacija, rod, porodica, red) od drugih takvih jedinica. Jedan takson obuhvata sve uključene taksone nižeg ranga (QV) i individualne organizame. [...]"
 
== Hijerarhija ==
Hijerarhija biološke podjele uključuje osam velikih taksonomskih razina. Srednji manji rangovi nisu prikazani. Taksonu može biti dodijeljen taksonomski rang, najčešće (ali ne nužno) kada mu se daje formalno ime.
''Chordata'' se formalno odnosi na bilo koji biološki domen, ali tradicionalno se uvijek koristi za životinje, dok se naziv ''divizija'' tradicionalno češće koristi za [[biljka|biljke]], [[gljiva|gljive]] itd.
 
Prefiks se koristi da se označi rangiranje manjeg značaja. Prefiks ''super'' ili ''nad'' ukazuje čin iznad, a prefiks ''sub'' ili ''pod'' ukazuje na rang ispod. U zoologiji prefiks infrastrukture pokazuje da je čin ispod pod. Na primjer, među dodatnim rangovima klase su ''superklasa'', ''podklasa'' i ''infraklasa''.
 
Pozicija je relativna i ograničene na određene sistematske sheme. Naprimjer, jetrenjače su u različitim sistemima podjele grupisane kao porodica, red, razred ili koljeno (''phylum''). Pristalice kladistike osporavaju upotrebu uskog skupa rangova. Naprimjer, u okviru [[životinja]], koriste samo 10 tradicionalnih rangova (regulisano IKZN) i životinjskih vrsta (obično najviši čin u relevantnim taksonomskim radovima) često ne mogu adekvatno predstaviti evolucijsku historiju, kako postaje poznato sve više [[filogeneza|filognetskih]] loza. Osim toga, rang klasa dosta često nije evolucijska već fenetska ili parafiletska grupa i za razliku od onih hijerarhijskih rangova(razine roda, porodice i vrste po IKZN), obično se ne može napraviti monofiletski položaj pripadajućih taksona. To je dovelo do filogenetske taksonomije i tekućeg razvoja ''Filokoda'' (''PhyloCode''), koji je predložen kao nova alternativa za zamjenu Lineovske podjele i upravljaju primjenom imena kladusa. Mnogi kladisti ne vide potrebu da se odstupi od tradicionalne nomenklature kako određuje IKZN, IKBN, itd.