Razlika između izmjena na stranici "Hrvati u Bosni i Hercegovini"

ima još izmjena
m (sitn.)
(ima još izmjena)
|vezano = [[Bošnjaci]], [[bosanski Srbi]]
|Značajno stanovništvo u=Federacija Bosne i Hercegovine|prazno_vrsta=federacija bih|prazno=23|prazno1_vrsta=federacija bih resdfg|prazno1=poi}}
'''Hrvati''' su jedan od tri konstitutivna naroda '''u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]'''.<ref>[https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b Ustav Bosne i Hercegovine]</ref>, te poPrema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 19912013.|Popisupopisu stanovništva 1991.iz godine2013.]] godine sa brojem 760od 544.852780 stanovnika čine oko 1715,384% od ukupnog broja stanovništva Bosne i Hercegovinestanovnika. Historijski dijelovi BiH sa velikim brojem hrvatskog stanovništva su [[Srednja Bosna]], [[Bosanska Posavina]], [[Zapadna Hercegovina]], [[Tropolje]], [[Soli (Regija BiH)|Soli]]Tuzla kao i većim bosanskohercegovačkim centrima [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Poslije [[Rat u BiH|Ratarata u BiH]] većina bosanskohercegovačkog hrvatskog stanovništva se nalazi u Sarajevu, zapadnoj Hercegovini, Solituzlanskoj regiji i srednjoj Bosni.
 
== Historija ==
 
Hrvatski narodHrvati u Bosni i Hercegovini potiče,potiču od Slavena koji su doselili u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] u slavenskim seobama u [[7. vijek]]u. Po većini historičara{{Izvor}}, slavenska plemena i etnički element su bili zastupljeni ili dominantni u većem dijelu stare Bosne i [[Hum]]a, prvenstveno u području između poriječja [[Una|Une]], [[Sava|Save]], donjeg toka rijeke [[Drina|Drine]], te [[Neretva|Neretve]]. To su historijske zemlje stare Vrhbosne, Donjih Krajeva, Tropolja, te dijelova Huma i Soli. Neki historičari{{Izvor}} smatraju da je hrvatski element prevladavao do linije koja spaja rijeke Bosnu i Neretvu, dok je na istoku bio rjeđi, uz značajne naseobine u Zahumlju, no dosta slabije u Travunji, a zanemarivo u [[Podrinje|Podrinju]] i veoma malo u sadašnjoj [[Semberija|Semberiji]].{{izvor}}
 
Prisutnost Hrvata u tim krajevima zahtijeva dodatna razjašnjenja:
* također, među historičarima ne postoji slaganje o historijskim korijenima hrvatskog identiteta u staroj Bosni.
 
Prevladavajuće stanovište o Hrvatima Bosne i Hercegovine se sastoji u tome da se radi o etnosu složenog postanka u čijem je nastanku ključnu ulogu igrao hrvatski ratnički element koji je apsorbirao već postojeću slavensku amorfnu masu i niz slavenskih plemena koja sz sada znamopoznata samo po imenu (Marijani, Zahumljani...), kao i ilirske neslavenske domoroce i zapadne pridošlice (saske rudare, italijanske, mađarske i njemačke zanatlije i plemstvo...).
 
Ključnu ulogu u etničkoj kristalizaciji bosanskih Hrvata imala je vezanost za Katoličku crkvu (a time i zapadnu civilizaciju) i jezik (cijeli spektar u kontinuumu južnoslavenskih dijalekata) koji je upotrebljavan u liturgiji i vjerskoj službi. Ne postoji opće slaganje o tome jesu li pripadnici [[Bosanska crkva|Bosanske crkve]] bili etnički Hrvati (u bilo kojoj mjeri), jer problem etniciteta u predturskoj Bosni i Humu nije riješen. Dominantno je mišljenje hrvatskih historičara da je hrvatski etnicitet bio u korijenu srednjovjekovnog bosanstva, no, da je po svojim karakteristikama ostao na ivici hrvatskog etničkog prostora, te da se nije, zbog ranog sloma bosanske srednjovjekovne države, uspio integrisati s ostatkom hrvatskog naroda. Uz to, taj je element imao dosta karakteristika koje ga odvajaju od ostalog dijela Hrvatstva (slaba ili nikakva prisutnost latinice, sporo oslobađanje od crkvenoslavenskog, za razliku od situacije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], od [[Istra|Istre]] do [[Dubrovnik]]a, nepostojanje snažnog zvaničnog katoličanstva...).
[[Datoteka:BiH - Udeo Hrvata po opstinama 1971.gif|mini|[[Hrvati]] u [[Bosna i Hercegovina|BIH]] ([[1971.|1971]])]]
[[Datoteka:BiH - Udeo Hrvata po opstinama 1981.gif|mini|[[Hrvati]] u [[Bosna i Hercegovina|BIH]] ([[1981.|1981]])]]
Veći dio stranih historičara{{Izvor}} ne ide u detalje etnogeneze, već smatra da su stari Bošnjani bili Slaveni koji su svoj identitet vezali za zemlju Bosnu, te da je besmisleno tvrditi da su [[Bošnjani]] bili Hrvati, jer takav dokaz ne postoji, a sama teza je anahrona. Bošnjački historičari{{Izvor}} smatraju da su predosmanski [[Bošnjani]] činili zaseban etnički element koji nije po bitnim značajkama bio ni hrvatski ni srpski, nego poseban slavenski narod. Nezavisno od jezika do konfesije i običaja, bosanski Hrvati potiču uglavnom od starosjedilačkog stanovništva koje je zatekla turska invazija.
Bošnjački historičari{{Izvor}} smatraju da su predosmanski [[Bošnjani]] činili zaseban etnički element koji nije po bitnim značajkama bio ni hrvatski ni srpski, nego poseban slavenski narod. Bilo kako bilo, nesporno je da po više karakteristika, od jezika do konfesije i običaja, bosanski Hrvati potiču uglavnom od starosjedilačkog stanovništva koje je zatekla turska invazija.
 
Što se tiče hrvatskog identiteta u Bosni i Hercegovini, on se snažnije počeo oblikovati u modernijem smislu tek poslije osmanlijskog osvajanja ([[1463]]). Osmanska vlast dovela je do sloma kulturno-civilizacijskih formi karakterističnih za srednjovjekovno bosansko-humsko društvo i stvorila je nove okolnosti koje su bitno odredile budućnost bosanskih Hrvata. Katolički starosjedilački element je opstao u potezu od [[Hercegovina|Hercegovine]] do [[Posavina|Posavine]], dok je znatno prorijeđeno ionako malobrojno katoličko stanovništvo istočne Bosne (koje je dominiralo{{Izvor}} u starijim središtima kao [[Srebrenica]] ili [[Olovo (grad)|Olovo]]), a u zapadnoj BiH, koja većinom nije pripadala srednjovjekovnoj bosanskoj državi, skoro u cijelosti istrijebljen ili prognan u ratovanju za kraj u to vrijeme poznat kao Turska Hrvatska, sadašnju [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]]. Centralnu ulogu u oblikovanju hrvatskog identiteta je imao franjevački red koji je u [[13. vijek]]u došao u Bosnu i predstavlja jedinu službenu vezu s civilizacijom predturske Bosne i Huma. U početku su franjevački misionari bili stranci ([[Italijani]], [[Nijemci]], [[Mađari]]..), ali ubrzo dolazi do njihove asimilacije, te franjevačka provincija [[Bosna Srebrena]], koja je u 15. i 17. vijeku obuhvatala osim BiH i većinu [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Slavonija|Slavonije]], dio Podravine i Madžarsku do uključivo Budima postaje snažnim integrativnim faktorom među bosanskim Hrvatima. Iako nerijetko izloženi nasiljima i progonima, franjevci uspijevaju, zahvaljujući uglavnom Ahdnami, ili povelji o vjerskoj toleranciji dobijenoj [[1463]]. od sultana [[Mehmed II|Mehmeda II]], očuvati katolički identitet velikog dijela stanovništva.
 
=== OsmanskoOsmanlijsko doba ===
dOd 15. do 19. vijeka nemuslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine danas su bili podvrgnuti progonima i prisilnom prelasku una islam od strane Osmanlija, što im je prouzročilo mnoge žrtve i / ili masovni izlazak državljani tog područja.
 
U sredini s. XVI., Turci bi započeli svoju invaziju na Bosnu. Godine 1451. zauzeli su provinciju Vrhbosnu i osvojili svu srednju Bosnu 1463. godine. Hercegovina će kasnije biti osvojena 1481. godine, dok bi sjeveroistočna Bosna i dalje bila pod vlašću Hrvatske i Mađarske do 1527. godine, kada je konačno pala u ruke Osmanlijski Turci.
Između 1516. i 1524. progoni sustavno orkestrirani, zajedno s Turcima, prisilili su lokalno stanovništvo da se više nego išta drugo pretvori u svoju vjeru , u lokalne katolike; To bi se odvijalo u Bosni i Hercegovini. Za ovu su godinu njihov cilj bili franjevački samostani u Kraljevoj Sutjesci, Visokom, Fojnici, Kreševu i Konjicu, a potom i u Mostaru .
 
Jedan od načina da ih se razdvoji s tog područja bio je kroz Haraçharač, porez koji se naplaćivao nemuslimanima, sličan azakijskom (ili katoličkom desetini ) naplaćenom među muslimanima i doprinosu koji su katolički poklonici dali svojim župama, zakonom Do njihove zemlje. Vjeruje se da bi za to vrijeme u islam prešlo više od 100.000 Hrvata. Godine 1528. Osmanlije će osvojiti Jajce i Banja Luku, nakon čega su uništili hrvatske obrambene linije na rijeci Vrbas.
 
Nakon ovog osvajanja teritorij Hrvatske je smanjen za oko 37 000 km². Tijekom s. XVIII., Mandat Osmanlija u Bosni i Hercegovini počeo bi propadati, a nakon tadašnjih ratova njihov se mandat drastično smanjio; a Osmansko carstvo počinje demografski propadati, a njegova civilizacija, teritorijalna veličina i ostale rezerve vojnih i ekspanzijskih snaga propadale su, dok je teritorij Austro-Ugarske, kao i drugih europskih naroda, narastao na njegov trošak
Datoteka:Fojnica.PNG|[[Franjevački samostan u Fojnici|Franjevački samostan Fojnica]]
Datoteka:Dobretići.jpg|[[Dobretići]],[[općina]] koja broji 99% [[Hrvati|Hrvata]]
Datoteka:Mostar Old Town Panorama 2007.jpg|[[Mostar]] - središtegrad koje [[Hrvati|Hrvata]] usmatraju [[Bosnasvojim središtem i Hercegovina|BiH]]"stolnim gradom", s čime se Bošnjaci ne slažu
Datoteka:HP Mostar mailbox.jpg|[[Hrvatska pošta Mostar]], Hrvatska pošta u [[Bosna i Hercegovina|BIH]]
Datoteka:HT ERONET.png|[[HT ERONET]], hrvatski telekom u [[Bosna i Hercegovina|BIH]]
Datoteka:Elektroprivreda HZHB logo.png|[[Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne]], hrvatska elektropriveda u [[Bosna i Hercegovina|BIH]]
</gallery>
 
2.986

izmjena