Razlika između verzija stranice "Biološka raznolikost"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m clean up, replaced: vrstavrsta using AWB
Red 1:
{{Evolucija|expanded=Prirodna historija}}
'''Biološka raznolikost''' ([[Grčki jezik|grč.]] βiοs - "bios" + [[Latinski jezik|lat.]] ''diverssus'', particip prošli od ''dīvertere'' = "da se skrene") tj. ''bioraznolikost'' jeste pojam koji opisuje činjenicu da na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] nisu nikad postojala, ne postoje, niti (teorijski) mogu postojati dva biološki istovjetna živa sistema. Bioraznolikost izumrlih i postojećih oblika života i njihovih zajednica možemo proučavati na razini sveukupnog živog svijeta i viših [[sistematske kategorije|sistematskih kategorija]] (organizacionih tipova ili [[porodica]], naprimjer), među posmatranim [[Vrsta (biologija)|vrsta]]ma živih bića ili među istovrsnim [[jedinka]]ma i njihovim različito definiranim grupama. Bioraznolikost je sveukupno stanje i ukupni biološki potencijal promjenljivosti, odnosno izvorni uslov opstanka žive supstance na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]].<ref>Bendall R.(1996): Biodiversity: the follow up to Rio. The Globe 30:4-5, April 1996.</ref><ref>Global Environmental Change (1995): Human and Policy Implications. Special issue on People, Land Management and Environmental Change, Vol. 3, No. 4.</ref><ref>Heywood, V.H., Ed. (1995): Global Biodiversity Assessment. United Nations Environment Programme. Cambridge University Press, Cambridge, Published for UNEP, Cambridge university Press, Cambridge, ISBN 0 521 56403 4; ISBN 0 521 56481. 6</ref><ref>Heywood V. H. (1996): The Global Biodiversity Assessment". The Globe, 30:2-4.</ref><ref>http://www.un.org/earthwatch/biodiversity/assessment.html</ref><ref>Juha U. I., Ono A. (1996): Population, Land Management and Environmental Change. The United Nations University, Tokyo.</ref>
 
Uopšteno gledajući, bioraznolikost se može opisivati koristeći više polaznih nivoa i pripadajućih definicija:
Red 32:
'''Populacijska bioraznolikost''' je osnovni preduslov svih [[evolucija|mikroevolucijskih]] procesa. Iako vodi porijeklo iz [[biologija|biološke]] različitosti pripadajućih individua, predstavlja novi – organizaciono viši nivo i kvalitet u odnosu na individualnu bioraznolikost. Ona ima posebne pojavne oblike i mjere. Bez obzira da li posmatramo kvalitativnu ili kvantitativnu individualnu varijaciju, grupno–specifična svojstva neminovno imaju količinske (kvantitativne) parametre.<ref>Hartl D. (2007). Principles of Population Genetics. Sinauer Associates, ISBN 978-0-87893-308-2.</ref><ref>Ewens W. .J. (2004). Mathematical Population Genetics (2nd Edition). Springer-Verlag, New York. ISBN 0-387-20191-2.</ref>
 
Individue se međusobno razlikuju po varijantama i kategorijama pojedinih kvalitativnih ili kvanititativnih obilježja, a međugrupne razlike su redovno definirane kvantitetom (relativnom učestalošċu) individualnih fenotipova posmatranih svojstava i njhovih varijanti. Dvije osobe se, naprimjer, mogu razlikovati i po tome što jedna ima krvnu grupu ''A'', a druga ''B'', te po alternativnim kvalitetima ([[biohemija|biohemijskoj]] strukturi) [[antigen]]a krvnih grupa [[krvna grupa|''ABO'' sistema]]. Međutim, dvije hipotetične populacije po ovom svojstvu razlikuju se po tome što u jednoj od njih ima, recimo, 40% krvne grupe ''A'' i 15% grupe ''B'', a za drugu istovremeno mogu biti karakteristične bilo koje niže ili više učestalosti ovih fenotipova (npr. 60% : 40%). Kada je riječ o kvalitativnim osobinama, osnovna mjera međugrupnih razlika je relativna učestalost njihovih varijanti – izražena u obliku razlomka, proporcije, procenta, promila itd. Međutim, kada je riječ o kvantitativnim obilježjima, neposrednim mjerenjem možemo utvrditi da je jedna osoba visoka tačno 162 &nbsp;cm, a druga 195,6 &nbsp;cm. Osnovni pokazatelj međugrupnih razlika prema tom svojstvu nije nijedna od direktnih mjera, nego njihova (posredno izvedena) srednja vrijednost (x) koja u matičnoj populaciji prve jedinke može biti x=180 &nbsp;cm, a druge x =175 &nbsp;cm.
 
Ovaj najgrublji pokazatelj grupnih svojstava (očito) ne pruža ni najosnovnije podatke o unutargrupnoj varijaciji obuhvaćenih individua. Tako se isti njeni iznosi mogu javljati i u ekstremnim slučajevima kao kod apsolutne homogenosti ili heterogenosti posmatranog uzorka i [[populacija|populacije]], gdje su svi ispitanici iste visine i svaki ispitanik različite visine. Najbitnije podatke o strukturi upoređenih grupa daju standardizovani [[statistika|statistički]] pokazatelji raspona variranja, relativne učestalosti i gustine disperzije kvantitativnih kategorija, Među njima najznačajniji su: [[statistika|kvartil]]i, [[standardna devijacija]], [[statistika|varijansa]], [[statistika|standardna greška]], [[statistika|koeficijent varijabilnosti]] i neki drugi. Ove osnovne karakteristike strukture svake posmatrane grupe omogućavaju primjenu viših nivoa analize unutargrupne i međugrupne promjenljivosti, odnosno [[priroda|prirode]] i značaja uočenih međugrupnih razlika.<ref>Nipam H. Patel N. H. (2007). Evolution. Cold Spring Harbor Laboratory Press, ISBN 0-87969-684-2.</ref><ref>Bowler P. J.(2003). Evolution : the history of an idea (3rd ed.). Berkeley: University of California Press. ISBN 978-0-520-23693-6.</ref>