Razlika između verzija stranice "Antun Mihanović"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 28:
Autor je brošure na [[Kajkavsko narječje|kajkavskom govoru]]: "Reč domovine o hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku", objavljenoj u Beču 1815. godine, gde je iznijeo svoje prosvetiteljske i romantične ideje o upotrebi narodnog jezika i traži da se upotreba [[Latinski jezik|latinskog jezika]] ukine iz javnog života kao službeni jezik. Iz ovih ideja kasnije se razvio program [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]] [[Ljudevit Gaj|Ljudevita Gaja]] i drugih pripadnika [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]].
 
Istraživao je i otkrivao te prikupljao stare listine i rukopise na [[staroslovenski jezik|staroslovenskom jeziku]], rijetke knjige i drugu spomeničku građu, a poglavito građu o hrvatskoj prošlosti.<ref name="Jelčić">[[Dubravko Jelčić]], ''Povijest hrvatske književnosti'', Naklada Pavičić, Zagreb, 2004., 2. znat. proš. izd., ISBN 953-6308-56-8, str. 154.</ref> Pronašao je rukopis [[Ivan Gundulić|Gundulićeva]] ''[[Osman (Gundulić)|Osmana]]'' u [[Venecija|Veneciji]] 1818. godine i potaknuo njegovo objavljivanje,<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/37353/ Proleksis enciklopedija: Mihanović, Antun], preuzeto 2. novembra 2012.</ref> koje se nije odmah ostvarilo, već je bilo objavljeno kao prva knjiga kojom je [[Matica hrvatska|Matica ilirska]] 1844. godine otpočela svoju izdavačku djelatnost.<ref name="Jelčić"/> Na [[Sveta gora|Svetoj gori]] 1843. u [[Manastir Zograf|manastiru Zograf]], godine pronašao je ''[[Zografsko evanđelje'']] staroslovenski [[glagoljica|glagoljski]] kodeks sa ćiriličnim dodatkom iz 10—11. vijeka, napisan u [[Bugarska|Bugarskoj]]<ref>[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43926 Leksikografski zavod Miroslav Krleža: „Hrvatski obiteljski rečnik - Zografsko jevanđelje“], (2008), Pristupljeno 13. 3. 2013.</ref> i tzv. ''Mihanovićev odlomak''.<ref name="Jelčić"/>
 
== Napomene==