Verzija na dan 19 august 2019 u 14:43 uredi BosnianWikiS (razgovor \| doprinosi) Urednici 23.487 edits mNo edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 19 august 2019 u 15:42 uredi poništi BosnianWikiS (razgovor \| doprinosi) Urednici 23.487 edits mNo edit summary Novija izmjena →
Red 1: {{Izmjena u toku}} {{mehanika kontinuuma}} '''Elastičnost''', u [[Fizika\|fizici]], je svojstvo čvrstog tijela da pod uticajem ~~spoljašnje~~vanjske sile mijenja svoj oblik ali da se po prestanku tog vanjskog uticaja tijelo vraća u prvobitan oblik. Čvrsta tijela se [[Deformacija (mehanika)\|deformišu]] kada se na njih nanese sila odgovarajućeg intenziteta. U zavisnosti od veličine sile i elastičnog svojstva materijala, čvrsto tijelo će se nakon uklanjanja sile koja je djelovala na njega vratiti u prvobitni oblik (elastična deformacija) ili u nekoj mjeri zadržati oblik u kojem se nalazilo pod djelovanjem sile što znači da će pretrpjeti određeni stepen plastične deformacije. Prema [[Hookeov zakon\|Hookeovom zakonu]] tijelo na koje djeluje sila će pretrpjeti deformaciju koja je proporcionalna primijenjenoj sili ali pod uslovom da se ne pređe granica elastičnosti datog tijela. Fizički razlozi za elastično ponašanja mogu biti različiti kod različitih materijala. U metalima na primjer, pod dejstvom vanjske sile atomska rešetka će promijeniti i oblik i veličinu ali uklanjanjem sile rešetka će se vratiti u prvobitan oblik i veličinu. U slučaju guma i drugih polimera elastičnost je uzrokovana istezanjem polimernih lanaca usljed primjene sile. Najelastičnije tijelo u modernoj nauci je [[kvarcno vlakno]] i [[fosforna bronza]], ali čak ni ti materijali nisu savršeno elastična tijela. Savršeno elastično tijelo je samo idealan koncept. Većina materijala koji u praksi posjeduju određeni stepen elastičnosti ostaju čisto elastična samo do vrlo malih stepena deformacija. U inženjerstvu, količina elastičnosti materijala određuje se pomoću dvije vrste parametara materijala. Prva vrsta parametra materijala naziva se modul, koji mjeri količinu sile po jedinici površine a koja je potrebne za postizanje određene količine deformacije. SI jedinica modula je [[Paskal (jedinica)\|pascal]] (Pa). Veća vrijednost ovog modula obično ukazuje na to da se materijal teže deformiše. Druga vrsta parametra mjeri granicu elastičnosti, tj. maksimalno naprezanje koje može nastati u materijalu prije pojave trajne, odnosno plastične deformacije. SI jedinica ovog modula je također pascal (Pa). == Pregled == Kada se elastični materijal deformiše usljed dejstva vanjske sile, u istom se javlja unutrašnja otpornost na deformacije pri čemu se takav materijal vraća u prvobitno stanje nakon prestanka djelovanja vanjske sile. Postoje razni [[Modul elastičnosti\|moduli elastičnosti]], kao što je [[Youngov modul elastičnosti\|Jangov modul]], [[Modul smicanja\|modul smicanja]] ili [[Modul stišljivosti\|modul stišljivosti]] pri čemu svi ovi moduli izražavaju vrijednost elastičnih karakteristika posmatranog materijala kao otpornost datog materijala prema deformaciju pod primenjenim opterećenjem. Razni moduli se koriste za različite vrste deformacija. Na primjer, Jangovi moduli se koriste u slučaju naprezanja na zatezanje/sabijanje, dok se moduli smicanja primjenjuju u slučaju [[Smicanje\|smicanja]] materijala. Jangovi moduli i moduli smicanja se koriste samo za čvrsta tijela, dok se moduli stišljivosti primenljuju i za čvrsta tijela, [[Tečnost\|tečnosti]] i [[Plin\|plinove]]. [[Kategorija:Elastičnost (fizika)]]

Razlika između verzija stranice "Elastičnost (fizika)"