Međusobnim spajanjem [[atom]]a istog elementa nastaju molekule tog elementa, a spajanjem atoma raznih elemenata nastaju hemijski spojevi tačno određenog hemijskog sastava. Drugim riječima, međusobno se spaja tačno određen broj atoma elemenata. ToTa svojstvoosobina atoma nekog elementa da se spaja s određenim brojem atoma nekog drugog elementa naziva se njegovom '''valencijom''' (lat. ''valentia'' = moć ili kapacitet).. <ref>Filipović, I., Lipanović, S.:Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, 1973</ref> Element čiji se atomi obično ne spajaju s više nego jednim [[atom]]om bilo kojeg drugog elementa nazivamo ''monovalentnim'', tj. njegova valencija je valencijajedan (npr. [[vodik]]). Valencije drugih elemenata možemo onda definisati brojem atoma monovalentnog elementa s kojima se spaja jedan atom tog elementa. Naprimjer, [[kisik]] u molekuli [[voda|vode]] H<sub>2</sub>O je ''dvovalentan'' (valencija mu je dva). Jedan te isti element može biti u različitim spojevima različito valentan (npr. P<sub>2</sub>O<sub>3</sub> gdje je [[hidrogenfosfor]] trovalentan i P<sub>2</sub>O<sub>5</sub> gdje je [[fosfor]] petovalentan).
Valencije drugih elemenata možemo onda definisati brojem atoma monovalentnog elementa s kojima se spaja jedan atom tog elementa. Npr, [[kisik|oksigen]] u molekuli [[voda|vode]] H<sub>2</sub>O je ''dvovalentan'' (valencija mu je dva).
Jedan te isti element može biti u različitim spojevima različito valentan (npr. P<sub>2</sub>O<sub>3</sub> gdje je [[fosfor]] trovalentan i P<sub>2</sub>O<sub>5</sub> gdje je [[fosfor]] petovalentan).
