Razlika između verzija stranice "Alojz Benac"

[[Datoteka:Benac.gif|mini|200px|desno|Alojz Benac]]

'''Alojz Benac''' bio je bosanskohercegovački arheolog i historičar.

 

Od 1943. do 1945. učestvuje u [[NOR]]-u. Poslije rada u Ministarstvu prosvjete NR BiH u Sarajevu prešao je 1947. na rad u [[Zemaljski muzej]] BiH, gdje je obavljao najprije dužnost kustosa i šefa Prahistorijskog odsjeka, pa načelnika Arheološkog odjeljenja, a od 1957. do 1968. bio je na dužnosti direktora. Od 1964. počeo je predavati arheologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a 1968. prešao je na taj fakultet gdje do 1978. kao redovni profesor predaje arheologiju i historiju starog vijeka. Kao gostujući profesor predavao je prahistorijsku arheologiju na Filozofskom fakultetu u [[Zadar|Zadru]] (1962–1965), a 1965. držao je tečaj iz prahistorije [[Balkan|Balkana]] na Univerzitetu u [[Münster|Münsteru]].

 

Dolaskom u Zemaljski muzej, Benac je započeo mnogostruku i uspješnu djelatnost kao arheolog i organizator rada na proučavanju arheologije u BiH i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]].<ref>[http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2013.pdf Borivoj Čović - Biografija Alojza Benca; ANUBiH - Godišnjak, Knjiga XIII]</ref> Svoja je istraživanja usmjerio najprije na probleme neolita i eneolita zapadnog Balkana te posebno BiH, a onda i na pitanja etnogeneze i kulture [[Iliri|Ilira]] u brončanom i željeznom dobu te na problem seobe Indoevropljana na balkanski prostor. <ref name="BenacPrediliri">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2011.pdf |title= Alojz Benac – O identifikaciji ilirskog etnosa |work= ANUBiH Naše starine 1973 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> <ref name="Prediliri">{{Cite web |url= https://alldocs.net/the-philosophy-of-money.html?utm_source=alojz-benac-prediliri-prailiri-protoiliri-neki-novi-aspekti |title= Alojz Benac - Prediliri, prailiri, protoiliri - neki novi aspekti |work= ANUBiH Naše starine |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>Iskapao je niz važnih arheoloških lokaliteta iz neolita i eneolita ([[Hrustovača]] u dolini [[Sana|Sane]], Nebo kod [[Travnik|Travnika]], [[Kakanj]], Varoš kod Koraja, Pivnica kod Odžaka, Obre kod [[Kakanj|Kaknja]], [[Zelena pećina]] kod Mostara, Crvena Stijena u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], Zecovi kod [[Prijedor|Prijedora]] i dr.), kao i neke iz kasnijih vremena (delmatske gradine na Duvanjskom i Livanjskom polju i dr.) i time bitno pridonio rasvjetljavanju prahistorijskog doba u BiH. <ref name="Gradine u Duv.polju">{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/7-1954.pdf|title= Alojz Benac –Utvrđena ilirska naselja |work= ANUBiH, Sarajevo. 1985 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Na temelju rezultata tih istraživanja napisao je niz sintetskih radova i monografija u kojima je riješio ili rješavao važna pitanja nastanka i razvoja mnogih neolitskih i eneolitskih kultura, posebno butmirske, kakanjske, vučedolske, lisičićke, kao i pitanja hronologije brončanodobne i željeznodobne ilirske kulture u Bosni, posebno na području [[Glasinac|Glasinca]].