Razlika između izmjena na stranici "Putevi u srednjovjekovnoj Bosni"

nema sažetka izmjene
Putne komunikacije u [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnoj Bosni]] naslanjaju se na ranije [[Iliri|ilirske]] i [[Rimska imperija|rimske]] putne komunikacije kao osnovne trase puteva. To su kolski i karavanski putevi trasirani dolinama [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] i preko planinskih visova kojima su najstariji stanovnici savladavali udaljenosti između sjevernijih planinskih i južnih primorskih dijelova ovog područja.
 
Kroz srednji vijek ta je mreža usavršavana prema razvoju države i ekonomije, a ona je ostala u nasljeđe i savremenom dobu po prepoznatljivim glavnim pravcima. Glavne komunikacije predstavljale su povezivanje Bosne sa [[Dubrovnik]]om i [[Split]]om, centrima koji su [[Bosanci]]ma omogućavali izlazak u mediteranski i zapadnoevropski svijet. Glavni put koji je spajao Dubrovnik i bosanske vladarske rezidencije i rudarska središta u centralnoj Bosni zvao se [[Neretvanski put|Via Narenta]] ili Via Bosna. Išao je od Dubrovnika preko [[Drijeva]], dolinom Neretve koju napušta presjecajući planinske vijence [[Prenj]]a do Vrapča i [[Konjic]]a, a onda dalje prema [[Visoko]]m.
 
Druga značajna komunikacija zvala se [[Bosanski put|Via DrineBosne]] ili Via Drine. Ona je išla od Dubrovnika prema istočnim dijelovima Bosanskog kraljevstva do Srebrenice. Iz Dubrovnika je put skretao u [[Trebinje]], a dalje preko [[Čemerno]]g izlazio na [[Foča|Foču]] i preko [[Goražde|Goražda]] uz [[Drina|Drinu]] do Borča, [[Prača|Prače]], [[Višegrad]]a i [[Srebrenica|Srebrenice]]. [[Foča]] je bila čvorište odakle se put račvao prema Despotovini spajajući se sa čuvenim [[Carigradski drum|Carigradskim drumom]] koji je išao linijom [[Beograd]]-[[Carigrad]]. Put prema [[Kotor]]u račvao se iz Trebinja i izlazio na [[Zetski put]] koji je bio žila kucavica Zete. Glavna komunikacija Bosne prema [[Split]]u išla je preko Jajca i Bugojna.
[[datoteka:Roemerstrasse.jpg|mini|desno|150px|Rimska cesta u Njemačkoj, kakve su građene i u Bosni i Hercegovini.]]
Putovanja su obavljana [[konj]]ima i kolima u okviru karavana radi bolje zaštite putnika. Na putevima su bile organizirane [[karavanske stanice]] u kojima su putnici sa robom mogli da se odmore, prenoće i zamijene svoje tovarne životinje (poput kasnijih [[han]]ova i [[karavan saraj]]a iz osmanskog vremena). Brojne karavanske stanice pretvorile su se u začetke prvih [[naselja]], obzirom da je na tim stanicama domaće stanovništvo nudilo svoje proizvode ili nabavljalo robu koja im je bila potrebna ([[Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni]]).
3.154

izmjene