Razlika između verzija stranice "Pitagorina teorema"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Definicija teoreme nije bila egzaktna, te je sada citirana iz školskog udžbenika. Uređen dio o historiji (citat). Plus pravopisne izmjene.
mNo edit summary
Red 5:
Pitagorina teorema glasi:
 
''Ako je trougao [[Pravougli trougao|pravougli]], onda je zbir kvadrata nad katetama jednak kvadratu nad hipotenuzom.'' <ref>{{cite book|title=MATEMATIKA Za 2. razred gimnazije i drugih srednjih škola|location=Sarajevo|publisher=IP "SVJETLOST"|page=45|isbn=9958-10-626-4}}</ref>
 
Pravougli trougao je [[trougao]] s jednim pravim uglom (od 90 stepeni). [[kateta|Katete]] su dvije strane koje čine pravi ugao, a [[hipotenuza]] je treća strana suprotna desnom uglu. Na slici ispod, ''a'' i ''b'' su katete pravouglog trougla, a ''c'' je hipotenuza:
Red 20:
Teorema je nazvana po [[Pitagora|Pitagori]], [[Antička Grčka|starogrčkom]] [[filozofija|filozofu]] i [[matematičar]]u iz 6. vijeka p. n. e, iako je bila poznata [[Stara Indija|indijskim]], grčkim, [[Stara Kina|kineskim]] i [[babilon]]skim matematičarima puno prije nego što je on živio. Prvi poznati dokaz Pitagorine teoreme može se naći u [[Euklid]]ovim ''Elementima''.
 
Ako se, na primjer, prilikom gradnje hramova ili piramida trebao konstruisati pravi ugao, onda je to učinjeno pomoću "egipatskog trougla" - trougla čije su stranice dužine 3, 4 i 5. Također, stari narodi su znali konstruisati pravougli trougao sa stranicama dužina 6, 8 i 10;  9, 12 i 15; 12, 16 i 20, odnosno 15, 36 i 39. Na ovaj način je uvedena veza između figure i broja, tj. između geometrije i algebre. <ref>{{cite book|last=|first=|date=2000|title=VREMEPLOVOM KROZ MATEMATIKU|url=|location=Banjaluka|publisher=Grafomark|page=118|isbn=86-82875-28-4|access-date=23.7.2019}}</ref>
 
<br />