Razlika između verzija stranice "Kulin ban"

| Slika =[[Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog.jpg|250px|Lik bana Kulina je prikazan na srednjem križu u donjem lijevom uglu.]]

Na vlast je postavljen već oko [[1172.]] godine od strane [[Bizant]]a, ali je nakon smrti Manuela I Komina (sebe je nazivao carem Bosne)<ref name="Imamović">Mustafa Imamović, ''Historija Bošnjaka.''</ref>. Kao što je pomenuto vladavinu je započeo kao [[vazal]] [[Spisak bizantijskih careva|bizantijskog cara]], a zatim kao vazal [[spisak ugarskih vladara|ugarskog kralja]]. S izuzetkom jednog vojnog pohoda, koji je protiv [[Bizantija|Bizantije]] vodio [[1183]]. godine, [[Srednjovjekovna Bosna|Bosna]] je njegovu vladavinu provela u miru i značajno ekonomski napredovala.

Kulin je 1183. godine vodio svoju vojsku sa snagama Ugarske pod vođstvom kralja [[Bela IV, kralj Ugarske|Bele]], koji je upravo pokrenuo napad na Bizant zajedno sa [[Srbi]]ma pod vodstvom velikog župana Srbije, [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]]. Uzrok rata je bio postavljanje Andorika Komina na bizantski carski prijestol, koji nije bio priznat od Ugarske. Bez poteškoća, a Bizantijci su potisnuti iz doline [[Morava|Morave]] sve do Sofije, ugarska koalicija je opljačakala [[Beograd]], [[Braničevo]], [[Niš]], [[Ravno|Ravno]] i [[Sofija|Sofiju]]. U vrijeme bitke Kulinova Bosna se prostirala od Drine na istoku do [[Donji Kraji|Krajeva]] na zapadu i od Save na sjeveru do Neretve na jugu.

Za vrijeme bana Kulina javljaju se prve vijesti o širenju heretičkog učenja u Bosni, koje je uzelo toliko maha da ga je prihvatio ban Kulin sa porodicom i s mnogo naroda. O tome je papau [[Inocent III|Inocenta III]] obavijestio zetski knez [[Vukan Nemanjić]], već 1199. godine. <ref name="Brković">Brković, Milko: [http://books.google.com/books?ei=c22OTMXPD4re4AbKtJHBCg&ct=result&id=QjA8AAAAMAAJ&dq=Kulin+ban+kralj+Emerik&q=%22kralju+Emeriku+da+njegov+vazal+bosanski+ban+Kulin+daje+%22 ''Srednjovjekovna Bosna i Hum: identitet i kontinuitet'']; "Crkva na kamenu", 2002.</ref>

Ovu ploču dao je ispisati ban Kulin. Ploča je bijela miljevina, širok 66,5 &nbsp;cm, visoka 53 &nbsp;cm, na gornjem desnom i na donjem lijevom rubu je malo oštećena, inače vrlo dobro sačuvana. U gornjem dijelu ploče uklesan je u četiri reda natpis, koji zauzima širinu od 9 &nbsp;cm. Slova prvog reda uklesana su pokrupno, ali su sve manja, a u četvrtom redu pri kraju jedva se i vide.<ref name="Kulinova ploča">[http://vipromo.ba/znate-li-sta-pise-na-ploci-kulina-bana-pronadenoj-u-muhasinovicima/|Ploča bosanskog bana Kulina]</ref>

Ispod ovog natpisa razdijeljena je ploča izbočenim prugama u šest polja, a u svakom polju urezano je po jedno kolo. U svakom kolu opet uklesan je po jedan krst. U prvom kolu taj krst je malen, nešto nakrivljen, a opasan je sa dva koncentrična kola, koja prikazuju ornament sukane vrpce. U sljedeća dva kola krstovi su širokih izvitih krakova, a oblikom i veličinom jednaki su. I naredna dva krsta u donjem redu jednakog su oblika, ali su im krakovi ravni te se na završetku proširuju u trouglaste latice, a krst u šestom kolutu načinjen je od četiri trouglata krila. U svih ovih krstova kraci su jednaki kao u takozvanog malteškog krsta, a na svim, izuzev prvi, urezani su različitom rukom i nejednakim slovima po manji natpisi.<ref name="Kulinova ploča">< /ref>

Natpis na čelu ploče vrlo je razgovjetno urezan, ali nije moguće posve sigurno ustanoviti potpuni tekst, pošto je na desnom kraju odlomljen. Nedostaje oko desetak, dvanaest slova.<ref name="Kulinova ploča">< /ref>

''}}<ref name="Kulinova ploča">< /ref>

Natpis se odnosi na jednu crkvu, koju je ban Kulin sazidao u kučevskom Zagorju i na nju i na Podgorje Sljepčić pade ili nade – kako piše – grom, te ju ban vjerovatno iznova sazidao i postavio svoj obraz nad pragom. Pod tim obrazom valjda nije baš nužno razumijevati portret banov, nego samu ploču, koju opisujemo, jer u staro vrijeme nazivala se svaka slika ili skulptura pa i natpis obrazom. Natpis završuje željom, da Bog da zdravlje banu i banici, te iz njega doznajemo da se Kulinova žena zvala Vojslava. Vrijeme kada je načinjen ovaj natpis, može se utvrditi prilično tačno. Poznato je, da je ban Kulin sa ostalom vlastelom svojom tek [[8. april]]a [[1203]]. na zboru u Boljinom polju na Bosni prešao na katoličku vjeru, a do tada ''bijaše pristaša bosanske crkve'', bogumilske, a kao Bogumil nije mogao da gradi crkve. S toga ovaj natpis, koji se odnosi na gradnju Kulinove crkve, stavlja se u razdoblje od godine 1203. do kraja godine 1204, kad se Kulin zadnji put spominje. Kulinovu suprgu nalazimo u tom natpisu prvi put spomenutu pod imenom Vojslava. <ref name="Kulinova ploča">< /ref>