Razlika između verzija stranice "Evropska unija"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 147:
[[29. oktobar|29. oktobra]] [[2004]], predsjednici i premijeri evropskih država donijeli su prvi ustav Evropske unije, koji trenutno čeka ratifikaciju pojedinačno svake zemlje potpisnice.
== Članice ==
Države osnivači ([[1957.|1957]]):
* {{ZID|Francuska}}
* {{ZID|Njemačka}}
* {{ZID|Italija}}
* {{ZID|Belgija}}
* {{ZID|Holandija}}
* {{ZID|Luksemburg}}
Kasnije članice unije:
* {{ZID|Velika Britanija}} ([[1973.|1973]])
* {{ZID|Danska}} ([[1973.|1973]])
* {{ZID|Irska}} ([[1973.|1973]])
* {{ZID|Grčka}} ([[1981.|1981]])
* {{ZID|Španija}} ([[1986.|1986]])
* {{ZID|Portugal}} ([[1986.|1986]])
* {{ZID|Austrija}} ([[1995.|1995]])
* {{ZID|Finska}} ([[1995.|1995]])
* {{ZID|Švedska}} ([[1995.|1995]])
* {{ZID|Kipar}} ([[2004.|2004]])
* {{ZID|Češka}} ([[2004.|2004]])
* {{ZID|Estonija}} ([[2004.|2004]])
* {{ZID|Latvija}} ([[2004.|2004]])
* {{ZID|Litva}} ([[2004.|2004]])
* {{ZID|Mađarska}} ([[2004.|2004]])
* {{ZID|Poljska}} ([[2004.|2004]])
* {{ZID|Slovačka}} ([[2004.|2004]])
* {{ZID|Slovenija}} ([[2004.|2004]])
* {{ZID|Malta}} ([[2004.|2004]])
* {{ZID|Rumunija}} [[2007.|(2007)]]
* {{ZID|Bugarska}} [[2007.|(2007)]]
* {{ZID|Hrvatska}} ([[2013.|2013]])
Države kandidati
* {{ZID|Crna Gora}}
* {{ZID|Srbija}}
* {{ZID|Turska}}
* {{ZID|Sjeverna Makedonija}}
* {{ZID|Albanija}}
Države potencijalni kandidati
* {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
* {{ZID|Kosovo}}
== Status ==
Line 218 ⟶ 266:
Datoteka:Eurotower in Frankfurt.jpg
</gallery>
[[Datoteka:EU and NATO.svg|mini|{{Legenda|darkblue|članice Europske unije}}{{Legenda|darkorange|članice NATO-a}}{{Legenda|purple|članice obiju organizacija}}]]
Pokušaji da se ujedine disparatne nacije Evrope prethode nacionalnoj državi. Oni su se dešavali konstantno kroz historiju kontinenta još od propasti Rimskog carstva. [[Franačko carstvo Šarlemanja]], Sveto [[Rimsko carstvo]] i [[Poljsko-Litvanski Komonvelt]] ujedinili su velika prostranstva. Mnogo kasnije, tokom 19. vijeka - carinske unije pod [[Napoleon]]om i osvajanja nacističke Njemačke '40. godina dvadesetog vijeka su imala samo trenutno postojanje.
Line 225 ⟶ 274:
== Ekonomski položaj ==
[[Datoteka:European-Union-GDP-per-capita-map.png|mini|BDP po stanovniku (2004.), EU prosjek = 100]]
{| class="wikitable"
!Države članice
Line 237 ⟶ 287:
<small>intermedijar dolara</small>
|-
|
|'''12.954.042'''
|'''28.477'''
Line 384 ⟶ 434:
! colspan="4" |'''Kandidati za članstvo:'''
|-
|
|609.987
|8385
|5.692
|-
|
|16.700
|8.080
|2.564
|-
|
|47,77
|7.234
|3.215
Line 404 ⟶ 454:
|1.784
|-
|
|11,82
|36,62
|
Line 420 ⟶ 470:
|6.456
|2.561
|-
|{{ZID|Kosovo}}
|13.020
|6.500
|19%
|}
Line 820 ⟶ 875:
== Buduće članice, ostale zemlje ==
[[Datoteka:Further European Union Enlargement.svg|mini|{{Legenda|darkblue|Članice EU}}{{Legenda|Blue|Države kandidati}}{{Legenda|lightblue|Države potencijalni kandidat (sa podesnim zahtjevom za članstvo)}}{{Legenda|yellow|Države potencijalni kandidat}}{{Legenda|orange|Zemlje koje ne žele postati članice}}{{Legenda|pink|Zemlja u postupku izlaska}}{{Legenda|green|Moguće članstvo}}|alt=]]
Prema članku 49. Ugovora o Europskoj uniji, svaka europska država koja poštuje vrijednosti EU-a i podržava njezinu promociju može podnijeti zahtjev za članstvo u EU-u. Prema sadašnjem razumijevanju, pojam "Europljanin" treba shvatiti u širokom smislu i uključuje, na primjer, članove Vijeća Europe koji se geografski nalaze u Aziji . Međutim, pristupanje se može dogoditi samo ako su ispunjeni takozvani kopenhaški kriteriji (posebno demokracija i vladavina zakona ). <sup>[40]</sup> Kako bi ispunila ove uvjete, EU pruža zemljama kandidatkinjama savjetodavnu i financijsku pomoć. <sup>[41]</sup> Kao dioPristupna partnerstva tako će raditi na usklađivanju sa EU standardima. S tim je u vezi i proces Twinning s pomoćnim sredstvima za administrativnu izgradnju. U tu svrhu pripremljeni su stabilizacijski i pridruživački sporazumi s potencijalnim državama kandidatkinjama , koje pripremaju proces pridruživanja. Zaključivanje procesa pristupanja je Ugovor o pristupanju koji moraju ratificirati sve države članice EU-a, zemlja kandidatkinja i Europski parlament .
Line 831 ⟶ 886:
'''Šengenski sporazum''' je 14. lipnja 1985. potpisalo pet europskih država: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska. Sporazum je potpisan na brodu "Princeza-Mari Astrid", na mjestu Mozel, pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Prema Schengenskom sporazumu, državljani država u Europskoj uniji mogu se slobodno kretati po drugim članicama (bez putovnice, osobne iskaznice).
Schengenski sporazuma konačno je stupio na snagu 26. ožujka 1995., a razlog kašnjenja bilo je i ponovno ujedinjenje Njemačke. Belgija, Njemačka, Francuska, Luksemburg, Nizozemska i Portugal tog su dana ukinule graničnu kontrolu. Amsterdamskim ugovorom, koji je na snagu stupio 1999. godine, Schengenski sporazum integriran je u zakonodavstvo Unije, što je značajno doprinijelo ostvarenju slobodnog kretanja robe i ljudi, jednom od najvažnijih načela zajedničkog unutarnjeg tržišta.
Do danas su ovaj sporazum prihvatile 24 zemlje članice Europske unije, kao i 4 zemlje članice EFTA-e.
== Eurozona ==
'''Eurozona''' je zona članica EU-a (njih 19 od 28) koje su [[Euro]] prihvatile kao svoju službenu valutu. Službeni joj je naziv: Eursko područje.
Od zemalja koje nisu članice [[Eurozona|Eurozone]] ni
[[Datoteka:Eurozone and EU countries.svg|mini|182x182piksel|
Osim u ovim državama, [[euro]] se kao službeno sredstvo plaćanja koristi još i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], na [[Kosovo|Kosovu]], kao i u francuskim prekomorskim posjedima
== Status prekomorskih teritorija ==
| |||