Razlika između verzija stranice "Carl von Linné"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m clean up, replaced: → (175) using AWB
Red 1:
{{Infokutija osoba
| ime = Carl von Linné
| slika = Carl von Linné.jpg
| alt_slike =
|width=350
| opis = Carl von Linné
| ime_pri_rođenju =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1707|05|23}}
| mjesto_rođenja = [[Råshult]], Stenbrohult, [[Švedska]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1778|01|10|1707|05|23}}
| mjesto_smrti = Hammarby (blizu [[Uppsala|Uppsale]]), Švedska
| nacionalnost =
| druga_imena =
| zanimanje =
| alma_mater =Lunds universitet <br> Uppsala universitet <br > Universitetet i Harderwijk<br>Teza: ''Dissertatio medica inauguralis in qua exhibetur hypothesis nova de febrium intermittentium causa''
| poznat_po = [[Binomna nomenklatura]]<br>[[Biološka klasifikacija]]<br>[[Taksonomija]]
| značajni_radovi = ''Systema Nature''<br>''Phylosophia Botanica''<br>''Fundamenta Botanica''<br> ''Bibliotheca Botanica''
| supružnik =
| nagrade = Vitez Polarne Zvijezde
Red 32:
Prikupljene rezultate istraživanja objavio je u nekoliko tomova. U vrijeme njegove smrti, bio je jedan od najpriznatijih naučnika u Evropi.
Švajcarski filozof [[Jean-Jacques Rousseau]] je poslao poruku: ''“Reci mu da znam da nije postojao veći čovjek na zemlji"''. Njemački pisac Johann [[Wolfgang von Goethe]] je napisao: ''"Sa izuzetkom [[Shakespeare]]a i [[Spinoza|Spinoze]], znam da niko među nama više ne živi neko, koji me je držao još pod tako jakim uticajem“''. Švedski autor [[Augusta Strindberga]] je napisao: ''“Linnaeus je u stvarnosti bio pjesnik kojem se dogodilo da postane prirodnjak“''. Između ostalih komplimenata, Linnaeusa je pominjan i kao ''Princeps botanicorum'' (princ botaničara), "Plinije sjvera" i "Drugi Adam". Također je smatran jednim od osnivača moderne [[ekologija|ekologije]].
 
U [[botanika|botanici]], Linnaeusova autorska skraćenice je '''L'''., koja se koristi da ga označi autoritetom za imena vrsta. U starijim publikacijama, ponekad se nalazi i skraćenica ''Linn''. Linnaeusova ostavština je i [[holotip]] (uzorak tipa) za vrstu ''Homo sapiens'', jer nakon usvajanja [[Međunarodni kodeks zoološke nomenklature|Međunarodnog kodeksa zoološke nomenklature]], jedini poznati primjerak bio njegov opis.<ref>{{cite book|last1=Thomson|first1=Thomas|title=History of the Royal Society From Its Institution to the End of the Eighteenth Century|year=2011|origyear=1812|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge (UK)|isbn=978-1-108-02815-8|page=35|url=https://books.google.co.in/books?id=DUlt0htkZZgC&pg}}</ref><ref name="Blunt15-16">[[#Blunt|Blunt (2004)]], pp. 15–16.</ref><ref name="Stöver5">[[#Stöver|Stöver (1794)]], p. 5.</ref> <ref name="Blunt16">[[#Blunt|Blunt (2004)]], p. 16.</ref><ref name="Stöver5-6">[[#Stöver|Stöver (1794)]], pp. 5–6.</ref><ref>Carl von Linnés betydelse såsom naturforskare och läkare : skildringar utgifna af Kungl. Vetenskapsakademien i anledning af tvåhundraårsdagen af Linnés födelse ([http://runeberg.org/linne200ar/linnebotan/0007.html source])</ref><ref name="Blunt17-18">[[#Blunt|Blunt (2004)]], pp. 17–18.</ref><ref name="Stöver8-11">[[#Stöver|Stöver (1794)]], pp. 8–11.</ref>
 
== Biografija ==
Red 41:
Godinu dana nakon rođenja Carla Linnaeusa, njegov djed Samuel Brodersonius je umro, a njegov otac Nils postao rektor Stenbrohulta. Carl je imao jednog brata, Samuela (koji će na kraju uspjeti da , kao i njihov otac, kao rektor Stenbrohulta, napiše priručnik o [[pčelarstvo|pčelarstvu]]).
Čak i u svojim ranim godinama, činilo se da ima naklonost za biljke, posebno cvijeće. Kad god je bio uznemiren, dobio je cvijet, koji ga je odmah smirivao. Nils je provodio mnogo vremena u svom vrtu i često pokazaivao cveće i Carlu govorio njihova imena. Ubrzo je dječak dobio svoje parče zemlje, gdje je mogao gajiti [[biljke]].
 
Carlov otac bio je prvi među precima koji je usvojio trajno prezime. Prije toga,u skandinavskih zemaljama, korišten je [[patronimija|patronimski]] sistem imenovanja po ocu. Njegov otac je dobio prezime Ingemarsson jer je njegov otac bio Ingemar Bengtsson. Kada je Nils primljen na ''Universitet u Lundu'', morao je da upiše ime porodice. Usvojio je latinski naziv Linnaeus, prema gigantskoj [[lipa|lipi]] (ili lipama), [[švedski jezik|švedski]] ''lind'', koje su rasle na porodičnom imanju. To ime je napisano sa ligaturom æ . Kad je Carl rođen, imenovan je kao Carl Linnaeus, po prezimenu njegovog oca. Sin se uvijek se pisao sa ligaturom ''ae'', kako u rukopisanim dokumentima, tako i u publikacijama. Carlov patronimik bi bio Nilsson, tj zvao bi se Carl Nilsson Linnaeus.
=== Rano obrazovanje ===
Linnaeusov otac ga je u ranoj dobi počeo podučavati u osnovama latinskog jezika, religije i geografije. Kada je Linnaeus imao sedam godina, Nils je odlučio da za njega angažira tutora. Roditelji su izabrali Johana Telandera, sina lokalnog Yeomana. Linnaeus ga nije volio, pišući u svojoj autobiografiji da je Telander "bolje znao ugasiti talente djeteta nego ih razvijati".
Dvije godine nakon što je počelo podučavanje, upućen je u Nižu [[gimnazija|gimnaziju]] u Växjöu, [[1717]]. Linnaeus je rijetko učio, a često išao na selo da traže biljke. Došao je do zadnje godine u Osnovnoj školi kada je imao petnaest godina. Uočio ga je direktor, Daniel Lannerus, koji je bio također zainteresiran za botaniku. Lannerus je primijetio Linnaeusov interes u botanici i dao mu dio svog vrta.
Linnaeus je [[1724]]. pošao u Växjö Katedralskola, gdje je studirao uglavnom [[grčki jezik|grčki]] i [[hebrejski jezik]], [[teologija|teologiju]] i [[matematika|matematiku]], nastavni plan i program dizajniran za dječake koji se pripremaju za svećenika. U posljednjih godinu dana u gimnaziji, Linnaeusov otac je posjetio profesore da pita kako napreduje učenje njegovog sina. Na njegovo zaprepašćenje, većina je rekla da dječak nikada neće postati naučnik. Jedino je Rothman i inače vjerovao da bi Linnaeus mogao imati budućnost u medicini. Doktor je ponudio da Linnaeus živi sa njegovom porodicom u Växjöu i da ga podučava u [[fiziologija|fiziologiji]] i botanici. Nils je prihvatio ovu ponudu.
 
=== Studij ===
Red 58:
Profesor [[Kilian Stobæus]], naučnik o prirodi, [[ljekar]] i [[historičar]], ponudio je Linnaeusu podučavanje i smještaj, kao i korištenje njegove biblioteke, koja je uključivala mnoge knjige iz botanike. Također je studentu dao besplatan ulaz na njegova predavanja. U slobodno vrijeme, Linnaeus je istraživao floru Županije, zajedno sa studentima koji su imali iste interese.
 
==== Uppsala ====
U augustu [[1728]], Linnaeus je odlučio da ode na ''Uppsala University'' po savjet Rothmana, koji je vjerovao da će biti bolji izbor ako Linnaeus studira i medicinu i botaniku. Rothman je preporučio dva profesora koji su predavali na Medicinskom fakultetu u Uppsali: Olofa Rudbecka Mlađeg i Larsa Roberga. Iako su Rudbeck i Roberg bili nesumnjivo dobri profesori, do tada su bili stariji i nisu bili toliko zainteresirani za nastavu. Rudbeck više nije držao javna predavanja, a imao je druge koji su stajali uz njega. Predavanja iz botanike, [[zoologija|zoologije]], [[farmakologija|farmakologije]] i [[anatomija|anatomije]] nisu bila na najboljem nivou. U Uppsali, Linnaeus je upoznao novog dobrotvora, Olofa Celzijusa , koji je bio profesor teologije i botaničar amater. On je primio Linnaeusa u svoj dom i dozvolio da skoristi njegovu biblioteku, koja je bila jedna od najbogatijih botaničkih biblioteke u Švedskoj.
[[Datoteka:Syst-sex.jpg|mini|desno|260px|Prašnici i tučkovi 24 razreda biljaka]]
Red 68:
One gradove u kojima je radio izvan Švedske, Linnaeus je posjetio samo u periodu [[1735]].-[[1738]].
Po povratku u Uppsalu, Linnaeusov odnos sa Nilsom Rosénom se pogoršao, pa je rado prihvatio poziv studenta Claesa Sohlberga da provede Božićni odmor u Falunu sa Sohlbergovom porodicom Sohlbergov otac je bio rudarski inspektor, pa ga je Linnaeus posjetio u rudniku, u blizini Faluna. Sohlbergov otac je predložio Linnaeusu da povede njegovog sina u [[Holandija|holandsku]] Republiku i dalje ga tamo podučava za godišnju platu. U to vrijeme, holandska Republika je bila jedno od najpoštovanijih mjesta za proučavanje prirodne historije i zajedničko mjesto Šveđana za njihove doktorske studije. Linnaeus, koji je bio zainteresiran za oba prijedloga, prihvaća ponudu.
Kada Linnaeus stigao Harderwijk , odmah je počeo raditi na sticanju diplome. U to vrijeme, Harderwijk je poznat po dodjeli "instant" akademskih zvanja, nakon svega sedam dana. Odmah je predao tezu o uzroku [[malarija|malarije]], koju je napisao u Švedskoj, i potom je branio uz javnu raspravu. Njegova disertacija, podnijeta je 23. juna, pod nazivom ''Dissertatio medica inauguralis in qua exhibetur hypothesis nova de febrium intermittentium causa'' ("Svečana teza u medicini, u kojoj je predstavljenA nova hipoteza o uzroku prekida groznice"). Zaključio je da se malarija javlja samo na mjestima gdje je zemljište bogato s glinom. Kako je danas poznato, bio je u pravu o uzroku, ali nije imao mikroskop da dovoljno dobro vidi malarijske [[parazit]]e, koje su širili komarci u vodi u lokvama u brazdama. Ali bio je u pravu u predviđanju da je [[tradicionalna kineska medicin]]a , uključujući upotrebu [[pelin]]a (rod ''Artemisia''), potencijalni izvor lijeka za malariju. ([[Artemizinin]]i , izvedeni iz pelina, su sada glavni lijek za malariju.)
 
Sljedeći korak je da bio usmeni ispit i dijagnoza za pacijenta. Nakon manje od dvije sedmice, uzeo je diplomu i postao doktor, u dobi od 28 godina. Tokom ljeta, Linnaeus je sreo prijatelja iz Uppsale, Petera Artedija. Prije odlaska iz Uppsale, Artedi i Linnaeus su odlučili da, ako jedan od njih da umre, preživjeli završi posao onog drugog. Deset sedmica kasnije, Artedi se utopio u jednom od kanala u [[Amsterdam]]u, a njegov nedovršeni rukopis o klasifikaciji riba je ostao Linnaeusu da ga završi.
 
== Objavljivanje ''Systema Naturae'' ==
Jedan od prvih naučnika sa kojima se Linnaeus sasta0 u Holandiji bio je [[Johan Frederik Gronovius]], kojem je Linnaeus pokazao jedan od nekoliko rukopisa koje je donio sa sobom iz Švedske. Rukopis je opisivao novi sistem klasifikacije biljaka. Kada ga je Gronovius vidio, bio je vrlo impresioniran i ponudio da pomogne platiti štampanje. Uz dodatni novčani doprinos škotskog doktora Isaaca Lawsona, rukopis je objavljen kao ''Systema Naturae'' ([[1735]].).
 
U Holandiji se upoznao i s jednim od najuglednijih ljekara i holandskih botaničara [[Herman Boerhaave|Hermanom Boerhaaveom]], koji je pokušao ubijediti Linnaeusa da tamo gradi karijeru. Boerhaave mu je ponudio put u Južnu Afriku i Ameriku, ali je Linnaeus odbio, navodeći da ne bi podnio vrućine. Umjesto toga, Boerhaave ga je uvjerio da treba posjetiti botaničara [[Johannes Burman|Johannesa Burmana]] . Nakon posete, Burman, impresioniran znanjem njegovim gosta, odlučio je Linnaeus treba da ostane s njim tokom zime. Tokom tog boravka, Linnaeus je pomogao Burmanu u radu na ''Thesaurus Zeylanicus''. Burman je zauzvrat pomogao Linnaeusu u radu na knjigama: ''Fundamenta Botanica'' i ''Bibliotheca Botanica''.
 
== Rektor Univerziteta u Uppsali ==
U [[1750]]., Linnaeus je postao rektor Univerziteta u Uppsali, počevši tako stvaralački period tamo gdje su cijenjene prirodne nauke. Možda je najvažniji doprinos koji je dao tokom svog službovanja u Uppsali bio predavački; mnogi njegovi učenici otputovali su u razna mjesta u svijetu da prikupljaju botaničke uzorke. Najbolje od tih studenata, Linnaeus prozvao svojeim "apostolima". Njegova predavanja su bila vrlo popularna i često su održavana u Botaničkom vrtu. Pokušao je naučiti studente da misle svojom glavom i ne vjeruju nikome, ni njemu. Još popularnije od predavanja, bile su botaničke ekskurzije, koje su organizirane svake subote tokom ljeta, kada su Linnaeus i njegovi učenici istraživali [[flora|floru]] i [[fauna|faunu]] u blizini Uppsale.
==''Philosophia Botanica''==
''Philosophia Botanica'', Linnaeus je objavio [[1751]]. Knjiga sadrži kompletan pregled sistema taksonomije koju je koristio u svojim ranijim radovima. Također sadrži informacije i o tome kako se vodi dnevnik rada i zapažanja na putovanjima i kako da se održava botanički vrt.
 
== ''Nutrix Noveca''==
[[Datoteka:Nutrix_noverca.jpg|mini|desno|260px|Korice ''Nutrix Noverca'' ([[1752]].)]]
 
U Linnaeusovo vrijeme, bilo je normalno za žene više klase da imaju [[dojilja|dojilje]] za svoje bebe. Linnaeus se pridružio kampanji za okončanje ove prakse u Švedskoj i promovirao dojenje majke. Tako je [[1752]]. objavio tezu uz Fredericka Lindberga, ljekara-studenta, na osnovu svojih iskustava. U tradiciji tog perioda, ova disertacija je u suštini imala smisao predsjedavajućeg recenzenta (''prases'') za izlaganje koje je imao student. Linnaeusova 'disertacija' je prevedena na [[francuski jezik]] (J. E. Gilibert) u [[1770]]., kao ''La Nourrice marâtre, ou disertacija sur les apartmana funestes du nourrisage Mercenaire''. Linnaeus je predložio da bi djeca mogla apsorbirati ličnost svojih dojilja kroz mlijeko. Divio se praksi brige o djeci kod [[Laponac]]a i naglasio kako su im zdrave bebe, u odnosu na one Evropljane koji su zaposlili dojilje. Pomenuo je i poređenje sa ponašanjem divljih životinja i naglasio kako nijedna od njih ne uskraćuje novorođenčadi majčino mlijeko. Mislio je da je njegov aktivizam odigrao ulogu u njegovom izboru termina ''Mammalia'' za klasu organizama.
 
== ''Species Plantarum'' ==
Red 95:
 
== Glavne publikacije ==
*''Systema Naturae'' je štampana u Hlandiji, [[1735]]. Rad je imao dvanaest stranica. Do trenutka kada je dostigla svoj 10. izdanje, [[1758]]., ta klasifikacija je obuhvatila 4.400 vrsta životinja i 7.700 vrsta biljaka. U njoj su uglavnom korištena, za to vrijeme, glomazna imena, kao što su ''Physalis annua ramosissima'', ''Ramis angulosis glabris'', ''Foliis dentato-serratis''. Dopunjena su konciznom i sada poznatom "binomialnom nomenklaturom", sastavljenom od generičkiog naziva, uz koji slijedi određujući epitet, kao npr. ''Homo sapiens''. Druga (pridjevska) oznaka je služila kao '''opis'' vrste (=razuimni, umni). Imena i sadržaj viših kategorija su građena i raspoređena na jednostavan i uredan način. Iako je sistem, sada poznat kao [[binomna nomenklatura]] djelomično bio razvijen (vidi: braća [[Gaspard Bauhin]] i [[Johann Bauhin]]) skoro 200 godina ranije, Linnaeus je bio prvi koji ga koristi dosljedno u cijelom radu, uključujući monospecijske rodove, a može se reći da je to definitivno popularizirao u naučnoj zajednici.
Nakon slabljenja zdravlja, Linnaeus, u ranim 1770.-tim godinama, objavljivanje izdanja ''Systema Naturae'' u dva različita pravca. Pomaže da još jedan švedski naučnik, [[Johan Andreas Murray]] odvojeno izda sekciju ''Regnum Vegetabile'' ([[1774]].), kao ''Sistema Vegetabilium'', zbunjujuće označenu kao 13. izdanje. U međuvremenu se 13. izdanje čitavog ''Sistema'' pojavilo i u dijelovima, između [[1788]]. i [[1793]]. To je bio preko ''Systema Vegetabilium da Linnaeus'', pa je Lineov rad postao poznat u i u Engleskoj, nakon njegovog prijevoda sa latinskog, koji je priredilo Botaničko društvo Lichfield (1783-1785).
 
Ostala glavna Lineova djela su:
Red 113:
 
== Lineovska taksonomija ==
[[Datoteka:Linnaeus - Regnum Animale (1735).png|mini|desno|260px|Prikaz životinjskog carstva (''Regnum Animale'') iz 1. izdanja ''Systema Naturæ'' ([[1735]].)]]
{{Glavni|Taksonomija}}
Glavni Linneausov doprinos nauci je uspostavljanje univerzalno prihvaćenih konvencija za imenovanje organizama jer njegova taksonomipredstavlja polazište suvremene [[binarna nomenklatura|dvočlane nomenklature]].<ref name="Reveal 1993 p. 160-161">[[#Reveal|Reveal & Pringle (1993)]], p.&nbsp;160–161.</ref> Tokom 18. stoljeća šire se znanja iz prirodne historije, kada je Linnaeus razvio ono što je postalo poznato kao ''Lineovska taksonomija''; sistem [[naučna klasifikacija|naučne klasifikacije]] se sada široko koristi u svim [[biologija| biološkim naukama]]. Prethodni zoolog [[Rumphius]] ([[1627]].-[[1702]].) u ovoj oblasti je sastavio klasifikacijski sistem, koji je bio, više ili manje, približan Lineovom, a njegovi materijali su doprinijeli kasnijem razvoju binomne naučne klasifikacije po Linnaeusu.<ref>{{cite book |last=Monk, |first=K.A. |author2=Fretes, Y. |author3=Reksodiharjo-Lilley, G. |title=The Ecology of Nusa Tenggara and Maluku |publisher=Periplus Editions Ltd. |year=1996 |page=4|location=Hong Kong |isbn=962-593-076-0}}</ref>
 
Lineovov sistem klasifikovani prirode unutar [[hijerarhija ugnježđenja|hijerarhuje ugnježđenja]], počiva na tri [[carstvo (biologija) |carstva]]. Carstva su bila podijeljena u klase, a one u redove, a odatle u rodove, koji su bili podijeljeni u vrste.<ref>[[#Simpson|Simpson (1961)]], p.&nbsp;16–19.</ref> Ispod ranga vrste ponekad je prepoznavao niže [[takson]]e (neimenovanog) [[taksonomski rang | ranga]]. Oni su u međuvremenu dobili standardizirana imena kao što su ''[[sorta (botanika)|sorta]]'' – u botanici ''[[rasa]]'' – u zoologiji. Moderna taksonomija uključuje i rang [[porodica (biologija) | porodica]] (između [[red (biologija)|reda]] i [[rod (biologija)|roda]]), a rang [[koljeno (bilogija)|koljeno]] između carstva i klase, koje nisu bile prisutne u Linnaeusovom originalnom sistemu.<ref name="Davis 1973 p. 17">[[#Davis|Davis & Heywood (1973)]], p. 17.</ref>
 
Linnaeusove grupe su zasnovane na '''zajedničkim''' fizičkim [[karakteristika]]ma, a ne samo na razlikama.<ref name="Davis 1973 p. 17"/> Od njegovih većih grupa, i dalje su u upotrebi samo one za životinje, a njihovo grupiranje samo je značajno promijenilo koncepciju, kao što su načela na kojum je bazirano. Ipak, Linnaeus je zaslužan za uspostavljanje ideje o hijerarhijskoj strukturi klasifikacije koja se zasniva na uočenim karakteristikama i poštovanju prirodnih odnosa.<ref name="Reveal 1993 p. 160-161"/><ref>[[#Simpson|Simpson (1961)]], p.&nbsp;56–57.</ref> Iako su se podrazumijevajući detalji u vezi sa onim što se smatra da su naučno "uočljive karakteristike" promijenili sa širenjem znanja (naprimjer, [[DNK|sekvenciranje DNK]], koje je bilo nedostupno u Linnaeusovo vrijeme, pokazala se kao sredstvo i značajan alat za klasifikaciju živećih organizama i uspostavljanje njihovih [[Flogenetika | evolucijskih veza i odnosa]]), osnovni princip je ostavio svoj trag.
== Pogled na čovječanstvo ==
Red 125:
 
=== ''Anthropomorpha''===
Počinjući prvo izdanje ''Systema Naturae'', Linnaeus je klasificirao ljude među [[primat]]e (kako su kasnije nazvani). Tokom boravka u Hartekampu, imao je priliku da ispita nekoliko majmuna i istakao sličnosti između njih i čovjeka. Naglasio je da u osnovi imaju istu anatomiju, a izuzev [[govor]]a, nije našao druge razlike. Frängsmyr ''et al.'' (1983) citiraju Linnaeusa, objašnjavajući da stvarne su razlika nužno odsutne iz njegovog sistema klasifikacije, ako to nisu bile [[morfologija (biologija) | morfološke]] karakteristike: ''"Ja dobro znam šta je sjajno velika razlika koja postoji [između] čovjeka i '' beštije'' (doslovno, "zvijer", to jest, ne-ljudska životinja) kad ih gledam iz ugla [[moral]]nosti. Čovjek je životinja za koju je [[Kreator]] vidio da se uklapa u čast s takvim veličanstvenim [[um]]om i podrazumijevajuće usvojenim sposobnostima koje ga pripremaju za plemenitiji život"'', <ref>https://books.google.com/books?id=wIkOAAAAQAAJ&pg=PA179#v=onepage&q&f=false books.google.com.</ref> među kojima Linnaeus navodi značajan kapacitet za uočavanju uzroka, kao i razlikovanje karakteristika ljudi.
 
Ovaj dio Lineove klasifikacije je pretrpilo kritiku drugih, tada poznatih biologa, kao što su [[Johan Gottschalk Wallerius]], [[Jacob Theodor Klein]] i [[Johann Georg Gmelin]] na terenu da je nelogično da se čovjek opiše kao "čovjekoliki".<ref>{{cite web |url=http://linnaeus.c18.net/Letters/display_txt.php?id_letter=L0759 |author=Johann Georg Gmelin |title=Letter to Carl Linnaeus |date=30 December 1746 |location=St. Petersburg, Russia |work=The Linnean Correspondence |accessdate=4 October 2011 |id=L0759}}</ref><ref>{{cite web |url=http://linnaeus.c18.net/Letters/display_txt.php?id_letter=L0783 |author=Carl Linnaeus |title=Letter to Johann Georg Gmelin |date=25 February 1747 |location=Uppsala, Sweden |work=The Linnean Correspondence |accessdate=4 October 2011 |id=L0783}}</ref><ref>[http://linnaeus.c18.net/mss_combine/UUB/L-GmelinJG/L0783-a-150-02.jpg JPG]</ref><ref>http://groups.google.com/group/talk.origins/browse_thread/thread/39a07ac72ab23aed/</ref><ref>Slotkin|Slotkin (1965)]], [https://books.google.com/books?id=wIkOAAAAQAAJ&pg=PA180#v=onepage&q&f=false p. 180].|group=note}}</ref>
 
Ostali koji slijede su bili skloniji davanju ljudima posebnog mjesta u klasifikaciji. [[Johann Friedrich Blumenbach]] je u prvom izdanju svoje knjige ''Manual of Natural History'' ([[1779]].), predložio da se primati podijele u ''Quadrumana'' (četveroruki, odnosno repati i bezrepi majmuni ) i ''Bimana'' (dvoruki, odnosno ljudi). Ovo su preuzeli i neki drugi ugledni prirodnjaci, prije svih [[Georges Cuvier]]. Neki su podigli razliku čak na razinu [[red (biologija)|reda]]. Međutim, mnoga zajednička obilježja ljudi i drugih primata – a posebno [[veliki majmuni|velikih majmuna]] – jasno je pokazala da razlike nemaju naučni smisao. [[Charles Darwin]] je u ''Porijeklu čovjeka''...[[1871]]. napisao:
{{Citat|"Veći broj prirodnjaka koji uzimaju u obzir cijelu strukturu čovjeka, uključujući i njegove mentalne sposobnosti, prati Johanna Friedricha Blumenbacha i Georgesa Cuviera, te su stavljili čovjeka u poseban red, pod naslovom ''Bimana'', a samim tim i na jednakost s redovima ''Quadrumana'', ''Carnivora'', itd. Mnogi naši nedavni najbolji prirodnjaci su ponavljali onaj pogled koje je prvi predložio Linnaeus, a koji je tako izvanredan u svojoj mudrosti, i stavlli čovjeka u isti red sa ''Quadrumana'', pod nazivom ''Primata''. Pravda ovog zaključka će biti priložena: na prvom mjestu, moramo imati na umu komparativne beznačajnosti razvijenosti mozga u čovjeka, za klasifikaciju i da je snažno obilježena razlika između lobanje čovjeka i ''Quadrumana'' (u zadnje vrijeme insistira Theodor Ludwig Wilhelm Bischoff , Christoph Theodor Aeby, i drugi), očigledno proizlaze iz njihovog različito razvijenog mozga. Na drugom mjestu, moramo imati na umu da su skoro sve druge i važnije razlike između čovjeka i ''Quadrumana'' očigledno po svojoj prirodi adaptacijske, a odnose se uglavnom na uspravan položaj čovjeka; kao što je struktura ruku, stopala, i karlice, zakrivljenost kičme, i položaj glave."}}
[[Datoteka:Antropomorpha12c.png|mini|desno|260px|Detalji iz 6. izdanja ''Systema Naturae'' ([[1748]].) koji opisuju ''[[Anthropomorpha|Ant[h]ropomorpha]]'' sa podjelom između''Homo'' ''Simia'']]
Pokazalo se da su, u to pogledu, teološki problemi dvostruki: prvo, svrstavanje čovjeka u isti nivo kao i repatog ili bezrepog majmuna će smanjiti njegov duhovno viši položaj, za koji čovjek pretpostavlja da se nalazi u velikom lancu bića, i drugo, zato što [[Biblija]] kaže da je čovjek stvoren na sliku [[Bog]]a<ref>Genesis, 1:26–1:27: 9</ref> ([[teomorfizam]]). Ako repati/bezrepi majmuni i ljudi nisu bili jasno i zasebno stvoreni, to bi značilo da su i oni nastali u liku Boga. To je nešto što mnogi nisu mogli prihvatiti.<ref name="Frängsmyr171-172">[[#Frängsmyr|Frängsmyr ''et al.'' (1983)]], pp. 171–172.</ref> Sukob između [[pogled na svijet|pogleda na svijet]], još uvijek traje, [[kontroverza stvaranje-evolucija]], ozbiljnoje počeo sa objavljivanjem knjige ''Porijeklo vrsta...'' [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], [[1859]].
 
Nakon takve kritike, Linnaeus je smatrao da je potrebno da se jasnije odredi. U 10. izdanju ''Systema Naturae'' je predstavio nove termine, uključujući i '' Mammalia'' i ''Primati'', od kojih se potonji može zamijeniti sa ''Anthropomorpha''<ref name="Frängsmyr175">[[#Frängsmyr|Frängsmyr ''et al.'' (1983)]], p. 175.</ref>, a ljudima je dao puno binominalno ime ''Homo sapiens''.<ref name="Blunt8">[[#Blunt|Blunt (2004)]], p. 8.</ref> Nova klasifikacija dobila je manje kritika, ali mnogi prirodni istoričari su i dalje vjerovali da je degradirao ljude sa njihovog bivšeg mjesta vladara nad prirodom, a toga nije bilo. Linnaeus je vjerovao da čovjek biološki pripada životinjskom carstvo i morao je biti u njega uključen.
 
== Također pogledajte ==
Red 173:
* {{cite book |last=Stafleu |first=Frans A. |authorlink=Frans Stafleu |year=1971 |title=Linnaeus and the Linnaeans: the Spreading of their Ideas in Systematic Botany, 1735–1789 |location=Utrecht |publisher=International Association for Plant Taxonomy |isbn=978-90-6046-064-1 |ref=Stafleu}}
* {{cite journal |last=Stearn |first=W. T. |authorlink=William T. Stearn |year=1959 |title=The Background of Linnaeus' Contributions to the Nomenclature and Methods of Systematic Biology |journal=Systematic Zoology |volume=8 |issue=1 |pages=4–22 |ref=Stearn |doi=10.2307/2411603}}
* {{cite book |last=Stöver |first=Dietrich Johann Heinrich |title=The life of Sir Charles Linnæus |url=https://books.google.com/?id=ogwXAAAAYAAJ |editor=Joseph Trapp |year=1794 |publisher=Library of Congress |location=London |oclc = 5660395 |ref=Stöver}}
* {{cite book |author1=Van den Hoek, C. |author2=D. G. Mann |author3=H. M. Jahns |last-author-amp=yes |year=2005 |title=Algae: An Introduction to Phycology |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-521-30419-1 |ref=Hoek}}
* {{cite journal |last=Veitch |first=H. J. |authorlink=Harry Veitch |year=1897 |title=''Nepenthes'' |journal=Journal of the Royal Horticultural Society |volume=21 |issue=2 |pages=226–262 |ref=Veitch}}
* {{cite book |title=The Evolution of Modern Humans in Africa: a Comprehensive Guide |last=Willoughby |first=Pamela |year=2007 |publisher=AltaMira Press |isbn=978-0-7591-0119-7 |ref=Willoughby}}
Red 207:
* Linnaeus was depicted by Jay Hosler in a parody of ''Peanuts'' titled "[http://www.jayhosler.com/Charlie.jpg Good ol' Charlie Darwin]".
* [http://www.nature.com/nature/journal/v446/n7133/index.html 15 March 2007 issue] of ''Nature'' featured a picture of Linnaeus on the cover with the heading "Linnaeus's Legacy" and devoted a substantial portion to items related to Linnaeus and Linnaean taxonomy.
* [http://blogs.discovermagazine.com/loom/2010/03/06/what-is-man-science-tattoo/ definition of the order Primates] mentioned by Carl Zimmer
* ''[[Ginkgo biloba]]'' [http://www.xs4all.nl/~kwanten/harderwijk.htm tree at the University of Harderwijk], said to have been planted by Linnaeus in 1735
{{Biologija}}
Red 229:
[[Kategorija:Botanička nomenklatura]]
[[Kategorija:Botaničari]]
[[Kategorija:Historijske definicije rase]]
[[Kategorija:Članovi Pruske akademije nauka]]
[[Kategorija:Članovi Francuske akademije nauka]]