Razlika između verzija stranice "Teritorijalna odbrana"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Dodao sam jasnije i preciznije činjenice u uvodnom dijelu te djelimično dopunio u podnaslovu o historijskom razvoju... trenutno sam završio ovaj uvodni dio a u narednom preiodu ću se potruditi da dopunim i sve ostalo što ima vezu sa temom jer poznajem jako dobro ovu tematiku... |
No edit summary |
||
Red 4:
| veličina_slike = 220px
| opis_slike = Grb Teritorijalne odbrane
| država
| utemeljena = 1969.
| grane =
Red 22:
| strani dobavljači =
}}
'''Teritorijalna odbrana''' (skraćenica: '''TO''') je bila komponenta [[Oružane snage SFRJ|Oružanih snaga Socijalističke Federativne Republike]] [[
Oružane snage SFRJ sastojale su se od dvije komponente: Jugoslavenske narodne armije (JNA) i Teritorijalne odbrane (TO). Zadatak Oružanih snaga SFRJ bio je da štite nezavisnost, suverenitet, cjelokupnost teritorije i Ustavom utvrđeno društveno uređenje SFRJ. Iako nije komponenta Oružanih snaga SFRJ, milicija se također u ratu, za vrijeme neposredne ratne opasnosti i u drugim vanrednim prilikama mogla upotrijebiti za izvršavanje vojnih zadataka za oružane snage pri čemu se jedinica milicije potčinjavala nadležnom starješini koji rukovodi borbenim dejstvom.
Line 36 ⟶ 35:
== Historijski razvoj i motivi ==
Oružane snage SFRJ u biti oblikovane su u skladu sa suvremenim gledištima većine suvremenih armija. Medjutim, međunarodno okruženje određivalo je i mnoge specifičnosti oblikovanja ratne armije i vođenja rata. Naime, politički nesvrstana Titova Jugoslavija nalazila se u potpunom okruženju država koje su pripadale ili NATO paktu odnosno kapitalističkom sistemu ili Varšavskom paktu odnosno ortodoksnom komunističkom sistemu. Tome je pogodovala i unutarnja ideologija permanentnog vanjskog i unutrašnjeg neprijatelja, što je bila izlika za jednopartijski ideološki režim i unutarnju represiju. Istovremeno je strah od mnoštva neprijatelja bio nekakav kohezivni elemenat višenacionalne i višereligijske države s različitim historijskim i kulturnim korjenima. Tako su cjelokupni napori države i vladajuće komunističke partije bili usmjereni na angažiranje svekolikog ljudskog i materijalnog potencijala u obrani države i političkog sustava. Svaki
▲Oružane snage SFRJ u biti oblikovane su u skladu sa suvremenim gledištima većine suvremenih armija. Medjutim, međunarodno okruženje određivalo je i mnoge specifičnosti oblikovanja ratne armije i vođenja rata. Naime, politički nesvrstana Titova Jugoslavija nalazila se u potpunom okruženju država koje su pripadale ili NATO paktu odnosno kapitalističkom sistemu ili Varšavskom paktu odnosno ortodoksnom komunističkom sistemu. Tome je pogodovala i unutarnja ideologija permanentnog vanjskog i unutrašnjeg neprijatelja, što je bila izlika za jednopartijski ideološki režim i unutarnju represiju. Istovremeno je strah od mnoštva neprijatelja bio nekakav kohezivni elemenat višenacionalne i višereligijske države s različitim historijskim i kulturnim korjenima. Tako su cjelokupni napori države i vladajuće komunističke partije bili usmjereni na angažiranje svekolikog ljudskog i materijalnog potencijala u obrani države i političkog sustava. Svaki gradjanin bio je obvezatan da u skladu sa svojim mogućnostima i ulogom u državnom i političkom sustavu maksimalno doprinosi učinkovitoj obrani. Prema Ustavu iz 1974. godine nitko nije imao pravo potpisati i priznati kapitulaciju vojske i države, otpor se trebao nastaviti i u uvjetima potpune okupacije države i propasti vojske.
Invazija snaga [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] [[1968.|1968]] na [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] ([[Praško proljeće]]) dovelo je JNA u novi položaj. Naoružanje JNA tada se sastojalo pretežno od zaplijenjenog oružja iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Vojna industrija SFRJ nije tada imala kapacitet proizvodnje teškog oružja, koje je za potrebe JNA iz [[SSSR]]-a uvoženo. Vrhovna komanda procjenjivala je da ako neka susjedna država izvrši invaziju na SFRJ, JNA bi bila u stanju da zaustavi prvi val napada. No u slučaju napada supersile ([[USA|SAD]] ili SSSR) to ne bi bilo moguće. Ipak vladalo je u uvjerenje kod JNA da [[NATO]] nikada ne bi tolerisao eventualni napad snaga Varšavskog pakta na SFRJ kao ni obrnuto. Proračun koji je sastavljen zahtijevao je 8 vojnika po [[Kvadratni kilometar|km²]], što je značilo preko 1 milion na teritoriji tadašnje SFRJ. JNA je u to vrijeme, trošila 22% državnog budžeta za održavanje 200.000 vojnika u redovnom sastavu, povećanje broja po toj koncepciji bilo je onemogućeno. Tražila se jeftinija mogućnost odbrane koja bi se zasnivala na tradicijma partizanske borbe u Drugom svjetskom ratu.<ref name="TO" />
Line 59 ⟶ 57:
=== Jezik ===
Za razliku od JNA gdje je korišten isključivo [[srpskohrvatski jezik]], ''teritorijalci'' su mogli naređenja primati na jeziku republike u kojoj su živjeli.<ref>[http://www.spiegel.de/spiegel/print/d-44943746.html Befehle auf Deutsch]''spiegel.de'',objavljeno 11.5.1970;pristupljeno: 7.11.2014 {{de simbol}}</ref>
Line 67 ⟶ 64:
== Komandna struktura ==
Do
== Oružje ==
| |||