Razlika između verzija stranice "Evropa"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m dodao brojke
mNo edit summary
Red 1:
{{Drugo značenje|Evropa (čvor)}}
{{Nedostaju izvori}}
 
{{Infokutija kontinent
| naziv = Evropa
Line 57 ⟶ 55:
[[Datoteka:Europe countries map bs.png|desno|250p|mini|Države Evrope]]
'''Evropa''' je [[kontinent]] koja zauzima zapadni dio [[Evroazija|Evroazije]]. Njene granice određuju [[Arktički okean]] na sjeveru, [[Atlantski okean]] na zapadu i [[Sredozemno more]] na jugu. Na istoku i jugoistoku, općenito se kao granica između Evrope i [[Azija|Azije]] smatraju planine [[Ural (planina)|Ural]] i [[Kavkaz (planina)|Kavkaz]], rijeka [[Ural (rijeka)|Ural]], [[Kaspijsko jezero|Kaspijsko]] i [[Crno more]] kao i plovni putevi turskog moreuza.<ref>National Geographic Atlas of the World (7th ed.). Washington, DC: National Geographic. 1999. ISBN 0-7922-7528-4. "Europe" (pp. 68–9); "Asia" (pp. 90–1): "A commonly accepted division between Asia and Europe ... is formed by the Ural Mountains, Ural River, Caspian Sea, Caucasus Mountains, and the Black Sea with its outlets, the Bosporus and Dardanelles."</ref>
 
Sa površinom od 10.180.000 [[Kvadratni kilometar|km<sup>2</sup>]] pored [[Australija (kontinent)|Australije]] je površinski najmanji kontinent i čini oko 2% [[Zemlja (planeta)|Zemljine]] površine i oko 6,8% njenog kopna. Poslije [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]] Evropa je sa oko 742.452.000 stanovnika (2013) treći najnaseljeniji [[kontinent]] što čini oko 11% svjetske populacije.<ref>http://esa.un.org/unpd/wpp/ ''Podaci o svjetskoj populaciji''</ref>
 
Line 63 ⟶ 62:
== Porijeklo imena ==
 
"[[Evropa (mitologija)|Evropa]]" je ime jedne žene u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], koju je oteo [[Zeus]] u liku bika. Ipak, mit ne objašnjava zašto je kontinent nazvan po njoj. U Grčkoj se taj pojam spominje prvi put u [[6. vijek p. n. e.|6. vijeku p. n. e.]] Čini se da su u početku tako zvali kontinentalni dio Grčke sjeverno od Korintskog zaliva, a zatim i sve zemlje sjeverno od Sredozemnog mora. Postoji i drugo objašnjenje - da ime kontinenta dolazi od riječi ''ereb'', koja na jednom semitskom jeziku znači "zalazak sunca". Naime, za semitske (bliskoistočne) narode, sunce zalazi nad Evropom. Prema nekim mišljenjima, ime Evropa potiče od [[semitski jezici|semitske]] riječi ''ereb'' što je označavalo zapad, mjesto zalaska sunca.<ref>W. Theiler, ''Posidonios. Die Fragmente'', vol. 1. Berlin: De Gruyter, 1982, fragm. 47a.</ref><ref>I. G. Kidd (ed.), ''Posidonius: The commentary'', Cambridge University Press, 2004, {{ISBN|978-0-521-60443-7}}, [https://books.google.com/books?id=_iXs1aCr1ckC&pg=PA738 p. 738].</ref>
 
== Stanovništvo ==
Prema procjenama [[UN]]-a u Evropi je [[2007]]. godine živjelo 731 milion stanovnika,<ref name="UNPP 2006">{{cite web|url=http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2006/wpp2006.htm|title=World Population Prospects: The 2006 Revision Population Database|publisher=UN&nbsp;— epartment of Economic and Social Affairs|accessdate=17 October 2011}}</ref>
 
== Historija ==
Line 70 ⟶ 72:
[[Kromanjonci]] su se pojavili prije 40.000 godina. Stara Grčka se smatra kolijevkom evropske kulture. Prema [[Homer]]u, originalno samo srednja [[Grčka]] je bila Evropa. Kasnije cijela Grčka je bila "Evropa" i u 500. p. n. e. značaj te riječi je postao cijelo područje sjeverno od Grčke. Rimsko Carstvo, a s njim i hrišćanstvo, ujedinilo je veliki dio kontinenta s težištem na Sredozemlju. Nakon pada Rima i doseljavanja raznih naroda iz Azije, evropski napredak je usporio tokom razdoblja koje je poznato kao srednji vijek. [[Karlo Veliki]] je udario temelje jedne nove, zapadnije Evrope, kojoj središte više nije u Rimu, ali i ona ostaje rascjepkana pokušajima njemačkih careva [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Riječ Evropa se gubi, a umjesto nje preovladava pojam hrišćanski svijet i jedinstveni poduhvati u tom smislu ([[Krstaški ratovi]], [[katedrala|katedrale]]).
[[Datoteka:Grossgliederung Europas.png|250px|mini|lijevo|Regioni Evrope]]
Evropa se redefiniše u 16. vijeku zbog [[Renesansa|Renesanse]] i prekookeanskih kolonija. Nastaju jaka kraljevstva i budi se nacionalizam. [[Francuska revolucija]] i [[industrijska revolucija]] donose inovacije kojima će Evropa u 19. vijeku zavladati cijelim svijetom.<ref>W. Theiler, ''Posidonios. Die Fragmente'', vol. 1. Berlin: De Gruyter, 1982, fragm. 47a.</ref><ref>I. G. Kidd (ed.), ''Posidonius: The commentary'', Cambridge University Press, 2004, {{ISBN|978-0-521-60443-7}}, [https://books.google.com/books?id=_iXs1aCr1ckC&pg=PA738 p. 738].</ref>
 
Dva svjetska rata 20. vijeka vode se najvećim dijelom na evropskom tlu. Evropa gubi svjetsku vlast i kolonije, a hladni rat stvara jaku podjelu na kapitalističku zapadnu Evropu i komunističku istočnu Evropu pod kontrolom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Nakon pada komunističkih režima 1990. godine, evropske se zemlje naglo zbližavaju. 1992. godine, naziv [[Evropska zajednica]] postaje '''[[Evropska unija]]''', politički i ekonomski savez koji obuhvata veći dio kontinenta.