Verzija na dan 19 august 2019 u 15:42 uredi BosnianWikiS (razgovor \| doprinosi) Urednici 23.487 edits mNo edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 20 august 2019 u 13:07 uredi poništi BosnianWikiS (razgovor \| doprinosi) Urednici 23.487 edits mNo edit summary Novija izmjena →
Red 8: == Pregled == Kada se elastični materijal deformiše usljed ~~dejstva~~djelovanja vanjske sile, u istom se javlja unutrašnja otpornost na deformacije pri čemu se takav materijal vraća u prvobitno stanje nakon prestanka djelovanja vanjske sile. Postoje razni [[Modul elastičnosti\|moduli elastičnosti]], kao što je [[Youngov modul elastičnosti\|Jangov modul]], [[Modul smicanja\|modul smicanja]] ili [[Modul stišljivosti\|modul stišljivosti]] pri čemu svi ovi moduli izražavaju vrijednost elastičnih karakteristika posmatranog materijala kao otpornost datog materijala prema deformaciju pod primenjenim opterećenjem. Razni moduli se koriste za različite vrste deformacija. Na primjer, Jangovi moduli se koriste u slučaju naprezanja na zatezanje/sabijanje, dok se moduli smicanja primjenjuju u slučaju [[Smicanje\|smicanja]] materijala.<ref>Landau LD, Lipshitz EM. Theory of Elasticity, 3rd Edition, 1970: 1–172.</ref> Jangovi moduli i moduli smicanja se koriste samo za čvrsta tijela, dok se moduli stišljivosti primenljuju i za čvrsta tijela, [[Tečnost\|tečnosti]] i [[Plin\|plinove]]. Elastičnost materijala je opisana pomoću dijagrama naprezanja, koji predstavlja odnos između napona (prosječne restorativne unutrašnje sile po jedinici površine) i naprezanja (relativne deformacije).<ref>{{cite book\|last=Treloar\|first=L. R. G.\|title=The Physics of Rubber Elasticity\|year=1975\|publisher=Clarendon Press\|location=Oxford\|isbn=978-0-1985-1355-1\|page=2}}</ref> Kriva je općenito nelinearna, ali se može uz pomoću [[Taylorov red\|Taylorovog reda]] približiti linearnom oodnosu ali samo za dovolno male deformacije (u kojima su članovi višeg reda zanemarljivi). Ako je materijal [[Izotropija\|izotropan]], linearni odnos napona i naprezanja se naziva Hukov zakon a koji se obično podrazumjeva da važi do granice elastičnosti za većinu metala ili kristalnih materijala, dok je nelinearna elastičnost općenito neophodna za modelovanje velikih deformacija gumenih materijala čak i u elastičnom opsegu. U slučaju da su izloženi većim vrijednostima napona materijali će ispoljiti plastično ponašanje, što znači da će ''izaći'' iz zone elastičnosti i nepovratno se deformisati pri čemu se neće vratiti u prvobitan oblik ni nakon uklanjanja napona koji je uzrokovao plastičnu deformaciju.<ref>{{cite book\|last=Sadd\|first=Martin H.\|title=Elasticity: Theory, Applications, and Numerics\|year=2005\|publisher=Elsevier\|location=Oxford\|isbn=978-0-1237-4446-3\|page=70}}</ref> Za gumaste materijale kao što su elastomeri, nagib krivulje napon–naprezanja se povećava sa porastom vrijednosti napona, tako da gumu progresivno postaje teže dalje istezati, dok se za većinu metala taj gradijent odnosno odnos napon-naprezanje smanjuje pri veoma visokim vrijednostima napona, tako da oni progresivno postaju sve rastezljiviji.<ref>{{cite book\|last=de With\|first=Gijsbertus\|title=Structure, Deformation, and Integrity of Materials, Volume I: Fundamentals and Elasticity\|year=2006\|publisher=Wiley VCH\|location=Weinheim\|isbn=978-3-527-31426-3\|page=32}}</ref> Elastičnost ne pokazuju samo čvrste tvari već i Nenjutnovski fluidi, poput viskoelastičnih tekućina koji će također ispoljiti svojstvo elastičnosti u određenim uslovima a što je određeno [[Deborahin broj\|Deborahinim brojem]]. == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Elastičnost (fizika)]]

Razlika između verzija stranice "Elastičnost (fizika)"