Verzija na dan 28 maj 2019 u 11:42 uredi KWiki (razgovor \| doprinosi) Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 82.596 edits m Vraćene izmjene korisnika 82.132.89.147 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika AnToni oznaka: vraćanje ← Starija izmjena		Verzija na dan 29 august 2019 u 11:59 uredi poništi KWiki (razgovor \| doprinosi) Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 82.596 edits mNo edit summary Novija izmjena →
Red 11: \|članci= [[Muzika]] · [[Muzički instrumenti]] · [[Puhački instrumenti]] · [[Portal:Muzika\|Muzički portal]] }} '''Flauta''' je [[muzički instrument]] koji spada u porodicu [[drveni puhački instrumenti\|drvenih puhačkih instrumenata]]. Sastoji se od tri ili rjeđe četiri dijela, koji se na spojevima uvlače (uklapaju) jedan u drugi i time se kontroliše štimanje. ~~Čitav instrument~~Instrument je ~~dugačak oko~~dug 67 ~~centimetara~~cm. Ulaz za zrak postavljen je sa strane i okružen je plosnatom usnom, koja je oblikovana tako da na nju naliježe donja usna svirača. Glava se nalazi naprijed i zatvorena je. Glavni mehanizam nalazi se na srednjem dijelu, koji služi za otvaranje i zatvaranje rupica. To je i najvažniji dio instrumenta jer se na njemu nalazi i najveći broj rupica, koje proizvode tonski zvuk, ~~šesnaest do osamnaest~~16–18 poklopaca i veliki broj poluga kojima se oni pokreću. Na završnom dijelu, koji je otvoren, nalaze se dvije do tri rupice. Dijeli se na blok-flautu i poprečnu flautu. Kod oba instrumenta je jedna dimenzija znatno veća od druge dvije. Razlikuju se u tome što se u blok-flautu zrak puše na vrhu instrumenta, tako da seje instrument ~~nalazi ravno~~pravo ispred svirača i svira se držeći ruke ispred sebe, dok se kod poprečne flaute zrak također puše na vrhu instrumenta, ali sa strane, a instrument se drži s jedne strane lica i svira se držeći ruke na strani, ne videći ih. == Historijat == Flauta je postojala još u davnoj prošlosti, te spada u najstarije instrumente zbog jednostavnog principa stvaranja [[zvuk]]a. Najstarije flaute gradile su se od [[kosti]] (Oyana [[Indijanci]]), [[bambus]]a, [[Metal (hemija)\|metal]]a i [[glina\|gline]]. Početkom [[19. ~~vijek]]a~~vijeka flauta se našla u kritičnoj situaciji zbog promjene zvučnog ideala kojem je bio bliži [[klarinet]]. Jačina njenog zvuka nije bila dorasla novim koncertnim dvoranama, a skala je bila još uvijek [[ton]]ski neujednačena i nečista. Taj problem [[1847]]. ~~godine~~riješio ~~riješava~~je [[Theobald Böhm]] ~~([[1794]]-[[1881]])~~, napravivši flautu koja je odgovarala tadašnjim zahtjevima, sa zvukovno i intonativno ujednačenom hromatskom ljestvicom (skalom) i pojačanim zvukom. Gradio je flaute od [[srebro\|srebra]] i [[drvo\|drveta]]. Izuzevši neznatne promjene, instrument je do danas ostao isti. ▼ Današnje flaute mogu biti građene od raznih metala: [[bakar\|bakra]], [[nikl]]a, [[cink]]a, [[srebro\|srebra]], [[zlato\|zlata]], [[platina\|platine]], te [[staklo\|stakla]] i sintetskih materijala. Njen trooktavni raspon obuhvata tonove c1(h)- c4(f4). Svira se sa devet prstiju. Sastoji se od tri dijela: glava flaute, srednji dio ili tijelo, te donji dio ili noga. Na flauti je moguće izvoditi vrlo brze pasaže, skokove, trilere, ''[[staccato]]'', dvostruki i trostruki jezik i legato, te mnoge druge tehnike sviranja vezane isključivo za [[muzika\|muziku]] [[20. ~~vijek]]a~~vijeka. Boja tona u donjem registru je tamna, u srednjem mehka, a u visokom svijetla i reska.▼ ▲Flauta je postojala još u davnoj prošlosti, te spada u najstarije instrumente zbog jednostavnog principa stvaranja [[zvuk]]a. Najstarije flaute gradile su se od [[kosti]] (Oyana [[Indijanci]]), [[bambus]]a, [[Metal (hemija)\|metal]]a i [[glina\|gline]]. Početkom [[19. vijek]]a flauta se našla u kritičnoj situaciji zbog promjene zvučnog ideala kojem je bio bliži [[klarinet]]. Jačina njenog zvuka nije bila dorasla novim koncertnim dvoranama, a skala je bila još uvijek [[ton]]ski neujednačena i nečista. Taj problem [[1847]]. godine riješava [[Theobald Böhm]] ([[1794]]-[[1881]]), napravivši flautu koja je odgovarala tadašnjim zahtjevima, sa zvukovno i intonativno ujednačenom hromatskom ljestvicom (skalom) i pojačanim zvukom. Gradio je flaute od [[srebro\|srebra]] i [[drvo\|drveta]]. Izuzevši neznatne promjene, instrument je do danas ostao isti. {{Commonscat\|Flutes}}▼ ▲Današnje flaute mogu biti građene od raznih metala: [[bakar\|bakra]], [[nikl]]a, [[cink]]a, [[srebro\|srebra]], [[zlato\|zlata]], [[platina\|platine]], te [[staklo\|stakla]] i sintetskih materijala. Njen trooktavni raspon obuhvata tonove c1(h)- c4(f4). Svira se sa devet prstiju. Sastoji se od tri dijela: glava flaute, srednji dio ili tijelo, te donji dio ili noga. Na flauti je moguće izvoditi vrlo brze pasaže, skokove, trilere, [[staccato]], dvostruki i trostruki jezik i legato, te mnoge druge tehnike sviranja vezane isključivo za [[muzika\|muziku]] [[20. vijek]]a. Boja tona u donjem registru je tamna, u srednjem mehka, a u visokom svijetla i reska. {{Muzika}} {{Muzički instrumenti}} {{Muzički instrumenti u orkestru}} ~~{{Stub-muz}}~~ ▲{{Commonscat\|Flutes}} [[Kategorija:Drveni puhački instrumenti]]

Razlika između verzija stranice "Flauta"