Razlika između verzija stranice "Ugalj"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 7:
 
{{Citat|Među materijalima koji se iskopavaju zbog svoje korisnosti, oni koji su poznati kao ''anthrakes'' [ugalj] načinjeni su od zemlje, i, kada se zapale, gore poput treseta. Tih materijala ima u Liguriji ... i kod Elisa kada se krene prema Olimpiji planinskim putem; a koriste ga oni koji se bave preradom metala.|Teofrast, "O kamenju" (16) ''prijevod''}}
 
Ugalj pronađen na površini zemlje korišten je na britanskim ostrvima tokom [[bronzano doba|brozanog doba]] (3000. p.n.e. do 2000. p.n.e), gdje je služio za paljenje lomača i [[kremiranje]] posmrtnih ostataka preminulih osoba.<ref name = "Britannicacoal"/><ref name="Peter"/> Tokom rimske vladavine nad Britanijom, uz izuzetak dva moderna ugljenokopa, "Rimljani su eksploatirali ugalj u svim većim ugljenokopima u Engleskoj i Velsu sve do kraja 2. vijeka nove ere".<ref name="Smith 1997, 322–324"/> Historijski dokazi o trgovini ugljem, datirani oko 200. godine, pronađeni su u rimskom naselju Heronbrigdge u blizini [[Chester]]a; zatim u Fenlandsu u [[Istočna Anglija|Istočnoj Angliji]] gdje se ugalj iz engleskog [[Midlands]]a transportirao riječnim kanalom a koristio se za sušenje žita.<ref name="Salway"/> Grumenje uglja pronađeno je u mnogim rimskim vilama i utvrdama, naročito u [[Northumberland]]u, a datirano je oko 400. godine. Na zapadu Engleske, rimski pisci opisivali su, za njih čudo, mangalo puno uglja koje je stalno gorjelo na oltaru [[Minerva|Minerve]] kod današnjeg grada Bath u Somersetu, mada je ugalj bio vrlo lahko dostupan na površini (što će kasnije postati površinski ugljenokop Somerset), i bio je u širokoj upotrebi među lokalnim stanovništvom, čak i među siromašnijim slojevima.<ref name="Forbes"/> Također postoje i dokazi o upotrebi uglja za preradu željeza u gradovima tokom rimskog perioda.<ref name="Cunliffe"/> U Eschweileru u [[Porajnje|Porajnju]], Rimljani su koristili [[kameni ugalj]] za topljenje željezne rude.<ref name="Smith 1997, 322–324"/>
 
== Eksploatacija ==
Line 15 ⟶ 17:
 
== Reference ==
{{refspisak|12|refs=
<ref name="Cunliffe">{{cite book|author=Cunliffe Barry W.|title = Roman Bath Discovered| publisher = Routledge| year = 1984| location = London| pages = 14–15, 194| isbn = 978-0-7102-0196-6}}</ref>
<ref name="Forbes">Forbes, RJ (1966): ''Studies in Ancient Technology''. Brill Academic Publishers, Boston.</ref>
<ref name="Salway">{{Cite book|author= Salway Peter| year = 2001 | title = A History of Roman Britain|isbn=978-0-19-280138-8 | publisher = Oxford University Press}}</ref>
<ref name="Smith 1997, 322–324">{{cite journal|author=Smith, A.H.V. |year=1997|title=Provenance of Coals from Roman Sites in England and Wales|journal=Britannia|volume=28|pages=297–324 (322–24)|jstor=526770|doi=10.2307/526770}}</ref>
<ref name="Peter">{{cite book |title=Science and Civilisation in China |author= Peter J Golas; Joseph Needham|pages = 186–91 | publisher =Cambridge University Press |year=1999 |isbn= 978-0-521-58000-7}}</ref>
<ref name = "Britannicacoal">Britannica 2004: [https://www.britannica.com/technology/coal-mining ''Coal mining: ancient use of outcropping coal'']</ref>
<ref name="Needham">Golas, Peter J; Needham, Joseph (1999) ''Science and Civilisation in China''. Cambridge University Press. str. 186–91. {{ISBN|0-521-58000-5}}</ref>
<ref name="factsanddetails">{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20130921073525/http://factsanddetails.com/china.php?itemid=47&catid=2|title=Marco Polo In China|datum=21. 9. 2013}}, Facts and Details. Pristupljeno 11. maja 2013.</ref>