Razlika između izmjena na stranici "Arabidopsis thaliana"

m
clean up, replaced: korijenkorijen, rodrod (2) using AWB
m (clean up, replaced: korijenkorijen, rodrod (2) using AWB)
 
{{taksokvir
|naziv=''Arabidopsis thaliana''
'''''Arabidopsis thaliana''''', Talova grbaštica, mišje uho ili arabidopsis je mala [[biljka|cvjetnica]] porijeklom iz [[Evroazija|Evroazije]].<ref>Resources Information Network: http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?3769 '' Arabidopsis thaliana''.</ref> Ova bijka je jestiva za ljude kao i drugi [[začin]]i tipa [[senf]]a, a koristi se u salatama ili sosovima, kao i mnoge vrste biljaka iz familije ''Brassicaceae''. Smatra se za korov i znakom poremećenog zemljišta. Jednogodišnja je [[biljka]] sa relativno kratkim životnim ciklusom. Arabidopsis je popularni [[model organizam]] u biljnoj [[biologija|biologiji]] i [[genetika|genetici]].
 
Za složene višećelijske [[Eukarioti|eukariotske]] organizme, ''Arabidopsis thaliana'' ima relativno mali [[genom]] od oko 135 [[bazni par |megabaznih parova]].<ref>http://www.arabidopsis.org/portals/genAnnotation/gene_structural_annotation/agicomplete.jsp.</ref> Dugo se mislilo da ima najmanji [[genom]] od svih cvjetnica, ali se danas smatra da najmanji genom imaju biljke [[Rod (biologija)|rod]]a ''Genlisea'', ''Lamiales'', sa ''Genlisea tuberosa'', [[mesožder]]nom [[biljka|biljkom]], čiji je genom veličine oko 61 [[bazni par|Mbp]]. ''Arabidopsis thaliana'' je bila prva biljka sa sekvenciranim genomom i popularna je kao sredstvo za razumijevanje [[Molekularna biologija|molekularne biologije]] mnogih biljnih osobina, uključujući i razvoj [[cvijet]]a i [[fototropizam]] (usmjeravanje ka svjetlu).
 
== Otkriće i imenovanje ==
''Arabidiosis thaliana'' je prvi put opisana [[1577]]. na planini [[Harz]]. To je učinio [[Johannes Thal]], ([[1542]]–[[1583|83]].), ljekar iz [[Nordhausen]]a, [[Thüringen]], [[Njemačka]]. On je ovu biljku prvo nazvao ''Pilosella siliquosa''. Godine [[1753]]., [[Carolus Linnaeus]] je preimenoao ovu biljku u ''Arabis thaliana'' u čast Thala. [[1842]]. godine, njemački botaničar [[Gustav Heynhold]] opisao je novi [[Rod (biologija)|rod]] ''Arabidopsis'' i u njega svrstao i ovu biljku. Ime roda, ''[[wikt: Arabidopsis | Arabidopsis]] '', dolazi iz [[grčki jezik|grčkog]], što znači nalik ''Arabis''-u (rodu u koji ga je Linnaeus u početku i svrstao).
 
== Morfologija i životni ciklus ==
'' Arabidopsis '' je porijeklom iz [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]], i sjeverozapadne [[Afrika|Afrike]]. Također, čini se da je odomaċena u [[Tropi|tropskim]] i afroalpskim [[Ekosistem|ekosistemimaekosistem]]ima. To je jednogodišnja, rijetko dvogodišnja biljka. Najčešće naraste u visinu do oko 20-25 20–25&nbsp;cm. Na dnu stabljike, [[list]]ovi formiraju rozete, uz nekoliko listova i na cvjetajućoj stabljici. Bazni listovi su zelene do blago ljubičasto boje, dugi oko 1,5-5 5–5&nbsp;cm i široki 2-10 2–10&nbsp;mm. Grubo su nazubljeni, a na stabljici se nalaze manji listovi i na nju su nenalegli. Obično imaju cjelovite rubove prekrivene sa malim, jednoćelijskim dlačicama zvanim [[trihom]]i.
 
[[Cvijet]] je promjera oko 3 &nbsp;mm, a uređen je u jednostavnoj [[cvast]]i, koja se označava kao [[gronja]]. Struktura cvjetova je kao kod tipskih ''[[Brassicaceae]]''. [[Plod]] je silikvalni, dug oko 5-20 5–20&nbsp;mm i sadrži 20-30 [[sjeme]]nki.<ref>Flora of NW Europe: [http://ip30.eti.uva.nl/BIS/flora.php?selected=beschrijving&menuentry=soorten&id=2273''Arabidopsis thaliana'']</ref><ref>Blamey M., Grey-Wilson C. (1989): Flora of Britain and northern Europe'. ISBN 0-340-40170-2.</ref><ref>Flora of Pakistan: http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=5&taxon_id=200009200''Arabidopsis thaliana''</ref><ref>Flora of China: http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200009201''Arabidopsis thaliana''.</ref>
 
Struktura [[korijen (biljka)|korijen]]ja je jednostavna, sa jednim glavnim korijenom koji raste okomito prema dolje, a kasnije proizvodi manje bočne ogranke i korjenčiće. Ovakvi korijeni u [[rizosfera|rizosferi]] stupaju u osobeni oblik interakcije sa [[bakterija]]ma, kao što je ''Bacillus megaterium''.
 
''Arabidopsis'' može cijeli životni ciklus završiti u šest sedmica. Središnja stabljika koja proizvodi cvijetove raste oko tri sedmice, a cvijetovi se prirodno samooprašuju. U laboratoriji, ''Arabidopsis'' se može uzgajati u Petrijevim posudama, loncima i saksijama ili biljke rastu pod [[Fluorescentna svjetlost|fluorescentnim svjetlom]] ili u stakleniku.<ref> Meinke D.W. Cherry J.M, Dean C., Rounsley S.D., Koornneef M. (1998): Arabidopsis thaliana: A model plant for Genome Analysis. Science, 282 (5389): 662–682.</ref>
 
== Modelni organizam ==
''Arabidopsis thaliana'' je mala biljka koja je pogodna za održavanje i u kontrolisanim uslovima, sa mogućnošću [[Vegetativno razmnožavanje|vegetativnog razmnožavanja]] putem kulture tkiva.
Odavno je postala model sistem za istraživanja u biljnoj biologiji. U naučnim krugovima se čeato označava kao biljna [[vinska mušica]].
 
Istraživanja ove biljke su ostvarila značajan napredak u razumijevanju procesa rasta i razvoja biljaka, fokusirajući se na [[molekularna genetika|molekularnu genetiku]] ove jednostavne angiosperme. 120-[[bazni par|megabazni]] [[genom]] arabidopsisa je organiziran u pet [[hromosom]]a i sadrži, kako se procjenjuje, oko 20.000 gena. Za proučavanje ovog organizma osvovana je genetska banka ''GenBank'' konzorcij više laboratorija u [[Evropa|Evropi]], [[Japan]]u i [[SAD]]-a. Čitav genom je sekvenciran do kraja [[2000]]. godine.
 
{{genetičko inženjerstvo}}
 
[[Kategorija:Brassicales]]
[[Kategorija:Korovi]]