Razlika između izmjena na stranici "Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija"

nema sažetka izmjene
m (Jugoslavija je bila i osnivačka članica UN-a, ne samo PN.)
Na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju]] [[AVNOJ]]-a u [[Jajce|Jajcu]] u noći između [[29. novembar|29.]] i [[30. novembar|30. novembra]] [[1943.]] donošenjem [[:s:Deklaracija drugog zasjedanja AVNOJ-a|Deklaracije drugog zasjedanja AVNOJ-a]], AVNOJ se konstituiše u zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo, te se osnivanjem [[Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije|Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije]] (NKOJ), praktički stvara privremena Vlada Jugoslavije. Za Predsjednika i povjerenika za narodnu odbranu proglašava se [[Tito|Josip Broz Tito]], kom se dodjeljuje najviši čin [[maršal]]a, a za predsjednika AVNOJ-a: [[Ivan Ribar]] sa potpredsjednicima: [[Antun Avgustinčić|Antunom Avgustinčićem]], [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], [[Marko Vujačić|Markom Vujačićem]], [[Moša Pijade|Mošom Pijadom]] i [[Josip Rus|Josipom Rusom]].
 
Istovremeno se donosi i niz drugih odluka, kao ''Odluka o izgradnji Jugoslavije na federativnom principu'' u kojoj se prvi put spominje pravo na samoopredjeljenje naroda, pravo na otcjepljenje, ujedinjavanje sa drugim narodima, te sporazumno dogovaranje svih naroda koji su u toku trogodišnje [[NOB]]-e učestvovali u stvaranju vojnih i političkih preduslova za stvaranje bratstva naroda Jugoslavije. Ujedno se i država definiše kao federacija sa jednakim pravima naroda: [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Slovenci|Slovenaca]], [[Crnogorci|Crnogoraca]] i [[Makedonci|Makedonaca]], te naroda Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Također se sva prava garantuju i nacionalnim manjinama.{{efn|name=nacio|U kasnijim zakonski odredbama i Ustavima, nacionalne manjine se u SFRJ definišu kao ''nacionalnosti''.}}<ref name="HS">[[Holm Sundhaussen]] ''Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewönlicheungewöhnliche Geschichte des GewönlichenGewönhlichen'', Böhlau Verlag Wien - Köln - Weimar, ISBN 978-3-205-79609-1 {{de simbol}}</ref>
 
Među izaslanicima, osim [[KPJ]], bilo je i izaslanika [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] ([[Vladko Maček|mačekovci]] i [[Stjepan Radić|radićevci]]), [[Srpska zemljoradnička stranka|Srpske zemljoradničke stranke]], [[Stranke samostalnih demokrata]], [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacije]] ''(spahinovci)'', nekolicina radikala, dvojica Hrvata iz [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]] osnovanog još [[1915]]. godine u [[London]]u, [[Stranka kršćanskih socijalista]] i drugih građanskih partija. Većina delegata bili su pripadnici [[NOVJ|Narodnoosloboilačke vojske Jugoslavije]] kao provjereni borci i revolucionari. Na zasjedanju nisu prisustvovali delegati iz Makedonije, koji se nisu uspjeli probiti do [[Jajce|Jajca]].<ref name="Messner">[http://www.klahrgesellschaft.at/Mitteilungen/Messner_2_02.html Mirko Messner: ''Zur Geschichte der AVNOJ-Beschlüsse''] {{Simboli jezika|de}}</ref>