Razlika između verzija stranice "Carl von Linné"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m clean up, replaced: → (175) using AWB |
|||
Red 1:
{{Infokutija osoba
| ime
| slika
| alt_slike
|width=350
| opis
| ime_pri_rođenju
| datum_rođenja
| mjesto_rođenja
| datum_smrti
| mjesto_smrti
| nacionalnost
| druga_imena
| zanimanje
| alma_mater =Lunds universitet <br> Uppsala universitet <br > Universitetet i Harderwijk<br>Teza: ''Dissertatio medica inauguralis in qua exhibetur hypothesis nova de febrium intermittentium causa''
| poznat_po
| značajni_radovi
| supružnik =
| nagrade = Vitez Polarne Zvijezde
Red 32:
Prikupljene rezultate istraživanja objavio je u nekoliko tomova. U vrijeme njegove smrti, bio je jedan od najpriznatijih naučnika u Evropi.
Švajcarski filozof [[Jean-Jacques Rousseau]] je poslao poruku: ''“Reci mu da znam da nije postojao veći čovjek na zemlji"''. Njemački pisac Johann [[Wolfgang von Goethe]] je napisao: ''"Sa izuzetkom [[Shakespeare]]a i [[Spinoza|Spinoze]], znam da niko među nama više ne živi neko, koji me je držao još pod tako jakim uticajem“''. Švedski autor [[Augusta Strindberga]] je napisao: ''“Linnaeus je u stvarnosti bio pjesnik kojem se dogodilo da postane prirodnjak“''. Između ostalih komplimenata, Linnaeusa je pominjan i kao ''Princeps botanicorum'' (princ botaničara), "Plinije sjvera" i "Drugi Adam". Također
U [[botanika|botanici]], Linnaeusova autorska skraćenice je '''L'''., koja se koristi da ga označi autoritetom za imena vrsta. U starijim publikacijama, ponekad se nalazi i skraćenica ''Linn''. Linnaeusova ostavština je i [[holotip]] (uzorak tipa) za vrstu ''Homo sapiens'', jer nakon usvajanja [[Međunarodni kodeks zoološke nomenklature|Međunarodnog kodeksa zoološke nomenklature]], jedini poznati primjerak bio njegov opis.<ref>{{cite book|last1=Thomson|first1=Thomas|title=History of the Royal Society From Its Institution to the End of the Eighteenth Century|year=2011|origyear=1812|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge (UK)|isbn=978-1-108-02815-8|page=35|url=https://books.google.co.in/books?id=DUlt0htkZZgC&pg}}</ref><ref name="Blunt15-16">[[#Blunt|Blunt (2004)]], pp. 15–16.</ref><ref name="Stöver5">[[#Stöver|Stöver (1794)]], p. 5.</ref>
== Biografija ==
Red 41:
Godinu dana nakon rođenja Carla Linnaeusa, njegov djed Samuel Brodersonius je umro, a njegov otac Nils postao rektor Stenbrohulta. Carl je imao jednog brata, Samuela (koji će na kraju uspjeti da , kao i njihov otac, kao rektor Stenbrohulta, napiše priručnik o [[pčelarstvo|pčelarstvu]]).
Čak i u svojim ranim godinama, činilo se da ima naklonost za biljke, posebno cvijeće. Kad god je bio uznemiren, dobio je cvijet, koji ga je odmah smirivao. Nils je provodio mnogo vremena u svom vrtu i često pokazaivao cveće i Carlu govorio njihova imena. Ubrzo je dječak dobio svoje parče zemlje, gdje je mogao gajiti [[biljke]].
Carlov otac bio je prvi među precima koji je usvojio trajno prezime. Prije toga,u skandinavskih zemaljama, korišten je
=== Rano obrazovanje ===
Linnaeusov otac ga je
Dvije godine nakon što je počelo podučavanje, upućen je u Nižu [[gimnazija|gimnaziju]] u Växjöu, [[1717]]. Linnaeus je rijetko učio, a često išao na selo da traže biljke. Došao je do zadnje godine u Osnovnoj školi kada je imao petnaest godina. Uočio ga je direktor, Daniel Lannerus, koji je bio također zainteresiran za botaniku. Lannerus je primijetio Linnaeusov interes u botanici i dao mu dio svog vrta.
Linnaeus je [[1724]]. pošao u Växjö Katedralskola, gdje je studirao uglavnom [[grčki jezik|grčki]] i [[hebrejski jezik]], [[teologija|teologiju]] i [[matematika|matematiku]], nastavni plan i program dizajniran za dječake koji se pripremaju za svećenika. U posljednjih godinu dana u gimnaziji, Linnaeusov otac je
=== Studij ===
Red 58:
Profesor [[Kilian Stobæus]], naučnik o prirodi, [[ljekar]] i [[historičar]], ponudio je Linnaeusu podučavanje i smještaj, kao i korištenje njegove biblioteke, koja je uključivala mnoge knjige iz botanike. Također je studentu dao besplatan ulaz na njegova predavanja. U slobodno vrijeme, Linnaeus je istraživao floru Županije, zajedno sa studentima koji su imali iste interese.
==== Uppsala ====
U augustu [[1728]], Linnaeus je odlučio da ode na ''Uppsala University'' po savjet Rothmana, koji je vjerovao da će biti bolji izbor ako Linnaeus studira i medicinu i botaniku. Rothman je preporučio dva profesora koji su predavali na Medicinskom fakultetu u Uppsali: Olofa Rudbecka Mlađeg i Larsa Roberga. Iako su Rudbeck i Roberg bili nesumnjivo dobri profesori, do tada su bili stariji i nisu bili toliko zainteresirani za nastavu. Rudbeck više nije držao javna predavanja, a imao je druge koji su stajali uz njega. Predavanja iz botanike, [[zoologija|zoologije]], [[farmakologija|farmakologije]] i [[anatomija|anatomije]] nisu bila na najboljem nivou. U Uppsali, Linnaeus je upoznao novog dobrotvora, Olofa Celzijusa , koji je bio profesor teologije i botaničar amater. On je primio Linnaeusa u svoj dom i dozvolio da skoristi njegovu biblioteku, koja je bila jedna od najbogatijih botaničkih biblioteke u Švedskoj.
[[Datoteka:Syst-sex.jpg|mini|desno|260px|Prašnici i tučkovi 24 razreda biljaka]]
Red 68:
One gradove u kojima je radio izvan Švedske, Linnaeus je posjetio samo u periodu [[1735]].-[[1738]].
Po povratku u Uppsalu, Linnaeusov odnos sa Nilsom Rosénom se pogoršao, pa je rado prihvatio poziv studenta Claesa Sohlberga da provede Božićni odmor u Falunu sa Sohlbergovom porodicom Sohlbergov otac je bio rudarski inspektor, pa ga je Linnaeus posjetio u rudniku,
Kada Linnaeus stigao Harderwijk ,
Sljedeći korak je da bio usmeni ispit i dijagnoza za pacijenta. Nakon manje od dvije sedmice, uzeo je diplomu i postao doktor, u dobi od 28 godina. Tokom ljeta, Linnaeus je sreo prijatelja iz Uppsale, Petera Artedija. Prije odlaska iz Uppsale, Artedi i Linnaeus su odlučili da, ako jedan od njih da umre, preživjeli završi posao onog drugog. Deset sedmica kasnije, Artedi se utopio u jednom od kanala u [[Amsterdam]]u, a njegov nedovršeni rukopis o klasifikaciji riba je ostao Linnaeusu da ga završi.
== Objavljivanje ''Systema Naturae'' ==
Jedan od prvih naučnika sa kojima se Linnaeus sasta0 u Holandiji bio je [[Johan Frederik Gronovius]], kojem je Linnaeus pokazao jedan od nekoliko rukopisa koje je donio sa sobom iz Švedske. Rukopis je opisivao novi sistem klasifikacije biljaka. Kada ga je Gronovius vidio, bio je vrlo impresioniran i ponudio da pomogne platiti štampanje. Uz dodatni novčani doprinos škotskog doktora Isaaca Lawsona, rukopis je objavljen kao ''Systema Naturae'' ([[1735]].).
U Holandiji se upoznao i s jednim od najuglednijih ljekara i holandskih botaničara [[Herman Boerhaave|Hermanom Boerhaaveom]], koji je pokušao ubijediti Linnaeusa da tamo gradi karijeru. Boerhaave mu je ponudio put u Južnu Afriku i Ameriku, ali je Linnaeus odbio, navodeći da ne bi podnio vrućine. Umjesto toga, Boerhaave ga je uvjerio da treba posjetiti botaničara [[Johannes Burman|Johannesa Burmana]] . Nakon posete, Burman, impresioniran znanjem njegovim gosta, odlučio je Linnaeus treba da ostane s njim tokom zime. Tokom tog boravka, Linnaeus je pomogao Burmanu u radu na ''Thesaurus Zeylanicus''. Burman je zauzvrat pomogao Linnaeusu u radu na knjigama: ''Fundamenta Botanica'' i ''Bibliotheca Botanica''.
== Rektor Univerziteta u Uppsali ==
U [[1750]]., Linnaeus je postao rektor Univerziteta u Uppsali, počevši tako stvaralački period tamo gdje su cijenjene prirodne nauke. Možda je najvažniji doprinos koji je dao tokom svog službovanja u Uppsali bio predavački; mnogi njegovi učenici otputovali su u razna mjesta u svijetu da prikupljaju botaničke uzorke. Najbolje od tih studenata, Linnaeus prozvao svojeim "apostolima". Njegova predavanja su bila vrlo popularna i često su održavana u Botaničkom vrtu. Pokušao je naučiti studente da misle svojom glavom i ne vjeruju nikome, ni njemu. Još
==''Philosophia Botanica''==
''Philosophia Botanica'', Linnaeus je objavio [[1751]]. Knjiga sadrži kompletan pregled sistema taksonomije koju je koristio u svojim ranijim radovima. Također sadrži informacije i o tome kako se vodi dnevnik rada i zapažanja na putovanjima i kako da se održava botanički vrt.
== ''Nutrix Noveca''==
[[Datoteka:Nutrix_noverca.jpg|mini|desno|260px|Korice ''Nutrix Noverca'' ([[1752]].)]]
U Linnaeusovo vrijeme, bilo je normalno za žene više klase da imaju [[dojilja|dojilje]] za svoje bebe. Linnaeus se pridružio kampanji za okončanje ove prakse u Švedskoj i promovirao dojenje majke. Tako je [[1752]]. objavio tezu uz Fredericka Lindberga, ljekara-studenta, na osnovu svojih iskustava. U tradiciji tog perioda, ova disertacija je u suštini imala smisao predsjedavajućeg recenzenta (''prases'') za izlaganje koje je imao student. Linnaeusova 'disertacija' je prevedena na [[francuski jezik]] (J. E. Gilibert) u [[1770]].,
== ''Species Plantarum'' ==
Red 95:
== Glavne publikacije ==
*''Systema Naturae'' je štampana u Hlandiji, [[1735]]. Rad je imao dvanaest stranica. Do trenutka kada je dostigla svoj 10. izdanje, [[1758]]., ta klasifikacija je obuhvatila 4.400 vrsta životinja i 7.700 vrsta biljaka. U njoj su uglavnom korištena, za to vrijeme, glomazna imena, kao što su ''Physalis annua ramosissima'', ''Ramis angulosis glabris'', ''Foliis dentato-serratis''. Dopunjena su konciznom i sada poznatom "binomialnom nomenklaturom", sastavljenom od generičkiog naziva, uz koji slijedi određujući epitet, kao npr. ''Homo sapiens''. Druga (pridjevska) oznaka je služila kao '''opis''
Nakon slabljenja zdravlja, Linnaeus, u ranim 1770.-tim godinama, objavljivanje izdanja ''Systema Naturae'' u dva različita pravca. Pomaže da još jedan švedski naučnik, [[Johan Andreas Murray]] odvojeno izda sekciju ''Regnum Vegetabile'' ([[1774]].),
Ostala glavna Lineova djela su:
Red 113:
== Lineovska taksonomija ==
[[Datoteka:Linnaeus - Regnum Animale (1735).png|mini|desno|260px|Prikaz životinjskog carstva (''Regnum Animale'')
{{Glavni|Taksonomija}}
Glavni Linneausov doprinos nauci je uspostavljanje univerzalno prihvaćenih konvencija za imenovanje organizama jer njegova taksonomipredstavlja polazište suvremene [[binarna nomenklatura|dvočlane nomenklature]].<ref name="Reveal 1993 p. 160-161">[[#Reveal|Reveal & Pringle (1993)]], p. 160–161.</ref> Tokom 18. stoljeća
Lineovov
Linnaeusove grupe su zasnovane na
== Pogled na čovječanstvo ==
Red 125:
=== ''Anthropomorpha''===
Počinjući prvo izdanje
Ovaj dio Lineove klasifikacije je pretrpilo
Ostali
{{Citat|"Veći broj prirodnjaka koji
[[Datoteka:Antropomorpha12c.png|mini|desno|260px|Detalji iz 6. izdanja
Pokazalo se da su, u to pogledu, teološki problemi dvostruki: prvo, svrstavanje čovjeka u isti nivo kao i repatog ili bezrepog majmuna
Nakon takve kritike, Linnaeus je smatrao da je potrebno da se jasnije odredi. U 10. izdanju ''Systema Naturae''
== Također pogledajte ==
Red 173:
* {{cite book |last=Stafleu |first=Frans A. |authorlink=Frans Stafleu |year=1971 |title=Linnaeus and the Linnaeans: the Spreading of their Ideas in Systematic Botany, 1735–1789 |location=Utrecht |publisher=International Association for Plant Taxonomy |isbn=978-90-6046-064-1 |ref=Stafleu}}
* {{cite journal |last=Stearn |first=W. T. |authorlink=William T. Stearn |year=1959 |title=The Background of Linnaeus' Contributions to the Nomenclature and Methods of Systematic Biology |journal=Systematic Zoology |volume=8 |issue=1 |pages=4–22 |ref=Stearn |doi=10.2307/2411603}}
* {{cite book |last=Stöver |first=Dietrich Johann Heinrich
* {{cite book |author1=Van den Hoek, C. |author2=D. G. Mann |author3=H. M. Jahns
* {{cite journal |last=Veitch |first=H. J. |authorlink=Harry Veitch |year=1897 |title=''Nepenthes'' |journal=Journal of the Royal Horticultural Society |volume=21 |issue=2 |pages=226–262 |ref=Veitch}}
* {{cite book |title=The Evolution of Modern Humans in Africa: a Comprehensive Guide |last=Willoughby |first=Pamela |year=2007 |publisher=AltaMira Press |isbn=978-0-7591-0119-7 |ref=Willoughby}}
Red 207:
* Linnaeus was depicted by Jay Hosler in a parody of ''Peanuts'' titled "[http://www.jayhosler.com/Charlie.jpg Good ol' Charlie Darwin]".
* [http://www.nature.com/nature/journal/v446/n7133/index.html 15 March 2007 issue] of ''Nature'' featured a picture of Linnaeus on the cover with the heading "Linnaeus's Legacy" and devoted a substantial portion to items related to Linnaeus and Linnaean taxonomy.
*
* ''[[Ginkgo biloba]]'' [http://www.xs4all.nl/~kwanten/harderwijk.htm tree at the University of Harderwijk], said to have been planted by Linnaeus in 1735
{{Biologija}}
Red 229:
[[Kategorija:Botanička nomenklatura]]
[[Kategorija:Botaničari]]
[[Kategorija:Historijske definicije
[[Kategorija:Članovi Pruske akademije nauka]]
[[Kategorija:Članovi Francuske akademije nauka]]
|