Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Biološka raznolikost"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNo edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}
{{Evolucija|expanded=Prirodna historija}}
'''Biološka raznolikost''' ([[Grčki jezik|grč.]] βiοs - "bios" + [[Latinski jezik|lat.]] ''diverssus'', particip prošli od ''dīvertere'' = "da se skrene") tj. ''bioraznolikost'' ili ''biodiverzitet'' jeste pojam koji opisuje činjenicu da na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] nisu nikad postojala, ne postoje, niti (teorijski) mogu postojati dva biološki istovjetna živa sistema. Bioraznolikost izumrlih i postojećih oblika života i njihovih zajednica možemo proučavati na razini sveukupnog živog svijeta i viših [[sistematske kategorije|sistematskih kategorija]] (organizacionih tipova ili [[porodica]], naprimjer), među posmatranim [[vrsta]]ma živih bića ili među istovrsnim [[jedinka]]ma i njihovim različito definiranim skupinamagrupama. Bioraznolikost je, dakle, sveukupno stanje i ukupni biološki potencijal promjenljivosti, odnosno izvorni uslov opstanka žive supstance na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]].<ref>Bendall R.(1996): Biodiversity: the follow up to Rio. The Globe 30:4-5, April 1996.</ref><ref>Global Environmental Change (1995): Human and Policy Implications. Special issue on People, Land Management and Environmental Change, Vol. 3, No. 4.</ref><ref>Heywood, V.H., Ed. (1995): Global Biodiversity Assessment. United Nations Environment Programme. Cambridge University Press, Cambridge, Published for UNEP, Cambridge university Press, Cambridge, ISBN 0 521 56403 4; ISBN 0 521 56481. 6</ref><ref>Heywood V. H. (1996): The Global Biodiversity Assessment". The Globe, 30:2-4.</ref><ref>http://www.un.org/earthwatch/biodiversity/assessment.html</ref><ref>Juha U. I., Ono A. (1996): Population, Land Management and Environmental Change. The United Nations University, Tokyo.</ref>
 
GlobalnoUopšteno gledajući, biodiverzitetbioraznolikost se može opisivati nakoristeći više polaznih nivoa i pripadajućih definicija:
*''specijskispecijska diverzitetraznolikost'' je definirandefinirana brojem različitih vrsta u posmatranom prostoru i vremenu,
*''intraspecijskiintraspecijska diverzitetraznolikost'' predstavlja biološku heterogenost unutar svake vrste, a njegovanjena osnova je ''[[genetika|genetički diverzitet]], dok je''
*''[[ekološkiekološka biodiverzitetraznolikost]]'' (ekološkiodređena diverzitet) određenje učestalošću različitih [[biocenoza]], [[ekosistem]]a i viših stupnjevastepena [[ekologija|ekološke]] integracije.
 
[[Biologija|Biološke]] [[nauka|nauke]] koje se posebno intenzivno bave problemima, uzrocima i posljedicama (tj. prirodom, procesima i pojavama promjenljivosti životnih formioblika) – kao osnovnu jedinicu proučavanja uzimaju vrstu, odnosno intraspecijskiintraspecijsku i interspecijskiinterspecijsku biodiverzitetraznolikost.<ref>Škrijelj R., Đug S. (2009): Uvod u ekologiju životinja.Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Sarajevo, ISBN 978 9958-592-03-4.</ref>
 
Iako u tom pogledu postoje različite procjene, smatra se da je do danas na našoj planeti poznato preko milion životinjskih i pola miliona biljnih vrsta, a da, skupa sa neopisanim oblicima, taj broj doseže opseg i 3–10 miliona. Jedna od njih je i vrsta ''[[Homo sapiens'']] (“čovjek"čovjek razumni”razumni"), koja obuhvata sve ljude današnjice i njihove neposredne [[Fosili|fosilne]] pretke.<ref>Cockell C. (2006). Biological processes associated with impact events ESF IMPACT (1. ed.). Berlin: Springer Verlag, ISBN 978-3-540-25735-6.</ref><ref>Dasmann R. F. (1968) A Different kind of country. MacMillan Company, New York, ISBN 0-02-072810-7.</ref><ref>Wilson E. O., Peter F. M. Eds (1988): Biodiversity. National Academy Press, New York, ISBN 0-309-03783-2 ; ISBN 0-309-03739-5 (pbk.), online Edition.</ref><ref>Global Biodiversity Assessment (1995): Biodiversity, Glossary of terms related to the CBD – UNEP, Annex 6, Glossary. Belgian Clearing-Hous, Bruxelles, ISBN 0-521-56481-6.</ref><ref>Hawksworth D. L. (1996). Biodiversity: measurement and estimation. Springer Verlag Stuttgart, ISBN 978-0-412-75220-9.</ref><ref>Edward O., Wilson E. O. (2002). The Future of Life. Alfred A. Knopf, New York, ISBN 0-679-45078-5.</ref><ref>Rashid H. M., Scholes R., Ash N. (2006). Ecosystems and human well-being: current state and trends : findings of the Condition and Trends Working Group of the Millennium Ecosystem Assessment. Island Press, ISBN 978-1-55963-228-7.</ref><ref>Van Dyke F. (2008). Conservation Biology: Foundations, Concepts, Applications, 2nd ed. Springer Verlag, Suttgart, ISBN 978-1-4020-6890-4.</ref><ref>Hunter M. L. (1996). Fundamentals of Conservation Biology. Blackwell Science Inc., Cambridge, Massachusetts. ISBN 0-86542-371-7.</ref><ref>Levin, S. Encyclopedia of Biodiversity. San Diego: Elsevier Academic Press, ISBN 9780123847195.</ref><ref>Leveque, C. & J. Mounolou (2003) Biodiversity. New York: John Wiley. ISBN 0-470-84957-6</ref><ref>Margulis L., Delisle, D. K., Lyons, C. Diversity of Life: The Illustrated Guide to the Five Kingdoms. Sudbury: Jones & Bartlett Publishers. ISBN 0-7637-0862-3</ref><ref>What is biodiversity?. United Nations Environment Programme, World Conservation Monitoring Centre.</ref>
 
Nakon pojave [[molekularna biologija|molekularnobioloških]] analiza, identifikacija [[Evolucija|evolucijskih]] linija i vrsta životnih oblika razvijala se strahovito brzo. Određene vrste [[Molekula|molekulskih ]] informacija, posebno sekvenci [[DNK]], mogu pružiti jasniju podršku nego što su morfološki podaci ikada mogli poslužiti za identifikaciju vrsta, posebno kada su u klasteru,grupi odnosno sui slične su po izgledu. Molekulski markeri često mogu biti identificiraniodređeni mnogo manje dvosmisleno od [[Morfologija (biologija)|morfoloških]] obiljržjaobilježja. IdentifikacijaOdređivanje vrsta je izuzetno važnavažno za očuvanje biološke raznolikosti. Do danas je imenovano oko 1,9 miliona vrsta, ali se procjenjuje da je njihov ukupni broj može biti bilo gdje između 3-100 miliona, jer nije proučavan veliki broj životinja i biljaka. Naprimjer, poznato je gotovo 300.000 vrsta [[cvjetnica]], ali njihov pravi broj može biti bliže 400.000, sa oko 2.000 vrsta koje se otkriju svake godine. Čak se i neopisani [[sisar]]ai i dalje otkrivaju. Njih oko 4.000 do 5.000 je identificiranootkriveno u zadnjih 20 godina 20. stoljeća, a. povremenoPovremeno su otkriveni čak i relativno velikeveliki sisari, kao što su saola (''Pseudoryx nghetinhensis'') ili oriksuoriks (''Oryx'') slična životinja iz [[Jugoistočna Azija|jugoistočne AzijiAzije]], opisana 1990-ih, a koja je svrstana u posebni sopstveni rod.
 
Ispoljavanje bioraznolikosti unutar svake kategorije ima naglašene prostorne i vremenske dimenzije. Naučno je dokazana i na prvi pogled uočljiva činjenica da su – u istom vremenskom “presjeku” (trenutku) promatranja – različiti živi sistemi, tj. jedinke i grupe (populacije. npr.) međusobno biološki nejednaki po nizu svojstava. TajTa sveprisutna pojava se opisuje kao sinhrona (istovremena, istodobna) promjenljivost. Budući da je njena osnovna odrednica prostor, češće se označava kao prostorna promjenljivost. S druge strane, pojam alohronična (raznovremena, neistovremena) promjenljivost opisuje pojavu dinamične raznolikosti istih živih sistema – jedinki i grupa – u vremenu, tj. činjenicu da nijedan od njih danas biološki nije ono što je bio “juče” niti je onakav kakav će biti “sutra”. Prema svojoj osnovnoj dimenziji – vremenu, ovakva promjenljivost se označava i kao temporalna (vremenska). Ukupni slijed ('''proces''') promjena jedinke, od začeća do smrti, označava se kao [[ontogeneza]] (ontogenetska promjenljivost), a '''proces''' historijskog mijenjanja prirodnih bioloških skupinadrupa je [[filogeneza]] (filogenetska promjenljivost). '''Nauka''' o ontogenezi je [[ontogenija]], a o filogenezi – [[filogenija]].
 
BiodiverzitetBioraznolikost obuhvata i ''varijabilnost'' i ''varijaciju'' (lat. ''varius'' = različit). Ovi termininazivi se u [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] obično poistovjećuju i međusobno i sa pojmom promjenljivosti uopće. Međutim, uU svom izvornom značenju, oni imaju različitu primjenu:
*varijabilnost ({{en|variability}}) opisuje sposobnost i pojavu '''vremenskog''' (alohroničnog) mijenjanja '''istih''' živih sistema (jedinki i grupa),
*varijacija ({{en|variation}})se primarnouglavnom odnosi na '''prostornu''' ili sinhroničnu nejednakost '''različitih''' bioloških sistema.<ref>Burns E., Kind F., Meister K., Noack W. (1989): Das Biobuch. Verlag Moritz Diesterweg, Frankfurt am Main.</ref><ref>Cavalli–Sforza L. L., Bodmer W. F. (1999): The Genetics of Human Populations. Dover Publications, Mineola, New York.</ref><ref>Hennig W. (2002): Genetik. Springer–Verlag, Berlin, Heidelberg.</ref><ref>King R. C., Stansfield W. D. (1999): A Dictionary of Genetics. Oxford University Press, New York, Oxford, ISBN 0-19-509441-7; ISBN 0-19-509442-5 (pbk).</ref><ref>Lawrence E., Ed. (1999): Henderson's Dictionary of Biological Terms. Longman, London.</ref><ref>Mayr E. (1970): Populations, Species, and Evolution. Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Mass.</ref><ref>Mayr E. (1988): Toward a New Philosophy of Biology – Observations of an Evolutionist. Harvard University Press, Cambridge, Mass.</ref><ref>Rieger R., Michaelis A., Green M. M. (1991): Glossary of Genetics and Cytogenetics – Classical and Molecular. Springer–Verlag, Berlin.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>▼
dok je
▲*varijacija ({{en|variation}}) primarno odnosi na '''prostornu''' ili sinhroničnu nejednakost '''različitih''' bioloških sistema.<ref>Burns E., Kind F., Meister K., Noack W. (1989): Das Biobuch. Verlag Moritz Diesterweg, Frankfurt am Main.</ref><ref>Cavalli–Sforza L. L., Bodmer W. F. (1999): The Genetics of Human Populations. Dover Publications, Mineola, New York.</ref><ref>Hennig W. (2002): Genetik. Springer–Verlag, Berlin, Heidelberg.</ref><ref>King R. C., Stansfield W. D. (1999): A Dictionary of Genetics. Oxford University Press, New York, Oxford, ISBN 0-19-509441-7; ISBN 0-19-509442-5 (pbk).</ref><ref>Lawrence E., Ed. (1999): Henderson's Dictionary of Biological Terms. Longman, London.</ref><ref>Mayr E. (1970): Populations, Species, and Evolution. Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Mass.</ref><ref>Mayr E. (1988): Toward a New Philosophy of Biology – Observations of an Evolutionist. Harvard University Press, Cambridge, Mass.</ref><ref>Rieger R., Michaelis A., Green M. M. (1991): Glossary of Genetics and Cytogenetics – Classical and Molecular. Springer–Verlag, Berlin.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>
 
Bioraznolikost se može proučavati na svim razinama organizaciono-funkcionalnog ustrojstva [[organizam]]a: od [[molekula|molekulske]] razine do individualne i grupne (populacijske) bioraznolikosti do svekolike [[biosfera|biosfere]],. a osnovne su:
Osnovne vrste bioraznolikosti su:
*individualna biorazmolikost i
*populacijska individualna bioraznolikost. i
* populacijska bioraznolikost.
 
== Individualna bioraznolikost ==
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Biološka_raznolikost"