Razlika između izmjena na stranici "Duga"

Dodano 6.937 bajtova ,  prije 2 godine
nema sažetka izmjene
m
{{Preusmjerenje|Duge}}
[[Datoteka:Double-alaskan-rainbow.jpg|mini|300px|Dvostruka duga.]]
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Double-Rainbow formation.jpgpng|mini|300px|desno|DvostrukaNastanak dugadvostruke duge na kapljicama [[voda|vode]].]]
[[Datoteka:Fogbow spectre and glory filtered.jpg|mini|300px|desno|Bijela ili maglena duga. Unutra se vidi i [[Glorija (optika atmosfere)|glorija]].]]
[[Datoteka:Rainbow formation.png|mini|250px|]]
[[Datoteka:Descartes Rainbow.png|mini|300px|desno|Crtež kojim je [[Rene Descartes|R. Descartes]] objasnio nastanak dvostruke duge.]]
'''Duga''' je relativno česta [[optika|optička]] i [[meteorologija|meteorološka]] pojava višebojnog luka na [[nebo|nebu]] koji nastaje kada [[Sunce|Sunčeva]] [[svjetlost]] obasjava sitne kapljice vode u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]]. [[boja|Boje]]Pojava use dugiobično čine kontinuirani [[spektar]] sa crvenomvidi na vanjskojzastoru ikišnih ljubičastojkapi nakada unutarnjojpromatrač stranistoji luka,okrenut ali se tradicionalno obično navode kaoleđima [[crvenaSunce|Suncu]], [[narandžasta]],i [[žuta]],gleda [[zelena]],u [[plava]]smjeru itoga [[ljubičasta]]zastora.
 
[[Spektar|Spektarske boje]] duge raspoređene su od crvene na vanjskom do plave na unutršnjem rubu. Kod sekundarne duge, kada se zraka svjetlosti dvaput odbija na unutarnjoj površini kapljice, poredak [[boja]] je obrnut, a jačina ispoljavanja duge je slabija. Središte luka leži na liniji koja spaja promatračevo oko s [[svjetlo|izvorom svjetlosti]], i to tako da je otklon crvenih zraka, zbog loma i odbijanja, 42°, a za plavu zraku 40°. Luk duge se i uočava samo pod tim uglovima. Unutrašnjinji luk sekundarne duge vidi se pod uglom od 52°. Duga se može pojaviti i na [[magla|maglenim]] kapljicama, raspršenim kapljicama [[vodopad]]a i na kapljicama [[Rosa|rose]] (''bijela duga'').
'''Duga''' je [[optika|optička]] i [[meteorologija|meteorološka]] pojava višebojnog luka na [[nebo|nebu]] koji nastaje kada [[Sunce|Sunčeva]] [[svjetlost]] obasjava sitne kapljice vode u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]]. [[boja|Boje]] u dugi čine kontinuirani [[spektar]] sa crvenom na vanjskoj i ljubičastoj na unutarnjoj strani luka, ali se tradicionalno obično navode kao [[crvena]], [[narandžasta]], [[žuta]], [[zelena]], [[plava]] i [[ljubičasta]].
 
Djelomično tumačenje glavne duge potiče još iz 16. stoljeća, a opisao ga je [[Markantun de Dominis]]. Nakon toga, potpuno tumačenje ove pojave dali su [[Rene Descartes|R. Descartes]] i [[Isaac Newton|I. Newton]]. Potpuniju teoriju o dugi razvili su engleski astronom [[George Biddell Airy]] (1837.) i austrijski meteorolog [[Josef Maria Pertner]] (1897.)[[boja|Boje]] u dugi čine kontinuirani [[spektar]] sa crvenom (na vanjskoj) i ljubičastoj (na unutrašnjoj) strani luka, ali se tradicijskio obično navode kao [[crvena]], [[narandžasta]], [[žuta]], [[zelena]], [[plava]] i [[ljubičasta]]("sedam duginih boja").
{{Commons|Rainbow|Duga}}
 
== Objašnjenje ==
{{stub-fiz}}
Duga je veliki kružni luk [[svjetlost]]i na nebu, sastavljen od užih obojenih i međusobno paralelnih lukova, koji nastaju kada se [[Sunce]] pojavi prilikom razlaza [[oblak]]a. Duga nastane [[Disperzija (optika)|disperzijom]] [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]], zbog njenog loma na kapljicama kiše. Sunčeva se zraka prvo lomi pri ulazu u kapljicu kiše i odbija na zadnjoj plohi kapljice, pa se zatim ponovo lomi pri izlazu iz nje. Zbog toga se Sunčeva svjetlost rastavlja na [[spektar|spektarske boje]]. Posmatrač vidi dugu onda kada su kapljice kiše ispred njega, a Sunce iza njega.
 
Osim glavne duge u kojoj se boje prelijevaju iz crvenog na vanjskoj strani u ljubičasto na unutrašnjoj, pojavljuje se i sporedna duga koja je slabijega sjaja. Boje sporedne duge dolaze obrnutim redom tako da su crveni rubovi obiju duga jedan prema drugome susjedni. Sporedna duga nastaje zato što se Sunčeve zrake u kapljicama kiše [[refleksija|reflektiraju]] dva puta.
 
Intenzitet boja i širina obojenog pojasa ovisi o veličini kišnih kapi. Sa unutrašnje strane glavne i vanjske strane sporedne duge ponekad se mogu opaziti prekobrojni pojasevi koji potiču od dodatne (sekundarne) obojene duge (znatno slabije jačine), najčešće zelenkaste i ružičaste boje. Broj takvih duga može doseći i 6. Ponekad, kad su kapljice vrlo malene i u magli, može se uoćiti i bijela duga (maglena duga). Duga se može vidjeti i po mjesečini, kada je najčešće bijele boje.
 
[[Rene Descartes|R. Descartes]] je 1637. prvi protumačio nastanak duge [[refleksija|refleksijom]] i [[Refrakcija|lomom Sunčevih zraka]] u vodenim kapljicama. Tu teoriju dopunio je [[Isaac Newton|I. Newton]], a u 19. stoljeću i [[George Biddell Airy|G. B. Airy]]. Nastanak duge najčešće se tumači minimalnim otklonom zraka svjetlosti, koju doživi promatrana zraka svjetlosti prolazom kroz kišnu kapljicu.
 
Monohromatska zraka svjetlosti koja pada na kapljicu mijenja svoj smjer zbog loma i nakon odbijanja izlazi iz kapljice, pa je ukupna promjena smjera zrake svjetlosti za [[ugao]] ''D'', a on za jednostruku refleksiju (glavna duga) iznosi:
 
:<math> D = 2 \cdot (u - 1) + (\pi - 2 \cdot l) </math>
 
a pri dvostrukoj refleksiji (sporedna duga):
 
:<math> D = 2 \cdot (u - 1) + 2 \cdot (\pi - 2 \cdot l) </math>
 
Za krajnje dužine talas svjetlosne zrake mogu se odrediti poluprečnici luka duge oko Suncu suprotne točke (antisolarna tačka), koji su prikazani u priloženoj tabeli (poluprečnici lukova duge opisanih oko antisolarne tačke):
 
{| class="wikitable"
|-
! '''Luk duge''' !! '''Crveni''' (''λ'' = 656 nm) !! '''Ljubičasti''' (''λ'' = 405 nm)
|-
|Glavne ||48° 18’ ||40° 36’
|-
|Sporedne || 50° 40’ || 53° 36’
|-
|Prve dodatne || 138° 00’ || 142° 08’
|}
 
Kad paralelni snop Sunčevih zraka obasja kišnu kapljicu, pojedine zrake u snopu imaju upadne uglove na istoj kapljici. Za zrake koje imaju minimalni otklon, [[Svjetlost|intenzitet svjetlosti]] je najveći, pa te zrake čine glavnu dugu. Minimalni otklon kod jedne refleksije u kapljici je približno 139°, pa zato ugaoni poluprečnik luka duge iznosi oko 180° — 139° = 41°. Ljubičaste zrake se otklanjaju više nego crvene, pa su zato unutrašnjoj strani duge.
 
Kod sporedne je duge, zbog dvostruke refleksije, intenzitet boja je slabiji, a minimalni otklon iznosi 232°, a poluprečnik 52°. Crvena boja se odbija manje nego li ljubičasta, pa je na unutrašnjoj strani. Kod dodatnih duga svjetlost duge je sasvim slaba, pa se najčešće i ne zapaža.
 
Prikazana teorija duge ne uvažava [[Talasna teorija|talasnu prirodu svjetlosti]] pa je nesavršena. Zbog talasne prirode, svjetlo se u kapljici širi nejednakim putevima, pa prvobitno ravni front talasa (prije ulaska snopa zraka u kapljicu) nakon izlaska iz nje postaje zakrivljen. Elementarni svjetlosni talasi koji proizlaze iz ovog fronta međusobno [[Interferencija|interferiraju]], čime na nekim mjestima nastaje najveći intenzitet,u nešto većoj udaljenosti od Sunca nego što predviđa [[Descartes]]ova teorija. Interferencijski maksimumi pojedinih boja međusobno se preklapaju i daju miješane boje stvarnog luka duge, a i niz svjetlosnih prstenova unutar glavnog luka duge. Složenosti ove prirodne pojave doprinosi i to što u kišnom pojasu postoje kapljice različitih veličina, pa se preklapaju interferentni prstenovi različitih klasa kapljica. Posljedica je toga da luk duge nije uvijek sastavljen iz čistih, nego i iz miješanih boja.
 
== Optika atmosfere ==
{{glavni|Optika atmosfere}}
 
'''Optika atmosfere''' je grana [[meteorologija|meteorologije]] o pojavama u nastajanju [[Refrakcija|lomom svjetlosti]], odbijanjem (refleksijom), [[Rayleighovo raspršenje|raspršivanjem]] i difrakcijom [[svjetlost]]i u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] (boja neba, duga, vijenac ili korona oko Sunca i Mjeseca, halo, lažno Sunce, Sunčev stub, irizacija oblaka, glorija, zračno cakljenje, fatamorgana, miraž,te pojave sumraka, alpskoga žara, treperenja zvijezda, zelenog bljeska, astronomska i kopnena refrakcija, depresija [[vidik]]a i dr.). Optika atmosfere proučava i pojave koje su posljedica perspektive: prividni oblik [[Nebeska sfera|nebeskoga svoda]], površine diska [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a pri izlasku i zalasku i sl.
 
== Reference ==
{{reflist}}
 
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscommons|Rainbow|Duga}}
 
[[Kategorija:Optika]]
Anonimni korisnik