Razlika između verzija stranice "Historija Evrope"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 92:
[[Datoteka:Sulla Glyptothek Munich 309.jpg|mini|lijevo|200px|[[Lucije Kornelije Sula]]]]
Nakon braće Grakho, u Rimu dolazi do nove društvene podjele. Narod se sada dijeli na [[populari|populare]] (zalagali se za veća prava naroda) i [[optimati|optimate]] (željeli zadržati stari odnos). Ovakvo frakcioniranje dovest će i do prvog građaskog rata u historiji Rima. [[Gaj Marije]], koji je stao na stranu populara, i [[Lucije Kornelije Sula]], vođa optimata, sukobljavaju se [[88. p. n. e.]] i time započinju građanski rat. Zanimljivo je kako sukob nije izbio zbog ideoloških nesuglasica, već zbog [[Pontski rat|pontskog rata]]. Pontski vođa [[Mitridat VI]] diže ustanak protiv rimske vlasti i [[Rimski senat|Senat]] je morao donijeti odluku koga poslati da ga suzbije. Pravo je prvobitno dobio Sula, ali je Marije uspio pritisnuti Senat da promijeni odluku.<ref name="Fercek" /> Sula, nezadovoljan, svojom vojskom napada marijevce, odnosi pobjedu i kreće u [[Pont (kraljevstvo)|Pont]]. Tamo također odnosi pobjedu i vraća se u Rim kao proslavljeni vođa. [[83. p. n. e.]] se iskrcao u Italiju sa svojom legijom i savladao otpor pristalica Gaja Marija u krvavoj bici kod Porta Kolina. Nakon tog sukoba, Sula [[82. p. n. e.]] uvodi diktaturu u kojoj se krvavo obračunao sa svojim protivnicima. Svojim [[proskrpicije (Sula)|proskripcijama]]{{newdsm}} Sula je ozakonio ubistvo i pljačku svih marijevaca bez ikakvih zakonskih posljedica, a za red u državi bili su zaduženi [[kornelijevci]], privatna vojska sastavljena od oslobođenih robova.<ref name="Fercek" /> Sulina diktatura nije uvedena s ciljem rušenja državnog poretka već s ciljem dokazivanja da se, tada, već propadajuća Republika može voditi stabilno i čvrsto te kako još nije vrijeme za njen pad. Njegov pokušaj da obnovi moć republike trajao je nešto više od 50 godina nakon što Sula, [[79. p. n. e.]], stupa s vlasti i ukida diktaturu. Nakon tih 50 godina, uslijedio je period carstva, ali prije toga se trebaju spomenuti i [[Katilinina zavjera]], te dva [[trijumvirat]]a koja su prethodila padu republike.
[[Datoteka:Cicerón denuncia a Catilina, por Cesare Maccari-Cicero.jpg|mini|300px|[[Cesare Maccari]]: ''[[Marko Tulije Ciceron]] optužuje [[Lucije Sergije Katilina|Katilinu]] za [[Katilinina zavjera|zavjeru]] u [[Senat]]u.'']]
Iako je Sula uspio dokazati da se Republika može voditi čvrstom i sigurnom rukom, unutrašnje spletke i zavjere s ciljem rušenja Republike su se nastavljale. Tokom cijelog perioda Republike, možda najpoznatija zavjera je [[Katilinina zavjera]]. [[Lucije Sergije Katilina]] je već nekoliko godina unazad planirao zavjeru za rušenje Republike i uvođenje lične diktature zbog niza političkih neuspjeha. Prije nego što je uspio provesti zavjeru, slavni govornik (nazivan i ''[[pater patriae]]'') [[Marko Tulije Ciceron]] saznao je za njegov plan i odlučio ga zaustaviti. Nizom govora u Senatu, Ciceron je javno optužio Katilinu za kovanje zavjere protiv Republike i ovaj je bio prisiljen pobjeći. Tokom tog bijega, Katilina umire, a Republika doživljava još jedan snažan interni udarac koji je dodatno slabi.