Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Kišna šuma umjerenih područja"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m +{{Nedostaju izvori}}
m clean up, replaced: → (4) using AWB
Red 7:
 
== Definicija ==
''[[Kišna šuma|Kišnim šumama]]'' smatraju se šume koje imaju višegodišnji prosjek padavina iznad 2.000  mm. Ove količine padavina u klimatski umjerenim širinama moguće su jedino na obroncima obalnih planina. Tu u smjeru kopna pušu topliji i vlagom zasićeni morski vjetrovi koji se u susretu s planininama uzdižu, uz put se hlade, vlaga se kondenzira i to rezultira padanjem kiše.
 
Uticaj [[maritimna klima|maritimne klime]] na ovim područjima gdje rastu kišne šume umjerenih područja smanjuje razlike u temperaturama uvjetovane godišnjim dobima, tako da su zime toplije a ljeta hladnija nego na istim geografskim širinama u unutrašnjosti kopna koje je pod uticajem [[kontinentalna klima|kontinentalne klime]]. U ovim područjima ljeti ima i puno magle, koja dodatno šumu održava vlažnom.
 
== Pojavnost ==
Red 16:
 
Velike površine pokrivene ovim šumama koje obilježavaju krajolik postoje u:
* ''Sjeverna Amerika'': Najpoznatija je ''temperate rainforest'' na sjevernoameričkoj [[Pacifik|pacifičkoj]] obali između sjeverne [[Kalifornija|Kalifornije]] (SAD), [[Britanska Kolumbija|Britanske Kolumbije]] (Kanada) i jugoistočnog dijela [[Aljaska|Aljaske]] (SAD). Ovdje prevladava [[crnogorica]], a u Kaliforniji rastu ''[[Sequoia sempervirens]]'', najviša vrsta stabala na [[Zemlja|Zemlji]]. Osim toga, ovdje se pojavljuje i jedina kišna šuma dalje od obale, kanadski [[nacionalni park Mount Revelstoke]]
* ''Južna Amerika'': kišne šume umjerenih područja ovdje rastu pretežno na [[Čile|čileanskojčile]]anskoj [[Pacifik|pacifičkoj]] obali - ''valdivianska kišna šuma''. Sastoji se pretežno od [[Cupressaceae]] ([[Čileanski cedar]], [[patagonski čempres]]) i [[Nothofagus]]a.▼
 
▲* ''Južna Amerika'': kišne šume umjerenih područja ovdje rastu pretežno na [[Čile|čileanskoj]] [[Pacifik|pacifičkoj]] obali - ''valdivianska kišna šuma''. Sastoji se pretežno od [[Cupressaceae]] ([[Čileanski cedar]], [[patagonski čempres]]) i [[Nothofagus]]a.
 
* ''Australija'' i ''Zapadna Tasmanija'': U australskoj državi [[Victoria|Victoriji]] i na zapadnom dijelu [[Tasmanija|Tasmanije]], otoka južno od Australije, i danas rastu prostrane kišne šume umjerenih područja. Ovdje pretežu [[eukaliptusi]] miješani s [[monimije|monimijama]] i [[Nothofagus]]ima.
 
* ''Novi Zeland'': U ovim šumama prevladavaju stabla iz grupa [[Nothofagus]] i [[Podocarpaceae]]. Tipično za ove šume je podrast [[paprati]].
 
* ''Sjeverna Anatolija'' i ''Gruzija'': U području Kolhisa u obalnoj šumi pretežu stabla iz porodica [[Juglandaceae]] i [[Ulmaceae]].
 
Manje kišne šume ili njihovi ostaci nalaze se još i:
 
''Ibersko poluostrvo'': Ostaci su se zadržali još samo u kanjonima; ''Norveška'': nekoliko kvadratnih kilometara u području Trøndelag još su samo ostaci skandinavskih obalnih šuma; ''Južna Afrika'': istočna obala; Brazil, na visoravnima; ''Istočna Azija'': na jugu Koreje i Kine kišne umjerenih područja dijelom prelaze u [[tropska kišna šuma|tropske kišne šume]]; na jugu Japana mogu se još naći ostaci prvobitno izraženih kišnih šuma umjerenog područja.
 
== Ekološki značaj i ugroženost ==
Vrstama najbogatiji ekosistem umjerenog klimatskog područja upravo su ove [[šuma|šume]]. Visoka razina [[biološka raznovrsnost|biološke raznovrsnosti]] vidljiva je u [[životinje|životinjskom]] svijetu naročito kod [[insekti|insekata]] i [[paučnjaci|paučnjaka]], kako u [[krošnja]]ma drveća, tako i u gornjem sloju [[tlo|tla]]. Raznovrsnost [[biljke|biljnih]] vrsta različita je u raznim velikim područjima.
 
Blaga klima i visoka vlaga tokom cijele godine omogućuje veliku brzinu procesa biološke razgradnje. Odumrla stabla i drugo mrtvo drvo, odbačeno lišće i sav drugi odumrli biološki materijal vrlo brzo se razgrađuje, a hranjive tvari biljke vrlo brzo ponovo preuzimaju. Zbog toga su tla u pravilu siromašna hranjivim tvarima.
 
Tamo gdje još postoje velike povezane površine ovih šuma nedirnute ljudskim uticajem, one često služe kao područja na koja se povlače vrste koje su drugdje ugrožene ili protjerane.
Line 39 ⟶ 35:
U nekim područjima kišnih šuma umjerenog područja postoje i vrste koje su se prilagodile upravo tom okolišu. Poznati primjer je ''[[Strix occidentalis]]'', jedna vrsta sjevernoameričkog [[ćukovi|ćuka]], koga su tokom 1990-ih izabrali za simbol borbe za zaštitu zadnjih povezanih velikih područja ''temperate rainforest'' na sjeverozapadnoj obali [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].
 
U puno područja su ove šume ugrožene [[šumarstvo]]m. Na velikim površinama ovih [[prašuma]] često rastu naročito veliki primjerci nekih vrsta stabala, koji su vrlo skupocjeni.
 
Posebno u Sjevernoj Americi uobičajeni oblik korištenja je [[defrostacija]] koja uništava čitav ekosistem. Čak kad se ponovno [[pošumljavanje]] provede prema svim pravilima struke i uspije, ozbiljna privredna korist na ovom tlu s malo hranjivih tvari nije moguća. Zbog toga se u novije vrijeme, uprkos većim troškovima, provodi izvlačenje pojedinačnih stabala (često uz pomoć [[helikopter]]a), što u velikoj mjeri čuva ukupni sistem.
 
Krajem prošlog vijeka na sjeverozapadu sjevernoameričkog kontinenta stavljene su pod zaštitu velike površine kišnih šuma umjerenog područja. Na drugim područjima je ograničeno korištenje, ali još uvijek je dozvoljena potpuna defrostacija velikih područja.
 
 
<!--interwiki-->▼
{{Commonscat|Temperate rainforests}}
 
[[Kategorija:Botanika]]
[[Kategorija:Ekosistem]]
 
▲<!--interwiki-->
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Kišna_šuma_umjerenih_područja"