Razlika između izmjena na stranici "Drvo (stablo)"

Dodano 29 bajtova ,  prije 8 mjeseci
m
clean up, replaced: → using AWB
m
m (clean up, replaced: → using AWB)
Drvenasti oblici javljaju se pretežno kod približno 50 porodica viših biljaka. Nasuprot toga, takvi oblici se ne javljaju kod algi, lišajeva, trava, vrsta iz porodica ''Amaranthaceae'', ''Primulaceae'' (jagorčevine), ''Orchidaceae'' (orhideje), te većine vrsta iz porodica ''[[Convolvulaceae]]'', ''[[Campanulaceae]]'', ''[[Cucurbitaceae]]'', ''[[Apiaceae]]'', ''[[Saxifragaceae]]'', ''[[Papaveraceae]]'', ''[[Ranunculaceae]]'' ili ''[[Caryophyllaceae]]''.
 
Drveće se danas javlja unutar golosjemenica (''[[Gymnospermae]]'') s jedne strane u obliku ''[[Ginkgoopsida]]'' gdje je predstavnik vrsta ''ginkgo'', dok s druge strane postoje igličaste golosjemenice iz reda ''[[Coniferopsida]]'' (igličasto drveće). Među njima dominiraju vrste, prvenstveno, iz roda ''[[Pinales]]'', gdje se nalaze porodice ''[[Pinaceae]]'' (borovi, [[Smrča|smrče]], [[Jela|jele]], duglazije, ariši), ''[[Cupressaceae]]'' ([[smreka]]), ''[[Podocarpaceae]]'', ''[[Araucariaceae]]'' ([[araukalije]]), ''[[Taxaceae]]'' ([[tisa (biljka)|tisa]]) i ''[[Cephalotaxaceae]]''.
 
Mnoge drvenaste vrste također se javljaju i među [[Magnoliophyta|skrivenosjemenicama]] (''Angiosperme''). Tu se razlikuju različite podklase u različitim vrsta listopadnog drveća. U najznačajnije spadaju drveće iz porodice bukvi (''[[Fagaceae]]''), gdje pored [[bukva|obične bukve]] (''Fagus'' spp.) spadaju i [[hrast]]ovi (''Quercus'' spp.) i [[kesten]]i (''Castanea''). Također su značajne i drvenaste biljke iz porodice ''[[Betulaceae]]'' ([[obična lijeska|lijeska]], [[Crna joha|joha]], [[breza (drvo)|breza]] i druge) kao i porodice oraha (''[[Juglandaceae]]''), brijestova (''[[Ulmaceae]]'') i dudovki (''[[Moraceae]]''), gdje spada, između ostalih, i [[smokva]].
Oblik običnih listova je važna karakteristika (obilježje) drveća. Aranžman lišća, oblik, veličina, boja, nervatura i perforacija kao i njegove haptičke osobine mogu se koristiti za diferencijaciju između drveća. Ništa manje korisni za razlikovanje drveća u [[zima|zimskom]] periodu su pupoljci listova. Međutim, jedinstvena taksonomska identifikacija vrsta je moguća je samo na osnovu njihovih cvjetova i plodova. Neko drveće ima i [[trn]]je. Ono ima bilo kratke grane koje imaju trnovite vrhove (neke vrste divlje voća i dr.) ili imaju sporedne listove trnovitog izgleda kao što je slučaj kod običnog [[bagrem]]a (''Robinia pseudoacacia'').
 
Jedno evropsko listopadno drvo ima prosječno oko 30.000 listova, koji zajedno imaju nevjerovatno veliki kapacitet [[transpiracija|transpiracije]]. Tokom jednog toplog ljetnog dana, sa prosječnog drveta može [[isparavanje|ispariti]] nekoliko stotina litara vode. Kao primjer može se uzeti jedna usamljena bukva stara 80-tak godina. Pri ovoj starosti, drvo je visoko oko 25 metara, krošnja joj pokriva zemljište površine 160 m², a raspon krošnje iznosi i do 15 metara. U tom prostoru zapremine 2.700 m³, nalazi se oko 800 hiljada listova, ukupne površine (svih listova) od oko 1.600 m². Ćelijski zidovi svih ćelija u njenim listovima imaju površinu od 160 hiljada m². Za jedan [[sat (jedinica)|sat]] takva bukva potroši 2.352  kg [[ugljik dioksid]]a, 0,96  kg vode i 25.435 kilojoula energije (uskladištene eneregije u obliku [[glukoza|glukoze]], dok je emitirana energija Sunca do 7 puta veća). U istom vremenskom periodu ona proizvede oko 1,6  kg [[dekstroza|dekstroze]] ("grožđani šećer") i otpusti oko 1,712  kg [[kisik]]a što je dovoljno za potrebe 10 ljudi. Oko 15 m³ suhog [[drvo (materijal)|drveta]] ima težinu oko 12 tona, od čega je 6.000  kg samog [[ugljik]]a.
 
=== Cvjetovi ===
*Drvo sa najvećom zapreminom na svijetu je stablo nazvano ''Drvo generala Shermana'', koje pripada [[gigantska sekvoja|gigantskim sekvojama]] (''Sequoiadendron giganteum'') a nalazi se u nacionalnom parku Sequoia u Kaliforniji, SAD. Njegova procijenjena zapremina iznosi 1.487 m³<ref name="monument" /> a procijenjena težina oko 1.385 tona. Njegova starost iznosi oko 2.500 godina.<ref name="jan" />
*Drveće na najvišoj [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] raste u Sičuanu, na istočnoj strani Himalaja na visini od oko 4.600 m. Tamo raste endemska vrsta jela ''Abies squamata''.
*Smatra se da je [[dahurski ariš]] (''Larix gmelinii'') drvo koje raste najsjevernije. Pronađen je na sjevernoj geografskoj širini 72° 30' (mada u obliku niskog zakržljalog grma).<ref name="arissib" /> Ova vrsta može izdržati ekstremne [[sibir]]ske hladnoće i do -70 &nbsp;°C bez oštećenja.
*Najstarija živuća vrsta drveta, a vjerovatno i najstariji živi ''fosil'' u biljnom svijetu je drvo ginkgo (''Ginkgo biloba'').
 
<ref name="katja">Burkhard Büdel: ''Pflanzenökologie&nbsp;I –&nbsp;Floren- und Vegetationsgeschichte''. Vorlesungsskript TU Kaiserslautern</ref>
<ref name="hyper">Nelson, D. Logan. "[http://waaisa.sslcert19.com/pdf/JanFeb2008/Jan-Feb08-StandingTall.pdf Standing Tall, Living Large]", Wisconsin Arborist, pristupljeno dana 10. maja 2015.</ref>
<ref name="jan">Smith, Ian. ''[http://www.ingentaconnect.com/content/iabse/report/2006/00000092/00000007/art00002 Reaching for the limits with timber construction].'' IABSE Symposium Report. vol. 92. br. 7. International Association for Bridge and Structural Engineering, 2006, str. 9-16(8)</ref>
<ref name="monument">[http://www.monumentaltrees.com/en/trees/giantsequoia/biggest_tree_in_the_world/ General Sherman, the biggest tree in the world], MonumentalTrees.com, pristupljeno 10. maja 2015.</ref>
<ref name="jan">Smith, Ian. ''[http://www.ingentaconnect.com/content/iabse/report/2006/00000092/00000007/art00002 Reaching for the limits with timber construction].'' IABSE Symposium Report. vol. 92. br. 7. International Association for Bridge and Structural Engineering, 2006, str. 9-16(8)</ref>
<ref name="arissib">Kobak, K. I., et al. ''Vulnerability and adaptation of the larch forest in eastern Siberia to climate change.'' Water, air, and soil pollution 92.1-2 (1996): str. 119-127. {{doi|10.1007/BF00175558}}</ref>
}}